300 godina Sinjske alke

300 godina Sinjske alke

Sinj će od ove godine biti bogatiji za Muzej alke koji će biti smješten u Alkarskim dvorima, a u subotu će ga otvoriti predsjednik Vlade Zoran Milanović 

U nedjelju, 9. kolovoza održat će se ovogodišnja jubilarna 300. Sinjska alka – hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine.

Nastala početkom 17. stoljeća, ona je nastavak  mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije.

Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč. Alka je dio podloge stremena na sedlu zaplijenjenog konja turskog serasker-paše Čelića pa zato u alkarskoj ceremoniji dva momka vode za uzde konja koji simbolizira pašina edeka (pričuvni konj).

Bogata povijest

Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784. godine. To su tri soneta i jedna oda koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti. Najstariji službeni spis je pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski komesar za novozaposjednute krajeve, iz Zadra uputio tadašnjem zapovjedniku Sinja, kolunelu Jakovu Grabovcu.

Iz iste godine potječe i dokument o Alci što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog komesara za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao brillante spettacolo (blistavi prizor).

Povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme nego danas, a nekada i po dva puta na godinu.sinjska alka

Inače se tek od 1849. redovito trči 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se Alka stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca.

Godina 1818. vrlo je značajna u povijesti Alke. Te je godine, naime, na putu po Dalmaciji Sinj posjetio austrijski car i kralj Franjo I. te su mu mještani priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti, a Društvo carskom zastavom.

Godine 1919., 12. lipnja, održana je Alka u čast kralja Petra I. Karađorđevića, a 1965. jubilarnoj 250. Alci prisustvovao je predsjednik tadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito.

Alku je najviše puta dobio Nikola Cerinić (12), zatim Nikola Jelinčić (8), pa Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost koji su po pet puta bili slavodobitnici.

Velika čast

U viteškom alkarskom natjecanju sudjeluju samo alkari kopljanici, a slavodobitnik je onaj koji u tri trke gađanjem u alku sakupi najviše punata (bodova).

Alkarski je kolut (alka – od arap. balqa = kolut) od kovanog željeza, napravljen od dva obruča sa zajedničkim središtem. Mjereći njihovu unutrašnju stranu veći obruč ima promjer od 131,7 mm, a manji 35,1 mm.

Pogodak u mali srednji kolut („u sridu“) donosi 3 punta, u gornji pregradak 2, a pogodak u jedan od dvaju donjih pregradaka po 1 punat. U slučaju da dva ili više alkara nakon treće trke imaju isti broj punata, vrši se pripetavanje (doigravanje).

Sinj će od ove godine biti bogatiji za Muzej alke koji će biti smješten u Alkarskim dvorima, a otvorit će ga predsjednik Vlade Zoran Milanović u subotu, 8. kolovoza.

Posebna atrakcija u postavu Muzeja bit će dio alkarske povorke izložen u prirodnoj veličini, a u posebnom dijelu bit će postavljena rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti slavnu bitku. (I.C.)