Zlatko Bourek primio nagradu za životno djelo

Zlatko Bourek primio nagradu za životno djelo

Ovogodišnji likovni laureati su Zlatko Bourek za životno djelo, Danko Friščić i Davor Mezak za izložbu Brod luđaka održanu u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb te Vojin Hraste za mladog umjetnika

U Staroj gradskoj vijećnici danas su dodijeljene Likovne godišnje nagrade za 2014. godinu. Ovogodišnji likovni laureati su Zlatko Bourek za životno djelo, Danko Friščić i Davor Mezak za izložbu Brod luđaka održanu u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb te Vojin Hraste za mladog umjetnika. Odbor za dodjelu likovnih nagrada činili su Peruško Bogdanić, Zlatan Vrkljan, Božica Dea Matasić, Robert Šimrak i Ivona Jurić. Pokrovitelj nagradama HDLU je zagrebačka Gradska skupština i to još od 1995. godine.

O autorima

zlatko-bourek-slika Zlatko Bourek rođen je 1929. godine u Požegi. Akademski je kipar, režiser, autor crtanih i igranih filmova. Godine 1955. diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (prof. Kosta Angeli Radovani). Grafičke radove prvi puta izlaže 1959. godine, a prve slike počinje izlagati 1963. godine. U svojoj karijeri ostvario je brojne samostalne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih je zadnja bila ovogodišnja retrospektiva u Modernoj galeriji, Zagreb. Godine 2010. postaje redoviti član HAZU. Živi i radi u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik i esejist Tonko Maroević Boureka ocjenjuje kao tvorca specifičnog i koherentnog mikrokozmosa uspomena i doživljaja, navodeći kako njegova djela čine čast cjelokupnoj hrvatskoj kulturi i obogaćuju domaći „imaginarni muzej“ prepoznatljivom osobnom stilistikom i gotovo neukrotivom inventivnošću.

Davor Mezak je rođen 1968. godine u Zagrebu. Završio je Školu primjenjene umjetnosti u Zagrebu, a na zagrebačkoj ALU diplomirao je 1995.u klasi prof Ante Kuduza. Od 1992. redovno izlaže na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na više od 100 skupnih i 20 samostalnih izložbi. Bavi se slikarstvom, video artom, instalacijama, fotografijom, restauracijom i dizajnom. Izbor izložbi: Ludwig Forum Recall byblos, Innovation 93 Manchester, ISEA 96 Rotterdam, Interfilm festival Reference to difference Berlin, Kaapelitehdans – Cable factory Helsinki, MM centre Kibla MKC Maribor, Biennale Torino 97, Biennale Mediterranean Alexandria, Interstanding 2 Tartu Estonia, The world will never be the same again, Loods 6 PHOTO Biennale Amsterdam, Croatian experimental film and video Millennium centre New York.

Danko Friščić je rođen 1970. U Zagrebu. Diplomirao je Slikarstvo na ALU u Zagrebu 1997. u klasi prof. Đure Sedera. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu (Rim, Firenca,Torino, Beč, Paris, Amsterdam, Berlin, Prag, Budimpešta, Istanbul, Ankara,…). Studijski je boravio u Cite International des Beaux Arts u Parizu i na Likovnoj Akademiji u Pragu. Dobitnik je više nagrada za svoj rad, a djela mu se nalaze u mnogim privatnim i institucionalnim zbirkama i kolekcijama. Uz slikarstvo, svoj opus proširio je kroz medije fotografije, videa, instalacije, akcije i preformansa. Trenutno je zaposlen kao docent pri Slikarskoj katedri na ALU u Zagrebu.

Povijesničar umjetnosti Tihomir Milovac je u predgovoru izložbe Brod luđaka napisao kako su oni svoju poziciju pronašli u još otvorenom (prema Baudrillardu, bez značenja praznom, ali vrijednom istraživanja) prostoru postmodernističkog postupka citatnosti, u estetici ružnog, kiča i tresha, oslanjajući se na kulturološki i antropološki talog povijesti i kulture zapadnog civilizacijskog kruga.

brod-ludjaka

“Brod luđaka”

Nastali kao performansi za kameru, videa i fotografije na ovoj izložbi režirana su scenska uprizorenja i stvarni događaji, koji svoj izvor nalaze u tri motiva iz povijesti vizualne i filmske umjetnosti: Bukovčevom „Gundulićevu snu“, Gericaultovoj „Splavi Meduze“ i filmu „Kum“ F. F. Coppole. Snimljeni su u neuobičajenim ambijentima, ikoničkim prostorima naše stvarnosti kao što je zagrebačko smetlište Jakuševac ili bazen tajkunske vile na Zelengaju, koji su uz treš, camp i ikonoklastičku estetiku koju ovaj umjetnički tandem prakticira, osigurali snažnu refleksiju upravo na aktualne fenomene iz našeg javnog života. Otvorili su niz dihotomnih tema kao što su ekologija-ekonomija, brutalnost-erotičnost, nasilje-ljubav, eros-tanatos, iznimno važna pitanja za razumijevanje stvarnosti i faktora koji je definiraju, zaključuje Milovac.

vojin-hraste-hollywoodVojin Hraste rođen je 1981. u Šibeniku. 2006. g diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Slavomira Drinkovića. Radio je kao suradnik u nastavi na ALU u Zagrebu, a od 2007. do 2011. kao asistent na katedri za kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Od 2011. radi kao asistent na kiparskom odsjeku na ALU u Zagrebu. 2008. Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij na ALU u Zagrebu.

Kiparica Božica Dea Matasić smatra kako je Hraste je jedan od najaktivnijih i najzanimljivijih umjetnika svoje generacije. Iza njega je već čitav niz samostalnih i skupnih izložbi, realiziranih javnih radova, scenografija za Teatar ITD u Zagrebu i više značajnih nagrada. Od strane stručne javnosti osobito su zapaženi projekt ‘Arnold’ u Galeriji SC u Zagrebu, zatim izložbe u Galeriji sv. Krševana u Šibeniku, u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu te nastupi na trijenalima hrvatskog kiparstva.

»Njegovi radovi, najčešće prostorne instalacije sa jasno naglašenim kiparskim elementima, jasno komuniciraju poruku autora kao istraživača stvarnog, koji svojim nastojanjima u materijalu aktivno participira u društvenoj zbilji. Hraste kroz svoje ponekad naglašeno melankolične radove propituje poziciju kipara odnosno onoga na što je pojam kipara sveden u suvremenom hrvatskom društvu. Željno iščekujemo sljedeće radove ovog intrigantnog mladog umjetnika«, navodi Božica Dea Matasić. (zg-magazin)