Zimsko proljeće

Zimsko proljeće

U Zagrebu se provode mjerenja temperature od 1862. godine. Meteorolog Pandžić pojašnjava kako je prosječna temperatura u Zagrebu u siječnju oko 0 Celzijevih stupnjeva, a ove godine je bila između 5 i 10 stupnjeva

Krešo Pandžić

Krešo Pandžić

Iako se vjesnici proljeća počinju javljati tek krajem veljače, ove godine sve je drugačije. Toplo vrijeme „zbunilo“ je prirodu, ali i poljoprivrednike. Gotovo svi gradovi u Hrvatskoj bilježe iznadprosječno visoke temperature, a najviše problema imaju poljoprivrednici, koji već sada zbrajaju štetu. Pčelari govore u pomoru pčela u košnicama, proizvođači kulena i pršuta o problemima sa sušenjem mesa, a osim njih, iznadprosječno visoke temperature počele su utjecati  na kronične bolesnike i meteropate, kojima liječnici savjetuju strogo pridržavanje naznačenih terapija te unos tekućine i slojevitu obleku.

O iznimno toplom siječnju razgovarali smo s  Krešom Pandžićem, meteorologom i načelnikom sektora za motrenje vremena i klime u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Polarne zračne mase u SAD-u

„Klima je definirana kao prosječno stanje na nekom mjestu u duljem razdoblju. Trideset godina se smatra kao optimalno razdoblje. Kada postoje odstupanja od godišnjih prosjeka, onda govorimo o klimatskim kolebanjima. Ako ta odstupanja traju duže, onda su zamjetnija“, pojašnjava nam na početku našeg razgovora Pandžić. „Ove godine prisutna su ta odstupanja u odnosu na godine prije. Neposredni uzrok takvog stanja je prevladavajuća atmosferska strujanja, koja se događaju zadnjih 20-ak dana.  Na gotovo cijelom području Europe, osim na sjeveroistočnom dijelu, dolazi topli zrak s jugozapada. Drugi razlog ovako visokim temperaturama su zapadna strujanja na sjevernoj hemisferi, koja poprimaju valni karakter. Na prednjoj strani vala se pojavljuju strujanja iz južnih kvadranata prema sjeveru, a na stražnjoj strani tog vala se pojavljuju strujanja iz sjevernijih kvadranata. Tako prema Europi dolazi taj topliji zrak jer se Europa nalazi na prednjoj strani vala. Naravno postoje i lokalni faktori kao što su pretežito oblačno vrijeme kada nije bilo izrazitog noćnog hlađenja, koje je tipično za zimsko vrijeme, a istovremeno nije bilo niti snijega“, pojašnjava uzroke visokih temperatura u Europi meteorolog Pandžić.

Prema prognostičkim kartama, nema naznaka da će biti snijega u siječnju, no radi se o srednjoročnim prognozama koje se mogu mijenjati“, napominje meteorolog Pandžić

S druge strane Atlantskog oceana, iz SAD-a i Kanade pristižu vijesti o ekstremno niskim temperaturama, snježnim mećavama i valu arktičke hladnoće. Pandžić napominje kako je većina kontinenta Sjeverne Amerike pod snijegom, a kako je većina područja vedra došlo je do intenzivnog hlađenja. Tako su nastale polarne zračne mase, koje ne moraju dolaziti s polova već se mogu formirati na velikim kontinentalnim prostranstvima. On napominje kako je najhladnije vrijeme ipak na području Sibira, jer se radi o prostornoj ravnici koja je podložna hlađenju. „U Novosibirsku je izmjerena temperatura od -70 Celzijevih stupnjeva, što je niže od temperatura u SAD-u i Kanadi“, pojašnjava Pandžić.

Neće biti snijega?

U Zagrebu se provode mjerenja temperature od 1862. godine. Meteorolog Pandžić pojašnjava kako je prosječna temperatura u Zagrebu u siječnju oko 0 Celzijevih stupnjeva, a ove godine je bila između 5 i 10 stupnjeva. „Mjerenja pokazuju da snijeg obično padne oko druge polovice siječnja, a podaci pokazuju kako se s godinama smanjuje broj snježnih dana u Zagrebu. Do sada su zabilježene dvije godine kada nije bilo snijega u Zagrebu tijekom siječnja. Od 1996. godine u Zagrebu nije bilo zabilježeno više od 10 snježnih dana. Prema prognostičkim kartama, nema naznaka da će biti snijega u siječnju, no radi se o srednjoročnim prognozama koje se mogu mijenjati“, napominje Pandžić. Ističe kako je teško reći da li je ovaj topli val izravna posljedica globalnog zatopljenja, no da se ipak ne može ignorirati trend povećanja relativno toplijih valova u odnosu na prethodne godine.

Valentina Vukoje