Zelena lista ukazala na nestručno izvođenje energetske obnove objekata

Zelena lista ukazala na nestručno izvođenje energetske obnove objekata

Nenad Matić upozorava da lošu izvedbu građani neće platiti samo kroz svoje račune za energiju, već može doći i do stvaranja kondenzata – veće građevinske štete i stvaranja gljivica koje su štetne za zdravlje

Čelnik Zelene liste Nenad Matić u petak je na konferenciji za novinare ukazao na probleme s energetskom obnovom zgrada. Riječ je o, kako kaže, nestručnom projektiranju, loše izvedenim sanacijama, štednji materijala i labavom nadzoru radova. U Zelenoj listi traže da se pojačaju kontrole nad radovima vrijednima 1,3 milijarde kuna.

Podsjećaju kako je Fond za zaštitu okoliša s oko 200 milijuna kuna skupljenih ekološkim porezima od hrvatskih građana i tvrtki sufinancirao energetsku obnovu oko 430 zgrada te s oko 500 milijuna kuna energetsku obnovu 9300 obiteljskih kuća. Obnova dodatnih 600 zgrada sufinancira se sredstvima iz EU fondova s oko 600 milijuna kuna a 200 je već završilo s radovima i energetski su obnovljene.

»Fond kontrolira potrošnju energije kroz račune u trajanju od pet godina nakon energetske obnove, no postoji opravdana sumnja da se radovi ne izvode po pravilima struke. Prema tvrdnjama stručnjaka Građevinskog fakulteta u Zagrebu tek je dvadesetak obnovljenih zgrada provjereno termovizijskom kamerom, a među njima samo je nekoliko izvedeno ispravno«, upozorio je Matić.

On upozorava da lošu izvedbu građani neće platiti samo kroz svoje račune za energiju, već može doći i do stvaranja kondenzata – veće građevinske štete i stvaranja gljivica koje su štetne za zdravlje.

U Fondu za zaštitu okoliša tvrde da su zaprimili tek jedan prigovor građana. Matić, međutim kaže da građani nisu stručnjaci te u ovoj fazi ne mogu ukazati na sve nedostatke koji će se pokazati tek u budućnosti, niti mogu biti odgovorni za loše energetske obnove.

Predsjednik Zelene liste smatra kako bi Fond od tvrtki koje rade energetske obnove zahtijevati dokaze o specijaliziranoj educiranosti njihovih projektanata u području energetske obnove. Usto, nedostaje oko 250 kvalitetnih fasadera koje bi Fond stipendijama trebalo privući u to zanimanje uz obvezu da na stipendiju uzvrate radom u Hrvatskoj. Prošle je školske godine upisano je samo osam fasadera i 47 zidara u srednje škole u Hrvatskoj. (ZG-m)

Ostavi komentar

*