Zdenko Duka: Na HRT-u treba smanjiti birokraciju, ali nipošto i broj novinara

Zdenko Duka: Na HRT-u treba smanjiti birokraciju, ali nipošto i broj novinara

Položaj novinara je loš kao što je loša i ekonomska situacija. No, što se tiče ugleda profesije, možemo reći kako je ugled narušen. Više je etičkih prekršaja, protiv nekolicine novinara provode se i istražne radnje i sudi im se. Koristeći se novinarstvom, djelovali su kao kriminalna organizacija, naravno to se tek na sudu mora dokazati / Zabrinjava trend iz Europe koji je prisutan i kod nas – porast broja slobodnih novinara. Kod nas ne postoje pravi ugovori za slobodnjake, ti su novinari prisilni slobodnjaci.

Razgovarala: Valentina Vukoje

Hrvatsko novinarsko društvo je neovisna udruga profesionalnih novinara i utemeljena je davne 1910. godine, a član je i Međunarodne federacije novinara (IFJ). HND je 1990. godine osnovao i Sindikat novinara Hrvatske s kojim usko surađuje.

O položaju novinara, novinarstvu u Hrvatskoj i pravima novinara razgovarali smo sa Zdenkom Dukom. On je predsjednik HND-a od 2007. godine, a ovo je njegov drugi mandat. Dužnost predsjednika HND-a nije njegov glavni posao, Duka uz dužnost koju obnaša u HND-u radi i kao novinar u Novom listu. Radio je u mnogo listova kao što su Večernji list, Tjednik, Arena i Jutarnji list. Zajedno s kolegom Ivicom Buljanom 2003.godine je napisao knjigu Izbori: duh stranaka i duše političara. Godine 2005. objavljena je njegova knjiga Račan: biografija.

Trend je sve većeg senzacionalizma u medijima, naročito posljednjih 7, 8 godina. Žutilom se pokušava zaustaviti pad tiraža i gledanosti, ali to na takav način ne ide. Bitno je naglasiti kako je Hrvatska malo tržište te ne postoje isključivo ozbiljne novine i to je loše.

Određena istraživanja pokazuju pad povjerenja građana u novinare, mnogi mediji bilježe pad gledanosti, slušanosti, ali i naklade. Neki su novinari su sudjelovali u nečasnim radnjama i pronevjerama. Kako sve to komentirate?

Položaj novinara je loš kao što je loša i ekonomska situacija. Ako govorimo o tiskanim medijima onda možemo govoriti o ekspanziji interneta, koji ruši naklade tiskovina. To nije samo trend kod nas već u cijeloj Europi. No, što se tiče ugleda profesije, možemo reći kako je ugled narušen. Više je etičkih prekršaja, protiv nekolicine novinara provode se i istražne radnje i sudi im se. Koristeći se novinarstvom, djelovali su kao kriminalna organizacija, naravno to se tek na sudu mora dokazati. Trend je sve većeg senzacionalizma u medijima, naročito posljednjih 7, 8 godina. Žutilom se pokušava zaustaviti pad tiraža i gledanosti, ali to na takav način ne ide. Bitno je naglasiti kako je Hrvatska malo tržište te ne postoje isključivo ozbiljne novine, pa neke novine koje su nešto između zabave i ozbiljnog te tabloidi kao krajnost. Nemamo više niti ozbiljnih dnevnih novina i to je loše. Mislim da je važno osigurati novac za funkcioniranje javne televizije i radija, a tisak bi trebao biti na sigurnim nogama. Danas smo svjedoci kako su brojni medijski vlasnici u krizi. Banke raspolažu hipotekama medijskih vlasnika. Bolje plaćeni novinari i stabilnija situacija bi sigurno doprinijela zaustavljanu negativnih trendova kao što su pad povjerenja građana u novinare.

U dugogodišnjem radu HND-a, koji je po Vama bio najgori period po pitanju prava novinara?

HND--Zdenko-Duka-(2)cNajgori period je bio za vrijeme svjetskih ratova, tada je postojala i represija režima. Ako govorimo o novijoj povijesti, onda moram reći kako je 1990. godine donesena Brijunska deklaracija na novinarskoj skupštini pa je zapisano kako ne smije biti sankcija za novinare zbog političkih razloga. Upravo su takve kazne postojale u periodu 70-ih godina za vrijeme tzv. hrvatskog maspoka. Važno je istaknuti kako je HND nestranačka organizacija, mi branimo profesiju, prava novinara, slobodu govora i zalažemo se za poštivanje ljudskih prava.

Kako komentirate situaciju predstečajne nagodbe za Europapress holding? Jesu li Vam se do sada obraćali novinari koji rade u EPH-u?

U svezi predstečajne nagodbe EPH važno je da se transformacija EPH grupe obavi strogo po zakonu i da ne bude popuštanja vlasti prema medijskim vlasnicima. Što se tiče novinara, koliko mi je poznato, dobili su plaće, no velika je neizvjesnost i ona utječe na njihov rad. No, oni nisu jedini koji se nalaze u takvoj situaciji. Mnogi su novinari u Hrvatskoj u sličnoj situaciji. EPH je velika medijska kuća i ja bih htio da ona opstane. Bit će sigurno vlasničkih promjena, no važno je da novine opstanu i da novinari i dalje rade.

Može li HND utjecati na izradu novih zakona o medijima gdje bi bile zastupljene i odredbe u kojima bi novinari u budućnosti bili više uključeni u donošenje odluka koje se tiču medija u kojima rade?

Ministarstvo kulture je na početku mandata ove vlade obećalo rad na medijskoj strategiji i oni navodno na tome rade. Nisu od nas tražili da se uključimo u rad na toj strategiji, tako da očekujemo da će oni donijeti sami taj nacrt. Tada se očekuje javna rasprava o tom nacrtu. U zadnjem kvartalu ove godine planira se donošenje svih medijskih zakona, uključujući Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o HINI. Oni bi trebali biti doneseni na osnovi ove medijske strategije. Dobro je što je država 1. srpnja 2013. godine smanjila PDV za dnevne tiskovine na pet posto i to je uvjetovala donošenjem statuta za medije. To je značilo i veći utjecaj novinara na postavljanje uredništva i na zbivanja u redakciji. Medijske kuće su bile prisiljene to donijeti, premda su mnogi to donijeli samo formalno na papiru.

HND-1

U oblikovanju medijske strategije nije uključen HND. Zašto politika zaobilazi struku u tom dijelu?

Mislim da bi novinari trebali imati pravo na sudjelovanje u donošenju medijske strategije. Ministarstvo kulture je trebalo na početku svog rada oformiti širu radnu grupu predstavnika  novinarske struke i vlasnika medija. Moram reći kako je to postojalo za vrijeme bivše vlasti, no ipak ni tada nisu uvaženi svi prijedlozi struke.

Postoji li i danas pritisak politike na medije?

Postoji, ali je manji nego što je bio prije 10-ak godina. U slučajevima gdje je država ili lokalna samouprava vlasnik medija tu je vidljiv pritisak. Postoji pritisak i kad su vlasnici medija privatnici, jer oni imaju svoje interese.

Kazneni zakon pooštren je u dijelu koji se odnosi na kaznena djela protiv časti i ugleda. Tu spada kleveta, uvreda i novo kazneno djelo – sramoćenje. Naročito je sporno to sramoćenje. Radi se o tome da vi možete napisati potpunu i neospornu istinu, ali ako sudac procijeni da ta istina nije iznesena u javnom interesu, onda novinar može biti kažnjen.

Koliko odredba iz Kaznenog zakona koja se odnosi na klevetu pogađa novinare? Javljaju li Vam se novinari protiv kojih su pokrenuti postupci zbog klevete?

Mijenjan je Kazneni zakon i pooštren je u dijelu koji se odnosi na kaznena djela protiv časti i ugleda. Tu spada kleveta, uvreda i novo kazneno djelo – sramoćenje. Naročito je sporno to sramoćenje jer su do sada pokrenuti postupci zbog optužbi protiv novinara za sramoćenje. Radi se o tome da vi možete napisati potpunu i neospornu istinu, ali ako sudac procijeni da ta istina nije iznesena u javnom interesu, onda novinar može biti kažnjen. Mi smo tražili i prije donošenja ovog zakona promjenu toga dijela, kako bi se te odredbe o sramoćenju izbacile. Još se ne osjećaju jako sve loše posljedice ovog zakona, no osjetit će se.

Krajem siječnja 2014. godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanju bila su registrirana 782 nezaposlena novinara. Kako to komentirate?

Proljetos je bilo više od 800 nezaposlenih novinara, ljetos ih je bilo 500. Kad dođe nova generacija diplomiranih studenata koji su tek završili studij to isto utječe na tu brojku. To je  veliki broj.

Teško je reći koliko novinara danas ima, u našem HND-u ima registrirano oko 2700 novinara, a procjenjuje se da ih ima još toliko. Znači negdje oko 5000, a onda bi ova nezaposlenost od 782 novinara bila na nekih 13, 14 posto, što je u nekakvim hrvatskim okvirima. Ono što zabrinjava je trend iz Europe koji je prisutan i kod nas, gdje raste broj slobodnih novinara. Kod nas ne postoje pravi i čvrsti ugovori za slobodnjake, ti su novinari prisilni slobodnjaci.

Postoji li stvarna potreba tržišta za tolikim brojem novinara, koji se upisuju na studije novinarstva u Hrvatskoj?

Mislim da je potrebno regulirati manje kvote za upis na studije novinarstva. S druge pak strane smjer kao što je odnosi s javnošću je u porastu i postoji veća potreba za stručnjacima iz tog područja.

Treba li se uvesti licenciranje novinara kako bi se došlo do višeg stupnja profesionalizma?

Potrebno je široko obrazovanje da bi netko bio novinar, no nisam za licence. To bi značilo da bi HND trebao biti komora kao što je Hrvatska liječnička komora ili Hrvatska odvjetnička komora, a mi to nismo. Toga nema u Europi, osim djelomično u Italiji i Francuskoj za neke grupe novinara. Jednom u povijesti je HND primao u svoje članstvo samo novinare sa završenim fakultetom, no ta je odluka proglašena neustavnom. Mislim da je poželjno da novinari imaju završen fakultet, ne samo zbog znanja koje fakultet daje već i zbog načina razmišljanja. Ne mislim da svi trebaju imati fakultet novinarstva, već je dobar bilo koji drugi fakultet.

Kako komentirate odluku vodstva HRT-a da se ugase dopisništva iz 11 hrvatskih gradova?

Mi smo odmah reagirali na tu odluku. Svakako da ne može biti nadomješten rad u dopisništvima kroz rad jednog novinara koji bi sam radio i kao novinar, snimatelj i montažer. To za javnu televiziju kao što je HRT nije dobro. Sporna je potreba za rekonstruiranjem i smanjenjem troškova HRT-a, koja bi značila smanjivanje broja novinara. Sigurni smo kako je potrebno smanjivati birokraciju, a ne broj novinara i ljudi koji proizvode program.

Vaš stav u svezi slučaja novinarki Karoline Vidović Krišto i Nade Prkačin?

Slučaj Karoline Vidović Krišto se dogodio prije godinu i nešto dana. Ona nije izgubila posao, već je trenutačno na porodiljnom dopustu. Gledao sam emisiju „Slike Hrvatske“ nakon koje je Vidović Krišto smijenjena i to je za javnu televiziju bio nazadan i pristran pristup problemu. Ona je prozvala Aleksandra Štulhofera zbog suradnje s Institutom Kinsey.

Aleksandar Štulhofer je priznao da je bio stipendist Instituta Kinsey.

Da, ali sporno je to da li je on surađivao s pedofilima jer je na taj način on prozvan u toj emisiji. To je bilo pristrano. Ona je nastavila raditi i ona je i sada na televiziji.

Kolegica Nada Prkačin mi se nikada nije obratila i ja ju nikada nisam upoznao. Bilo je nekih drugih otkaza na televiziji sličnog tipa. Na HRT-u su objasnili kako joj je otkaz uručen zbog toga što je bez odobrenja nadređenih napravila filmove, koristeći arhivske materijale bez odobrenja. Pretpostavljam da je sve to uređeno nekim dokumentima. Ništa drugo ne mogu reći.

Koliko članova broji HND?
HND danas broji oko 2 700 članova. Kao organizacija novinara imamo svoju Skupštinu, Središnji odbor, Izvršni odbor, Nadzorni odbor, Novinarsko vijeće časti, Odbor za statut, Financijsku komisiju i Upravni odbor Novinarskog doma. Novinarsko vijeće časti zaprima oko 70 do 80 prijava na novinarski rad. Svatko se može javiti ukoliko smatra da je novinar prekršio Kodeks časti hrvatskih novinara. Ukoliko se utvrdi da je novinar radio u suprotnosti s Kodeksom i pravilima struke, moguće je donošenje stegovnih mjera protiv novinara. Ne postoje financijske ili neke druge kazne, koje bi se odnosile na radni status novinara jer mi nismo komora, kakvu imaju liječnici ili odvjetnici. Međutim može doći do izbacivanja novinara iz HND-a, no to je posljednja mjera.
Tko sve može postati članom HND-a?
Mi imamo stručnu komisiju koja rješava zahtjeve za primanje u članstvo. U principu, osoba bi trebala imati dvije godine iskustva rada u nekoj novinarskoj redakciji ili redakcijama. To se dokazuje s novinarskim prilozima, tekstovima ili video uradcima. Imamo i pripravno članstvo kad je riječ o mladim, neafirmiranim novinarima. Članarina za zaposlene novinare iznosi 30 kuna mjesečno, a za umirovljene novinare 15 kuna mjesečno. Osim toga imamo i određeni broj pridruženih članova, uglednih ljudi iz drugih profesija, koji se bave i novinarstvom, ali kao sekundarnim zanimanjem. Ono što se očekuje od osoba koje žele ući u HND je to da im je novinarstvo glavna profesija, da od nje žive ili pokušavaju živjeti.

Gdje u budućnosti vidite HND?

Mislim da je važna suradnja sa Sindikatom novinara Hrvatske kako bi se poboljšao socijalni položaj novinara. Važna je suradnja s medijskim vlasnicima kako bi se poboljšala novinarska etika. Ova će godina biti važna i u pogledu donošenja novih zakona koji se odnose na medije i tu HND mora zauzeti jasan stav. Mi smo s medijskim vlasnicima prije 2,5 godine uspostavili Hrvatsko vijeće za medije, međutim ima problema u radu. Hrvatsko vijeće za medije je zamišljeno kao tijelo u kojem će biti predstavnici medijskih poslodavaca i novinara da zajedno raspravljaju o novinarskim prilozima, prigovorima na novinarski rad kako bi se došlo do pomaka prema višoj razini etičnosti novinara i općeg položaja novinara u Hrvatskoj.