Zbog mentalnih poteškoća u Hrvatskoj se godišnje hospitalizira 2000 mladih

Zbog mentalnih poteškoća u Hrvatskoj se godišnje hospitalizira 2000 mladih

„U Hrvatskoj je trenutno četrdesetak dječjih psihijatara, a projekcija je da bi ih trebalo biti više od stotinu, broj kreveta na dječjoj psihijatriji trebalo bi biti dvjesto, a u Hrvatskoj je njih pedesetak“, rekao je pročelnik Ivan Begovac koji je spomenuo da dječja psihijatrija u Hrvatskoj nije prepoznata kao djelatnost

Ivana Vranješ

U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u utorak je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZZJ) organizirao okrugli stol na temu „Metalno zdravlje djece i mladih“.

Vodeći stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja istaknuli su kako se u hrvatskom društvu nedovoljno govori o mentalnom zdravlju kao važnoj temi te su ukazali na važnost prevencije i ranog otkrivanja mentalnih poteškoća.

Zabrinjavajući je podatak da se u Hrvatskoj godišnje hospitalizira 2000 mladih do 18 godina zbog mentalnih poteškoća, čiji su rizični čimbenici pušenje, pijenje alkohola, uživanje marihuane, ali i ovisnost o internetu, računalnim igricama.

Maja Silobrčić – Radić iz HZJZ-a naglasila je kako je za razliku od porasta broja hospitalizacije djece i mladih zabilježeno smanjenje broja suicida.

„Od 2000. godine imamo pad suicida kod djece i mladih. Tako 2016. i 2017. nije bio počinjen niti jedan suicid djece do 14 godina, a od 15 do 19 godina 2016. bilo je 15 suicida, dok ih je 2017. zabilježeno devet. U dobi od 20 do 24 godina 2016. počinjen je 21 suicid, a 2017. godine bilo je 18 suicida“, rekla je doktorica Silobrčić- Radić.

Oko 20 % djece ima problema s mentalnim zdravljem

Psihijatrica Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade Zagreb je rekla da prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije oko 20 posto djece ima poteškoća u području mentalnog zdravlja, a oko 20 posto djece dobiva adekvatnu pomoć.

„Oko petero djece u razredu ima poteškoća u mentalnom zdravlju koje najčešće uoče roditelji i stručnjaci u školi. Poteškoće koje se primjećuju su nemir, smetnje ponašanja, a ono što se rjeđe prepozna kod djece su anksiozni i depresivni poremećaji. Ako se djetetu ne pomogne na vrijeme adekvatnim tretmanom, razvijaju se i druge dodatne poteškoće. Primjerice djeca s ADHD-om u prvom razredu imaju poteškoće učenja, a kasnije se pridružuju i emocionalne poteškoće. Stoga je važan multidisciplinaran pristup, odnosno psihijatar, psiholog, logoped, defektolog i socijalni pedagog“, istaknula je doktorica Paradžik.

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan-Flander je naglasila kako se niz godina, već desetljećima ne vodi računa o mentalnom zdravlju djece i mladih.

“Previše štedimo na djeci”

„Mislim da previše štedimo na djeci, a onda nam je najlakše štedjeti na mentalnom zdravlju, jer se to odmah ne vidi. Neka istraživanja pokazuju da 25 posto mentalnih bolesti počinje do sedme godine života, a 50 posto do 14. godine, ali ostanu neprepoznate“ rekla je Buljan-Flander. Naglasila je da ne vidimo kod djece anksioznost, depresiju, destruktivno i autodestruktivno ponašanje, ne reagiramo na vršnjačko zlostavljanje, ne prepoznajemo zlostavljanu djecu.

„Svako peto dijete u Hrvatskoj je seksualno zlostavljano, 30 posto djece je fizički zlostavljano, 30 posto djece je emocionalno zlostavljano. Ta su djeca rizična za poteškoće. Ako se ne prepoznaju poteškoće u vrtićkoj i osnovnoškolskoj dobi kod djece, imat ćemo odrasle ljude s poteškoćama. Stoga treba govoriti o mentalnom zdravlju i moramo imati veći broj stručnjaka“, istaknula je Buljan- Flander. Dodala je kako nedostaje stručnjaka za mentalno zdravlje, a to je područje, gdje se štedi na zapošljavanju.

Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC Zagreb Ivan Begovac je spomenuo kako dječja psihijatrija u Hrvatskoj nije prepoznata kao djelatnost. Dodao je kako je u tijeku izrada strategija plana za dječju psihijatriju. Doktor Begovac osvrnuo se na problem stacioniranog liječenja u dječjoj psihijatriji te manjku bolničkih postelja u hrvatskim bolnicama na dječjoj psihijatriji.

Rano traženje pomoći

„U Hrvatskoj je trenutno četrdesetak dječjih psihijatara, a projekcija je da bi ih trebalo biti više od stotinu, broj kreveta na dječjoj psihijatriji trebalo bi biti dvjesto, a u Hrvatskoj je njih pedesetak“, rekao je Begovac.

Igor Salopek iz Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje je rekao da udruge i institucije mogu dati svoj doprinos u prevenciji nastanka psihičkih smetnji, a kad nastanu što kvalitetnijoj terapiji, liječenju i oporavku.

Promicanjem i prevencijom mentalnog zdravlja bavi se inicijativa BoliMe, a mladima kroz javnozdravstvene kampanje približuju koncept mentalnog zdravlja.

„Počeli smo s djelovanjem 2014. godine , a službeno 2015. godine kad krećemo s prvom kampanjom Kad te boli moraš reći i na neki način nam je cilj educirati i informirati mlade ljude i širu populaciju što je mentalno zdravlje, kako ga njegovati te poticati na to da se uvijek traži pomoć. Mladi ljudi dobro reagiraju, jer im prilazimo na njima blizak način, govorimo jezikom umjetnosti, kampanje su u video formi, postavljamo instalacije u javne prostore. Mislim da se definitivno potiče kod mladih na rano traženje pomoći, odnosno kod njihovih vršnjaka prepoznavanje simptoma koji zahtijevaju traženje pomoći„, rekla je za ZG-magazin Marina Vitković iz inicijative BoliMe.

Ostavi komentar

*