Zavirite u čarobna gornjogradska dvorišta u kojima su snimani kultni hrvatski filmovi

Zavirite u čarobna gornjogradska dvorišta u kojima su snimani kultni hrvatski filmovi

Novitet ove godine otvorenje je lokaliteta Hrvatskoga instituta za povijest u Opatičkoj 10 u kojemu je sniman još jedan antologijski hrvatski film – »Glembajevi« Antuna Vrdoljaka

U petak, 15. srpnja, u 20,00 sati, u dvorištu Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin otvorit će treću manifestaciju Dvorišta – svako ima svoju priču.

Tijekom 10 dana, od 15. do 24. srpnja, posjetitelji Dvorišta imat će priliku zaviriti iza fasada nekih od najljepših gornjogradskih palača i doživjeti čarobne ambijente ovih jedinstvenih gornjogradskih prostora.

Kad god došli u Zagreb starogradska jezgra Gornjega grada mjesto je koje morate posjetiti, a nađete li se tu sredinom srpnja kulturno-turistička atrakcija »Dvorišta« događaj je koji se ne propušta.

Posjetitelji će imati jedinstvenu priliku zaviriti iza fasada nekih od najljepših gornjogradskih palača i doživjeti čarobne ambijente ovih jedinstvenih gornjogradskih prostora. No čeka ih tu i puno dobre urbane zabave, jer se u dvorištima mogu osvježiti slasnim zalogajima i osvježavajućim gutljajima i dobro se zabaviti uz prvorazredne glazbene izvođače i žive svirke od jazza i klasike do popa.

Organizatori napominju da dvorišta pričaju priče o prošlosti Gornjega grada, a svako dvorište ima samo svoju priču. Otrkit će se tu neki od najljepših privatnih i javnih vrtova i dvorišta gornjogradskih palača na sjevernom potezu Gornjega grada: prekrasno dvorište s bunarom palače Balbi u Demetrovoj 11, čarobni vrt Državnoga arhiva palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 ili malo intimno privatno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19.

U ulaznom atriju i zelenom skrivenom vrtu Mletačke 8 uživat ćete u jedinstvenom ambijentu okruženi skulpturama slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a u dvorištu Basaričekove 11 u kojemu je sniman najzagrebačkiji od svih filmova – remekdjelo Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli doživjet ćete dašak dobrih starih vremena te kao u doba gospona Fulira osvježiti se uz gemišt i zabaviti uz starogradske popevke.

Novitet ove godine otvorenje je lokaliteta Hrvatskoga instituta za povijest u Opatičkoj 10 u kojemu je sniman još jedan antologijski hrvatski film – Glembajevi Antuna Vrdoljaka. Ova lokacija posjeduje čak dva dvorišta: svečani ulazni vrt s najljepšom kovanom ogradom na Gornjem gradu slavnoga zagrebačkog arhitekta Hermana Bolléa te ružičnjakom i fontanom u sredini, ali i skriveni stražnji vrt ispod monumentalnoga klasicističkog pročelja koje se u zelenim kaskadama spušta prema Radićevoj s prekrasnim pogledom na krovove i zvonike grada Zagreba.

Drugi novitet je intimno dvorište kuće Frigan odvjetnika i drugoga zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Alojzija Frigana, ove godine rezervirano za ljubitelje birane glazbe i šansone.

Dvorišta su otvorena za posjetitelje svakim danom za trajanja manifestacije od 18 do 24, a ulaz u sva dvorišta je slobodan.

U bogatome i raznolikom programu ovogodišnjih Dvorišta nastupit će brojni vrhunski glazbenici:

Songkillers Acoustic feat. Nikola Marjanović, Iva Smojver, Matija Cvek, Ex Serbus, Zagrebački cinkuši, Radovan Prstačić u večerima francuske šansone, Ansambl Antiphonus, Jelena Radan, Maja Savić, Gordana Marković, Dreamers, Melita Lovričević, Lea Bulić, Helena Hunčaga, Danijela Pintarić, Branko Bogunović Pif, Antonela Đinđić, Duo Intense i još mnogi drugi.

LOKALITETI DVORIŠTA: Sjeverni dio Gornjeg grada

Palača Balbi, Demetrova 11

Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

Palača Erdödy-Drašković, Opatička 29

Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba, u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.

Atelijer Meštrović, Mletačka 8

Zbirka slavnog kipara, obiteljska kuća koju je Ivan Meštrović zajedno s umjetninama, fotografijama, arhivom i drugim osobnim stvarima darovao Hrvatskoj, posjeduje dva otvorena prostora, ulazni atrij mediteranskoga tipa i skriveni unutarnji zeleni vrt s majstorovim skulpturama ispred atelijera.

Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19

Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera Ljubav i zloba.

“Tko pjeva zlo ne misli”, privatno dvorište, Basaričekova 11

Dvorište u kojemu je sniman najzagrebački među svim filmovima – kultni film “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika s vječnim likovima Ane, Franje, Mine, gospodina Fulira i malog Perice.

Hrvatski institut za povijest, Opatička 10

Reprezentativna palača dograđena i preuređena na inicijativu “oca modernog Zagreba” Izidora Kršnjavog prema nacrtima “graditelja hrvatske metropole” Hermana Bolléa; u ovu palaču u kojoj je sniman kultni film “Glembajevi” Antuna Vrdoljaka, na simbolički način ugrađene su uljudba, kultura i povijest Hrvata. Posjeduje čak dva dvorišta: reprezentativno prednje s ružičnjakom i fontanom u koje se ulazi kroz najljepšu kovanu ogradu na Gornjem gradu, te skriveno stražnje koje se zelenim kaskadama spušta prema Radićevoj i posjetiteljima pruža jedinstveni pogled na krovove i zvonike grada Zagreba.

Kuća Frigan, Opatička 27

Jednokatna uglovnica najkvalitetnije je sačuvano djelo u opusu arhitekta Aleksandra Brdarića te reprezentira epohu bidermajera u Zagrebu. Na balkonskoj kovanoj ogradi inicijali su vlasnika kuće i njegove žene: odvjetnika i zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Alojzija Frigana (AMF). Nakon Janka Kamaufa, rođenog nekoliko kuća od Kamenitih vrata na Gornjemu gradu, Frigan je bio drugi gradonačelnik u povijesti hrvatske prijestolnice. Obojica su bili odvjetnici, vršnjaci rođeni 1801., a veže ih i ista kuća, upravo ova palača koju je Kamauf prodao svome nasljedniku.

Pratite projekt na: www.facebook.com/dvorista.in

(zg-magazin)