Zaštititi kožu od jakog sunčevog zračenja

Zaštititi kožu od jakog sunčevog zračenja

Svrha biometeorološke prognoze je upozoriti na mogući nepovoljan vremenski utjecaj kako bi mu se ljudi mogli prilagoditi

Tijekom ljetnih mjeseci, osim o temperaturi, treba voditi računa o suncu te razumijeti značenje UV indeksa. O ovoj temi, ali i bioprognozi, odgovor smo potražili od stručnjaka. U ovom slučaju, riječ je o Državnom hidrometerološkom zavodu.

Gordana Zuccon iz DHMZ-a kaže kako je UV indeks broj kojim se označava stupanj opasnosti ultraljubičastog zračenja na ljudsku kožu te da se omogući preveniranje, kako bi se smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje. Osim toga, važno je znati kako se UV indeks mijenja, ne samo tijekom godine, već i tijekom dana, stoga ljudi koji putuju u različita klimatska područja trebaju biti posebno na oprezu.

Skala vrijednosti UV indeksa je prikazana je kako slijedi (redovito u rasponu od 1 do 11)

  • UV indeks 1 i 2 označava nisku opasnost od UV zračenja
  • UV indeks 3, 4, i 5 označava umjerenu opasnost
  • UV indeks 6 i 7 označava visoku opasnost
  • UV indeks 8, 9 i 10 označava vrlo visoku opasnost
  • UV indeks 11 i iznad označava ekstremnu opasnost od UV zračenja.

Preporučuje se da se za svaku od kategorija koriste propisane preporuke za zaštitu ljudi kojih bi se trebali pridržavati da ne bi došlo do štetnog utjecaja na kožu. Pritom treba imati na umu da UV indeks uvelike ovisi o trajanju sijanja sunca, ali i broju vedrih dana. Tijekom ljeta je on vrlo visok te najčešće od šest, pa naviše, osim osim u dane s većom naoblakom i/ili kišom, kada se spomenuti broj ne može prognozirati.

Druga stvar, tiče se bioprognoze. Njome se, pojašnjava Gordana Zuccon, označava kako pojedina vremenska prognoza može utjecati na ljude. Većina ljudi taj osjećaj savlada bez poteškoća, no najviše su pogođeni meteoropati, kronični bolesnici, starije osobe, ali i mala djeca.

Zanimalo nas je i na koji način nastaje, bioprognoza u DHMZ-u. Sugovornica kaže kako se ta vrsta prognoza izrađuje na način da meteorolog prvo analizira trenutno stanje vremena. Analizom sinoptičke karte utvrđuje prevladavajuću zračnu masu, polje vjetra, naoblaku, oborinu, temperaturu i druge meteorološke elemente.

Nakon toga meteorolog gleda kako će se stanje vremena mijenjati sljedećih dana, a razvoj situacije u atmosferi povezuje s mogućim utjecajem na pojedine skupine ugroženijih ljudi. Tako izrađena prognoza šalje se timu liječnika koji po potrebi dodaju savjete. Svrha biometeorološke prognoze, zaključuje Zaccon, je upozoriti na mogući nepovoljan vremenski utjecaj kako bi mu se ljudi mogli prilagoditi.

Matej Knežević