Zaposlena trećina Mrsićevih “volontera”

Zaposlena trećina Mrsićevih “volontera”

Od ukupno 9583 osobe koje su lani volontirale njih 2538 vratilo se na burzu, 3084 su zaposlene, a ostali su još uključeni u taj program.

Iskustva korisnika mjere stručnog osposobljavanja za rad različita, no svi se slažu: naknada preniska

Dalila Žuklić

Više obavljam poslove koji uopće nisu vezani uz moju struku, mentora imam samo na papiru i često se ne drži dogovora, a prema nama se pojedinci odnose s manjkom poštovanja iako im činimo uslugu time što volontiramo.

Tim riječima mlada pripravnica volonterka koja profesorsko radno iskustvo stječe u jednoj gimnaziji opisuje mjeru stručnog osposobljavanja za rad (SOR). Takozvani Mrsićev model zapošljavanja mladima bez radnog staža omogućuje rad u struci na godinu dana i stjecanje radnog iskustva za 1600 kuna. Počeo se provoditi 31. svibnja prošle godine, a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dobili smo podatak da su tijekom 2012. ukupno 9583 osobe koristile mjeru SOR-a bez zasnivanja radnog odnosa, a do 16. svibnja 2013. bilo je ukupno 10.195 korisnika.  Naša sugovornica, koja je također u toj brojci, kaže da se osjeća iskorištenom jer polovicu vremena obavlja poslove koji nisu u opisu njezina radnog mjesta.

“Radimo inventuru knjiga, sređujemo arhivu, mijenjamo profesore iz drugih predmeta i za to nismo plaćeni. Dobro je jedino to što uopće radim, to mi daje  koliko-toliko privid, iskustvo mog budućeg posla i interakciju s učenicima. No, mislim da je posrijedi zapravo samo dobar trik da se smanji broj nezaposlenih. Riječ je samo o kupovanju vremena zbog nedostatka konstruktivnih ideja kako riješiti nezaposlenost”, navodi.  Njezina kolegica, koja “stažira” u istoj gimnaziji, zadovoljna je jer ima priliku steći radno iskustvo, ali ima primjedbe vezane uz dodatni posao, zbog kojeg imaju manje vremena za ono što je poanta osposobljavanja.

Potrčkala s diplomom

Diplomirana ekonomistica D. D., koja je godinu dana nakon diplome bila nezaposlena i tražila posao, prijavila se na natječaj Grada Rijeke te stažirala u Gradskoj upravi. Priznaje da je obavljala poslove koje nije trebala obavljati, ali smatra da je ipak mnogo naučila te joj nije bilo teško obavljati dodatne zadatke. “Možda je bilo zadataka kojih nije bilo u opisu posla, ali ne bih to nazvala iskorištavanjem. Možda sam takav dojam stekla jer sam sa svima bila u korektnim odnosima te mi je bilo ugodno radno okruženje. Da nije tako bilo, možda bih imala drukčiji dojam. Sve u svemu, zadovoljna sam, imala sam dobru mentoricu, dosta sam naučila. No, čula sam od prijatelja i znanaca da su negdje bili vrijeđani na poslu, neki su samo nosili kave, kopirali… Nisu ništa naučili, bili su samo potrčkala”, priča nam D. D.

Ona je svoje stručno osposobljavanje završila te sada opet traži posao, a za postojeći model stručnoga osposobljavanja za rad kaže: “To je samo jedan način izrabljivanja, a poslodavci iskorištavaju tu situaciju dok mogu. Mislim da bi bilo bolje da na radno osposobljavanje uzimaju samo one koje namjeravaju stalno zaposliti, a ne da ih uzimaju zato što mogu. Iako se time stječe radno iskustvo koje inače možda ne bih imala, dolazim na isto jer će biti mnogo ljudi koji su prošli godinu dana prakse i nakon toga traže posao kao i ja”.Iako D. D. nije imala tu sreću da je stalno zaposle, Igor, diplomirani geodet, nakon prakse u Gradu Kastvu dobio je ponudu da ostane raditi na istom mjestu. Kaže da je zadovoljan poslom, a i stručnim osposobljavanjem jer je u pravilu radio ono zbog čega je i došao. “S jedne je strane to dobar način da stekneš radno iskustvo i dobar način da se dokažeš te da upoznaš ljude i stekneš kontakte koji će ti sigurno dobro doći”, kaže Igor, koji smatra kako je takva vrsta zapošljavanja dobra jer ionako treba odraditi staž, a ovako je za to barem dobio novčanu naknadu.

Mogućih korisnika 15.500

Iz Ministarstva rada dobili smo podatak da je od ukupno 9583 osobe koje su u 2012. bile uključene u tu mjeru na dan 25. travnja njih 2538 bilo ponovno prijavljeno u evidenciju nezaposlenih, 3084 osobe su nakon isteka mjere zaposlene, a ostali su još uključeni. “Daje se mogućnost svim nezaposlenim osobama koje žele steći radno iskustvo da se uključe na tržište rada. Mjera je namijenjena uglavnom osobama visokog obrazovanja bez radnog iskustva u zvanju za koje su obrazovani, kojih trenutačno u evidenciji ima 15.530, a budući da je od 10.195 osoba, koliko ih je trenutačno uključeno u mjeru, oko 70 posto visokog obrazovanja, možemo reći da je velik interes i mladih osoba za stjecanjem iskustva kroz ovu mjeru. Evidentna je i podrška poslodavaca da omoguće mladim osobama stjecanje radnog iskustva u svojim poduzećima i institucijama”, ističu u Ministarstvu rada. Iako su iskustva korisnika različita, svi se slažu da je novčana naknada premala. Nedovoljna je mladim osobama da same sebe financiraju. Na upit planira li se u budućnosti povećati iznos novčane naknade od 1600 kuna iz Mrsićeva ministarstva kažu kako se će se u sljedećem ciklusu mjera omogućiti financiranje stvarnih troškova prijevoza te razmotriti mogućnost povećanja naknade, ovisno o raspoloživim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

 

[box] Radimo inventuru, sređujemo arhivu, mijenjamo profesore iz drugih predmeta i za to nismo plaćeni

(Profesorica u gimnaziji)

 

Možda je bilo nekih zadataka kojih nije bilo u opisu posla, ali ne bih to nazvala iskorištavanjem 

(Diplomirana ekonomistica)

 

To je dobar način da stekneš radno iskustvo i kontakte koji će ti dobro doći

(Diplomirani geodet)

 

[/box] 

(poslovni.hr)