Zanimanje: Timaritelj životinja

Zanimanje: Timaritelj životinja

Kranjac nas je poveo u unutarnje razgledavanje paviljona, u prostore gdje je pristup dozvoljen jedino osoblju ZOO-a. Tako smo zastali kod čimpanzi, koje su odmah osjetile našu prisutnost i došle su do ograde. Kranjac nam je dao u ruku malo omiljene hrane kako bismo nahranili čimpanze. Čimpanza nam je odmah pokazala da nema povjerenja u nas i kako još nismo dobrodošli u njezinom životnom prostoru

Postoje poslovi koji se ne mogu platiti novcem, reći će naš sugovornik dok nam opisuje radni dan timaritelja u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Lijepo je slušati kako u današnjem svijetu neki ljudi ipak uživaju u poslu kojeg obavljaju i kako nema tih novaca za koje bi radili nešto drugo. Neki će reći – idealno zanimanje za sve ljubitelje životinja. Donosimo vam prilog o timaritelju iz Zoološkog vrta grada Zagreba, koja je ujedno i njegov pogled na zoološki vrt, koji definitivno nije samo mjesto u kojem se mogu vidjeti različite životinjske vrste.

ZOO_cimpanzeDamir Kranjac je po struci veterinarski tehničar i već posljednjih 10 godina radi kao timaritelj na sektoru majmuna i morskih lavova u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Osim toga vodi medicinski trening za cijeli Zoološki vrt. „Takvi se treninzi razlikuju od zabavnih programa za posjetitelje, kakvi se vrlo često mogu vidjeti na televiziji. Medicinski trening kod čimpanzi uključuje pregled njihovih ruku, nogu, uzimanje briseva, ulazak u transportere sistemom pozitivne motivacije kod koje pozitivne stvari nagrađujemo, a negativne ignoriramo“, pojašnjava Kranjac.

Niti jedan njegov radni dan nije isti, jer životinje nikad nisu istog raspoloženja. Čim dođe na posao, odmah pregledava životinje. Nakon toga kreće s hranjenjem majmuna, koji kako kaže vole često jesti. „S obzirom da su biljojedi, jedu svakih dva sata. Nakon toga čeka me hranjenje i čišćenje nastambi morskih lavova. Tijekom radnog dana dogovaram se i s kolegama oko podjele radnih zadataka. Ponekad organiziramo i tematske dane“, opisuje nam svoj posao mladi timaritelj.

Snaga četvorice muškaraca

Teško je definirati posao timaritelja, kaže naš sugovornik. Mnogi ljudi imaju krivu predodžbu o ovom zanimanju pa tako posao timaritelja povezuju isključivo sa zabavom i hranjenjem životinja. Kranjec smatra kako razlog krivih predodžbi leži u činjenici što se takva slika ljudima predstavlja kroz medije i američke filmove. „Ljudi imaju krive predodžbe kako recimo čimpanza može sjediti čovjeku u krilu. Možda i može kad ima dvije godine, no kad ima 20 godina, može težiti od 60 do 70 kilograma i imati snagu četvorice odraslih muškaraca. Tako da čimpanze nisu zabavljači, kako ljudi misle, već se radi o ratničkoj vrsti koja je vrlo brza i opasna“, objašnjava Kranjac.

Na početku svog rada u Zoološkom vrtu grada Zagreba, naš sugovornik nije odmah počeo raditi s majmunima i morskim lavovima. „To su zahtjevne vrste i potrebno je imati prethodno iskustvo. Strah je kod nas timaritelja jako opasna stvar jer su životinje kao oštar nož na koji se ako nisi oprezan, vrlo lako možeš porezati. Životinje vjeruju u svoje procjene, tako da nije dobro kad je osoba nesigurna. Što je čovjek opušteniji time dobiva više sigurnosti. S velikom većinom životinja imamo bliski kontakt. Kod čimpanze se ne ulazi u kavez, ali imamo kontakt preko mreže koja nije gusta. Tako da je važno povjerenje, koje nerijetko vodi k tome da mi čimpanza sama znade pokazati neku ranu ili pomoći mi u čišćenju kaveza.“

Umjetnički radovi čimpanzi zagrebačkog ZOO-a

Umjetnički radovi čimpanzi zagrebačkog ZOO-a

Bliski susret s čimpanzama

U istinitost njegovih riječi uvjerili smo se prilikom obilaska kaveza u kojem su smješteni majmuni. Kranjac nas je poveo u unutarnje razgledavanje paviljona, u prostore gdje je pristup dozvoljen jedino osoblju ZOO-a. Tako smo zastali kod čimpanzi, koje su odmah osjetile našu prisutnost i došle su do ograde. Dok su razdragano pozdravljale svog omiljenog „čuvara“ mogli smo pobliže doživjeti ovu zaista fascinantnu životinjsku vrstu. U jednom trenutku Kranjac nam je dao u ruku malo omiljene hrane kako bismo nahranili čimpanze. Vrlo brzo smo osjetili grubi stisak ruke u želji da nam se uzme hrana iz šake. Bio je to neugodni osjećaj, koji je izazvao strah kod nas jer smo osjetili svu snagu ove naizgled „slabašne“ životinje. Bilo je to ono o čemu je Kranjac nešto prije pričao. Čimpanza nam je definitivno pokazala da nema povjerenja u nas i da još nismo dobrodošli u njezinom životnom prostoru.

ZOO_cimpanza_ruka„Važan je osobni kontakt. On uključuje povjerenje i ne može se samo tako postići. Povjerenje nerijetko vodi k tome da mi čimpanza sama znade pokazati neku ranu ili mi pomogne u čišćenju kaveza“, ponavlja nam Kranjac dok se pozdravlja sa svojim omiljenim životinjama. Tijekom rada s ovim životinjama, on je vidio brojne zanimljivosti. Najviše mu se u sjećanje urezala situacija kada je čimpanza vadila komadić sijena iz oka. One su zanimljive i definitivno su najinteligentnije od ostalih životinja u zoološkom vrtu. „Mi smo za čimpanze organizirali i slikanje, a imali smo i aukciju njihovih slika. Nedavno smo upravo od tih slika napravili i razglednice. Mislim da je to zanimljivo posjetiteljima.“

Suradnja s kolegama iz Europe

Zaposlenici Zoološkog vrta grada Zagreba vrlo često imaju priliku educirati se o životinjama tijekom posjeta svojim kolegama u europskim zoološkim vrtovima. „Nedavno smo bili u Engleskoj u Paignton ZOO-u u pokrajini Devon, gdje smo bili podučavani o prehrani životinja. Tamo se jako pazi na prehranu životinja, a mi neke stvari izvana želimo primijeniti kod nas. Naravno, nešto radimo i bolje od njih, no u nekim stvarima oni su u boljoj poziciji zbog financijskih mogućnosti. Zapadni zoološki vrtovi više ne drže neke vrste majmuna koje zahtijevaju mnogo pažnje i skrbi. No, mi se ponosimo što imamo čak pet čimpanzi. One su zahtjevna vrsta za držanje“, pojašnjava Kranjac.

ZOO_lavicaZagrebački ZOO posebno je ponosan na rad s primatima, gdje je uprava uložila puno truda u obogaćivanje životnog prostora tih životinja. Mladi timaritelj je svjestan kako većinu posjetitelja ipak najviše zanima hranjenje životinja, a među najposjećenijim događajima često je i hranjenje morskih lavova koje nam je pokazao naš sugovornik. On priznaje kako posjetitelji često požele sami hraniti životinje, no hranjenje vlastitom hranom strogo je zabranjeno. Kroz brojne edukativne programe koje organizira Zoološki vrt grada Zagreba, posjetitelji imaju priliku upoznati se sa životom brojnih životinjskih vrsti. Naš sugovornik smatra da je to korisno i zbog činjenice što ljudi i djeca više nisu samo pasivni promatrači već aktivno sudjeluju u programima zoološkog vrta. „Ljude zanimaju morski lavovi, ali i majmuni. No, puno ljudi nije upoznato sa životom ostalih životinjskih vrsta. Tako da nažalost propuštaju priliku vidjeti neke druge zanimljive vrste. Ljude zanimaju lavovi, žirafe, slonovi. Neću reći da te vrste nisu zanimljive, ali mislim da ima puno više zanimljivijih vrsta“, siguran je Kranjac.

„Brojne će životinjske vrste preostati jedino u zoološkim vrtovima“

Posljednjih godina zoološki vrtovi vrlo su često na meti kritika udruga koje se bave zaštitom životinja. Upravo te udruge često puta prozivaju zoološke vrtove, zbog kako kažu držanja životinja u zatočeništvu i to u vrlo često neadekvatnim uvjetima. S našim smo sugovornikom razgovarali i o tim pitanjima. „Kad bismo mi naše životinje pustili u divljinu, vjerojatno niti jedna ne bi preživjela. Kod kalifornijskih morskih lavova, koji su smješteni kod nas u Vrtu, životni vijek im je duplo duži nego kad su u divljini. Oni su ugroženi zbog mesa. Vjerujem kako bi mnoge vrste već izumrle kad ne bi bile u zoološkim vrtovima. Tako mi imamo primjerke crvene pande, ali i brojne druge vrste za koje mislim da će kroz nekoliko godina živjeti još jedino po zoološkim vrtovima“, zaključio je Kranjac.

Bitno je pohvaliti djecu

ZOO_gorila_kranjacOn jednostavno ne može bez životinja pa tako i u svom domu ima nimfu staru 30 godina. Osim nimfe, Kranjac ima dva psa i čak četiri mačke. „Blagoslov je da to što radim upravo i volim. Čak da sutra dobijem novce na lotu radio bih i dalje ovdje.“ U svoje slobodno vrijeme on vozi bicikl, a voli i planinariti što mu pomaže u održavanju kondicije. „To mi pomaže kod posla, jer smo mi timaritelji jako puno na nogama.“

Ovakav odnos kakav je u Vrtu, naš sugovornik bi primijenio i na ostatak društva, za koje smatra kako ima urušene vrijednosti. „Treba paziti da se ne prijeđe granica uvažavanja životinje, ali da joj se i ne ugrozi prostor. Životinje to jako osjete. Mi ovdje vidimo kako loši potezi u društvu stvaraju loše pojedince. Recimo za primjer ako ja loše postupam sa životinjama, dobiti ću loš odgovor od njih. Upravo se to danas dešava u društvu. Neznanje odraslih kod odgoja djece, kod postavljanja prioriteta i inzistiranje odraslih i uporno isticanje grešaka kod djece, njihovo zaboravljanje pozitivnih stvari je ono što dovodi do problema. Potrebno je pohvaliti djecu kako bi se dobili kvalitetni pojedinci, jer ako se djeca ne hvale onda im se ubija samopouzdanje. Ništa na ovom svijetu ne može se postići agresijom, lažima i muljanjima. Moj morski lav ima 280 kilograma i moja čimpanza je četiri puta jača od mene, tako da je važno povjerenje koje se danas kod ljudi izgubilo“, zaključio je Kranjac.

Valentina Vukoje