Zanemarena Luka Rijeka – najvažniji hrvatski gospodarski resurs

Zanemarena Luka Rijeka – najvažniji hrvatski gospodarski resurs

Nepovezana ciljevima i strategijom gospodarskog razvoja države prometna politka postaje sama sebi svrhom pa i ne donosi očekivanu korist. Umjesto da pridonosi pozitivnom promišljanju i rješavanju zadataka, ostavlja dvojbe, uzrok je konfliktnim situacijama i gospodarskim štetama. Najizrazitiji su primjeri propast hrvatskih brodara, privatizacija i pad prometa u lukama, zaustavljanje razvoja hrvatskih željeznica, pa netransparentno gospodarenje cestama

prof. dr. sc. Juraj Božičević

Poticaj ovom napisu radosna mi je vijest što ju je 10. kolovoza objavila HINA: Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zauzima se za promicanje jadranskih luka…

Radi se, za Hrvatsku, o prvorazrednom strateškom projektu, no za njegovo ostvarenje još uvijek ne postoji politička volja. Luka Rijeka i kvarnerski lučki sustav: Bakar, Malinska i pridrižene mu luke Plomin i Raša, izvanredan su gospodarski resurs. Vrijeme je da ga iskoristimo!

Znamo li? Postoji li volja?

Odlučujući se za temu Četvrte konferencije, Rijeka – najveća hrvatska luka, imali smo na pameti da postoji društvena svijest o naročitoj ulozi riječke luke u okviru hrvatskog lučkog sustava, jer ona je poslovni prostor što bi ga danas morala poduprijeti cijela Hrvatska da bi postao hrvatsko i europsko poslovno žarište. Uloženo bi se brzo višestruko vratilo. Začudila nas nesklonost tadašnjeg gradonačelnika Slavka Linića da je održimo u Rijeci

Tijekom hrvatsko – nizozemskih pregovora o suradnji u školstvu, što sam ih vodio 1993. kao pomoćnik ministra za visoko školstvo, posjetio sam Luku Rotterdam. Želio sam steći iskustvo koje bih mogao prenijeti Pomorskom fakultetu u Rijeci i vodstvu Luke Rijeka. Bio sam gost jednog od direktora, koji je izvrsno poznavao hrvatske pomorske i lučke prilke, a bio je obaviješten i o našem projektu Luka kao složen sustav, koji sam se te godine pripremao obnoviti, pa u Rijeci organizirati konferenciju.

Razgovarali smo o razvoju europskih transportnih puteva i mogućoj ulozi Luke Rijeka i njenom prometnom povezivanju sa Zagrebom i Srednjom Europom. Rekao mi je da će se ubiti preuzme li Luka Rijeka i 1 % prometa Luke Rotterdam, za što, ako Hrvati budu mudri, postoje uvjet. No s obzirom na rat i gospodarske prilike u Hrvatskoj, ne vjeruje da će se to dogoditi… Nisam mu rekao da Hrvatsko društvo za sustave obnavlja projekt Luka kao složen sustav s namjerom da potakne sfere političkog i gospodarskog odlučivanja na promišljanje razvoja Luke Rijeka.

Kontejnerski terminal Luke Rijeka

Kontejnerski terminal Luke Rijeka

Poticaj, sretna okolnost

U proljeće 1978. sastao sam se u Gradskoj kavani u Zagrebu s kolegom sa studija, koji je na nekoliko dana došao iz Švicarske u Hrvatsku. Razgovarali smo o našim radnim iskustvima kad je moju pažnju privukla glasna rasprava skupine gostiju za nedalekim stolom. Prepoznao sam neke od tih ljudi. Bili su članovi vodstva Saveznog komiteta za elektroniku, automatizaciju i nuklearnu tehniku – ETAN, koji je imao nadzor nad svim djelatnostima iz svojeg područja rada u Jugoslaviji. Bili su formalno nadređeni i Jugoslavenskom društvu za mjerenja, regulaciju i automatizaciju, JURMA sa sjedištem u Zagrebu, kojem sam u to doba bio predsjednik Izvršnog odbora. Privukao kao me je zato njihov razgovor, a raspravljali su o različitim razvojnim temama, posebice o tome kako povezati Luku Rijeka s Pristaništem Beograd, u razvoj kojeg su u to doba ulagana znatna sredstva.

Slušao sam njihovo promišljanje kako učiniti Luku Rijeka glavnom srbijanskom mediteranskom lukom. Nekoliko mjeseci prije toga boravio sam u Mađarskoj i odsjeo u manjem hotelu kraj jezera Balaton. U hotelskoj je sobi visila na zidu karta Madžarske sa zapadnim dijelom Hrvatske i istaknutom Rijekom kao dijelom Madžarske. Odlučio sam hitno domisliti protuprojekt s kojim ćemo zaštititi Luku Rijeka od strane strategije.

Prihvatio sam se domišljanja projekta i planiranja strategije njegova ostvarenja. Odlučio sam okupiti stručnjake svih luka i pristaništa na multidisciplinarnom savjetovanju Luka kao sistem. Računao sam na stručnu pomoć suradnika Luke Rijeka.

Otpravili 18.000 pozivnica, u kuvertiranju pomagala i djeca

Slijedili su izrada i tisak programa, priprema adresara i kuvertiranje pozivnica. U roku od dva tjedna otpremili smo pozive na nešto više od 18 tisuća adresa, od Slovenije do Makedonije. U kuvertiranju su nam pomgala moja djeca s prijateljima iz svojih razreda, a vreće s kuvertama nosio sam na poštu redom više dana. Usporedo sam održao sjednicu Izvršnog odbora, dogovarali smo se o projektu, pa izvijestili Upravni odbor. Obavio sam potrebno komuniciranje s lukama i pristaništima, s Hrvatskom gospodarskom komorom i nadležnim tijelima, predstavljajući Projekt dijelom, tada aktualnog, programa Ništa nas ne smije iznenaditi. Svi su prihvatili sudjelovanje na Savjetovanju.

U okviru Društva JUREMA brigu o organizaciji Savjetovanja povjerili smo tek osnovanoj Sekciji za prometne sisteme, pod vodstvom Juraja Mađarića, koji je svoju aktivnost posebno razvijao na području integralnog transporta.

Zamišljeno je da program Savjetovanja obuhvate rasprave o općim i posebnim problemima luka i pristaništa, referate o stručnim pitanjima iz prakse te dodatno razgovor o položaju i razvoju Luke Rijeka kao naše najvažnije luke. Cilj Savjetovanja, naglašavali smo, zamišljen je kao aktivan doprinos razradi različitih gledišta djelovanja luke sa svih interesantnih osnovnih i dodirnih područja. Navest ćemo ih:

  • Luka kao prometno čvorište;
  • Komunikacije u luci;
  • Informacijski sustav luke;
  • Vanjski i unutarnji promet u luci;
  • Skladištenje;
  • Luka kao slobodna carinska zona;
  • Luka s gledišt zakonodavno pravne regulative.

Savjetovanje je bilo uspješno. Održano je 1979. u Opatiji u nazočnosti 196 polaznika. Evo što sam nakon Savjetovanja pisao u glasniku Vijesti JUREMA :

Akcija Luka kao sistem zamišljena je u želji da se potakne stručnjake vezane uz djelovanje luka i pristaništa, pa da na taj način doprinesu njihovoj interdisciplinarnoj suradnji i razvitku područja.

Istaknuli smo luku i pristanište kao jedno od najzanimljivijih organizacija, pa i kao izvanredno aktualno za okupljanje različitih gospodarskih sektora. Razmišljali smo: Luka je mjesto na kojem se sastaju cestovni, željeznički, zračni i pomorski promet, mjesto je prometanja i skladištenja roba, a za sve to su potrebne brojne prateće djelatnosti. Čini to luku i pristanište složenim sustavom, krene li se u razmišljanja od tehnološkog, organizacijskog, komunikacijskog informaciskog ili bilo kojeg druog gledišta, pridonijeti zbližavanju svih stručnjak što ih združuje misao razvoja ovog područja privredne djelatnosti.

Važnost prometnog povezivanja Rijeke i Zagreba ističemo kao jedan od zasebno važnih i korisnih zaključaka Savjetovanja.

Uspjehu Savjetovanja su pridonijeli suradnici Luke Rijeka, pa sa zahvalnošću ističemo Brunu Borovca, a uz njega članove Društva JUREMA Simu Janjanina, Antuna Košuljandića i Juraja Mađarića. Nakon Savjetovanja Simo Janjanin i Juraj Mađarić izradili su štoviše i petogodišnji plan rada Sekcije za Prometne sisteme. Zalagali smo se za izgradnju nizinske pruge Rijeka – Zagreb. U više sam se prilika tijekom osamdesetih godina pridružio Simi Janjaninu pri predstavljanju i promicanju tog projekta, a spomenimo, da je i u novije doba on razvio zamisao i predložio dogradnju tog projekta, zagovarajući transportno povezivanje Hrvatske s Europom.

Nisam ostvario projekt Savjetovanja bez poteškoća, ali o poteškoćama nećemo pisati. Međutim, nisam napustio zanimanje za Projekt, pa sam svake godine, odlazeći na studijski boravak u bogatu Britansku knjižnicu u London, jedan do dva dana posvetio literaturi o poslovanju luka, da bih, ukaže li se prilika, skupljene informacije iskoristio u Hrvatskoj. Uz Luku Rotterdam imao sam priliku upoznati i dvije luke koje bi mogle poslužiti kao uzor Luci Rijeka, Luku Singapur i Luku Cibu na Filipikima.

Desetljeće kasnije, obnovljeni projekt

Izvorni projekt Luka kao sistem obnovili smo i pokrenuli 1991. godine, pod nazivom Luka kao složen sustav, djelujući u nezavisnoj Hrvatskoj, kao jedan od prvih skupova Hrvatskog društva za sustave. Pri uspostavljanju komunikacija s vodstvima luka pomogao nam je prof. Juraj Mađarić, suradnik na projektu od njegovog početka. Zasebno nam je važna bila i potpora gdje. Ljerke Mintas Hodak u ime Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Naime, kao tek osnovano Društvo morali smo uložiti znatan trud u razvoj obnovljenog Projekta.

Projekt smo pokretali u ratnim prilikama u kojima su luke jedva djelovale, a i u Rijeci su postojali odgovorni pojedinci koji su zagovarali povezivanje Luke Rijeka s Lukom Kopar kao organizacijski nadređenom, pa i cestovno povezivanje dviju Luka. Slovenija je pri tom već pokrenula prometno povezivanje Kopra sa Srednjom Europom i nastojala stvoriti konkurentnu prednost u odnosu na Hrvatsku.

O ostvarenju projekta Luka kao složen sustav

luka_slozen_sustavKad smo oživljavali projekt i pripremali Prvu konferenciju Luka kao složen sustav, imali smo ponajprije na umu viziju hrvatske pomorske orijentacije i stratešku važnost luka i brodarstva za tek utemeljenu slobodnu nam domovinu Hrvatsku.

Shvaćali smo da će za ostvarenje takve vizije biti potrebno mnogo znanja i rasprava visokostručnih ljudi svih disciplina, a da će nam sustavsko mišljenje postati važan oslonac. Domovinski rat i gospodarski pritisci razvijenih, a zatim i nesnalažljivost i neukost ljudi u sferama gospodarskog I političkog odlučivanja uvjetovali su, međutim, druge državne prioritete. Naša vizija pomorske orijentacije Hrvatske kao jednog od važnih gospodarskih prioriteta ostala je samo naša. Već na Prvoj i Drugoj konferenciji (1993. i 1994.), uočili smo kako je većini odgovornih odlučivatelja u segmentu luka neprimjerena spoznajna sposobnost za poslovanje u novim svjetskim prilikama i da svi ne razumiju gospodarske promjene i izazove tržišta.

Nerazumljivo nam je bilo i njihovo neshvaćanje važnosti zajedništva i stvaranja zajedničke razvojne koncepcije, potrebe promišljanja zajedničke logističke potpore, marketinga i razvoja. Konačno, puna izloženost tržištu u nesklonom nam svijetu tražila je od lučkih uprava drugačije znanje i visoku fleksibilnost i prilagodljivost, što im je jedino moglo omogućiti stvaranje strateške poslovne alijanse i druge inovativne oblike poslovanja i napretka, opstanka.

Projekt Luka kao složen sustav i Konferencija zamišljeni su zato kao idealno i autonomno susretište svih, bez obzira na svjetonazor i mjesto rada, kao prilika za otvorenu i tolerantnu raspravu, za izmjenu iskustava, za dijalog i multilog, pa i za učenje.

S Trećom smo konferencijom (1997.), vjerujemo, to već i počeli ostvarivati, jer stabilizirano je hrvatsko gospodarstvo, završila je ratna agresija i svi su osjećali da treba energičnije pokrenuti razvojne i poslovne procese. Očekivalo se da će sfere političkog odlučivanja pozvati stručnjake na raspravu i odrediti vizije i ciljeve gospodarskog razvoja i potaknuti ih na dogovore o strategiji njihovog ostvarenja po uzoru na praksu u razvijenom svijetu. Tako su i rasprave i zaključci naše Treće konferencije bili zamišljeni kao doprinos očekivanoj razvojnoj politici.

Strategije za sprječavanje razvoja riječke luke

Iz rasprava na toj i na drugim našim konferencijama, pa i iz rasprava s brojnim hrvatskim i inozemnim stručnjacima, stekli smo i nova iskustva o prilikama na tržištu i o nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji, o strategijama europskih konkurenata na lokalnom i na makro- planu. Na povoljan položaj Hrvatske i posebice riječke luke kao važnog južnoeuropskog prometnog ulaza u Srednju i Istočnu Europu gledaju se kao na moguću ozbiljnu konkurenciju, pa se o tom s tog gledišta i raspravlja, analiziraju se naši potencijali, promišljaju strategije pomoću kojih će se oslabiti, pa i spriječiti razvoj riječke luke. Poznata su nam svima istraživanja što su rađena za strane naručitelje uz pomoć naših “stručnjaka”, a i njihove nam preporuke. Međutim, nismo uspjeli pridobiti ni voditelje niti autore istraživanja da o njima raspravljamo na našoj Konferenciji, te da i nama rezultati tih istraživanja budu polazište za rasprave jednako kao što su to bili konkurenciji…

Dakle, konkurentske strategije postoje i to je u tržišnom gospodarstvu uvijek tako, no ozbiljnije su poteškoće izazvane s odlučivanjem na državnoj razini, koje nas čine nemoćnim prema tim strategijama. Da bismo se mogli suprotstaviti konkurentskim poslovnim strategijama, a u ovom slučaju transportnim i prometnim, potrebno je egzaktno odrediti prometnu politiku i njenu ulogu kao dijela opće državne gospodarske politike. Hrvatska još uvijek nema jasnu, mudru i transparentnu gospodarsku razvojnu politiku.

Nepovezana ciljevima i strategijom gospodarskog razvoja države, postaje sama sebi svrhom, pa i ne donosi onu korist koja se od takve politike očekuje. Neoslonjena na sustavski pristup podupire jasne predodžbe gospodarskog razvoja, pretpostavlja prioritete koji su određeni bez egzaktnih kriterija, a nisu ni predložena mjerila niti načini mjerenja isplativosti i uspješnosti ostvarenog. Zato takva prometna politika ne pruža ni okvir za razumijevanje svih različitih pitanja što ih nameće svakodnevni život, a posebice za razumijevale gospodarske funkcije cjeline prometnog sustava.

Nije definirano pitanje moguće privatizacije pojedinih važnih subjekata sustava, odnos i način suradnje državnih dijelova sustava s dijelovima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave itd. Tako umjesto da pridonosi pozitivnom promišljanju i rješavanju zadataka, ostavlja dvojbe, uzrok je konfliktnim situacijama i gospodarskim štetama. Najizrazitiji su primjeri propast hrvatskih brodara, privatizacija i pad prometa u lukama, zaustavljanje razvoja hrvatskih željeznica, pa netransparentno gospodarenje cestama.

Sve ovo bitno utječe na našu težnju da projekt Luka kao složen sustav i brojni oko njega okupljeni stručnjaci budu u punom smislu korisni pri promišljanju razvoja i pri odlučivanju o pojedinim projektima.

Luka Rijeka kao hrvatsko i europsko poslovno žarište

Zagovarajući sustavsko mišljenje i sustavski pristup rješavanju zadataka ističemo kao zasebno važan odnos sustava i okoline, a u kontekstu razvoja hrvatskog lučkog sustava to je ponajprije i odnos luke i grada. Uzmemo li pak kao primjer Rijeku kao najveću hrvatsku luku, ne smijemo zaboraviti ni njenu važnost za cijelu Hrvatsku i za međunarodnu okolinu. Svaki nesklad odnosa luke i grada ili eventualni njihov sukob interesa nesaglediva je obostrana šteta, a uzrok je i iscrpljivanju društvene energije.

Četvrtu konferenciju organizirali smo u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske.

rijeka_i_zagreb_povezani Odlučujući se za temu Četvrte konferencije, Rijeka – najveća hrvatska luka, imali smo na pameti da postoji društvena svijest o naročitoj ulozi riječke luke u okviru hrvatskog lučkog sustava, jer ona je poslovni prostor što bi ga danas morala poduprijeti cijela Hrvatska da bi postao hrvatsko i europsko poslovno žarište. Uloženo bi se brzo višestruko vratilo. Začudila nas je nesklonost gradonačelnika Slavka Linića da Četvrtu konferenciju održimo u Rijeci. Održali smo je u Lovranu, a raspravljali smo I o još jednom važnom projektu: Povezani Rijeka i Zagreb, hrvatsko i europsko gospodarsko žarište.

Rasprave na Četvrtoj konferenciji bile su visoko stručne, a skup je ocijenjen uspješnim, kao i da je uspješno osiguran njezin kontinuitet.

Nije izostalo ni stajalište brodara i špeditera, koji ističu nepovoljne posljedice tadašnjeg poslovanja riječke luke na njihovo vlastito poslovanje. Pravna gledišta o ulasku privatnog sektora u lučko poslovanje bila su posebice koristan doprinos cjelovitosti skupa. Izostala je tek rasprava o odnosu luke i grada, što je bila zamišljena kao važan doprinos razgovoru o komplementarnosti razvoja i probitka.

Polaznik iz Slovenije upozorio nas je na promišljanje o Kopru kao glavnoj mediteranskoj ulaznoj luci u Srednju Europu i o izgradnji prometne infrastrukture. Čudilo nas zašto tadašnji gradonačelnik Rijeke, Slavko Linić zagovara prometno povezivanje Rijeke s Koprom, pa i ne podupire naš projekt.

Rasprave su dale korisnu osnovu za izvođenje niza zaključaka, a ističemo najvažnije:

  • U Hrvatskoj ne postoje ni prometna politika niti pomorska politika koje bi se jasno i konzistentno oslanjale na strategiju gospodarskog razvoja.
  • Hrvatske luke ne tvore jedinstven nacionalni lučki sustav, a kao važan gospodarski resurs nisu adekvatno valorizirane.
  • Riječka luka je neosporno glavna hrvatska luka, pa ovo valja uvažiti u državnoj gospodarskoj politici.

Prometno čvorište Rijeka nije adekvatno valorizirano strategijom prometa RH. Međutim, u najnovije doba nadvladavanju tog pitanja pridonio je projekt SETA, South East Transport Axis, Baltic-Adriatic, kojeg je EU financirala sa bespovratnim sredstvima. Dovršen je 15. ožujka 2014. na radionici u Rijeci , a rezultate istraživanja prihvatila je Europska komisija 27. Siječnja 2015. Tako je SETA službeno zaključena. Za Hrvatsku je posebno važno da je prihvćena strategija razvoja EU prema zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka.

Posebice ističemo dio strategije kojom je dokazana i prihvaćena ulogu sustava luka na Sjevernom Jadranu, posebice riječke luke i područja Republike Hrvatske koji su, po deklaraciji iz Szczecina, 2010. dobili status glavne osovine EU u predstojećem razvojnom ciklusu.

Na tom je Projektu u ime akademije tehničkih znanosti Hrvatske surađivao pokojni prof. Nenad Dujmović, a naslijedio ga je prof. Ivan Miloš, koji je o rezultatima Projekta izvjestio Akademijiu. Još u Hrvatskoj ne postoji odluka o mogućoj primjeni rezultata tog Projekta.

Ovih dana, dne 10. rujna 2015. čitamo u Večernjem listu članak o obavještajnoj aferi u Sloveniji, vezanoj uz jačanje položaja Luke Kopar u odnosu na Luku Rijeka. Navodimo slijeći dio članka:

»Slovenske obavještajce zanimale su i informacije o dvjema lukama Koper i Rijeka, koje se natječu za prvenstvo na Jadranu. Koper je zasad u prednosti i pred Rijekom i pred Trstom, ali eventualna ulaganja u luku Rijeka mogla bi to promjeniti. Zato je za Sloveniju bitno povećati mogućnosti svoje luke izgradnjom pruge Koper – Divača…«

LukaRijeka_tracnice

Završno istaknimo: Potrebna je veća skrb o odgoju mladih stručnjaka za poslovodstvo luka. Odgoj menadžera mora biti multidisciplinaran i prilagođen potrebama suvremenog poslovanja.

Komentari su zatvoreni