Zagrepčani ne žele Horvatinčićevu terasu na Cvjetnom trgu

Zagrepčani ne žele Horvatinčićevu terasu na Cvjetnom trgu

»Cvjetni trg bio je i ostat će simbol kršenja prava građana na pristup i uživanje u javnom prostoru grada, prostoru koji ne želimo plaćati, prostor koji je prvo i osnovno naš i za koji zahtijevamo da nam se da na nesmetano korištenje«, navode aktivisti Zelene akcije i Prava na grad

Melita Funda

Dvije zimske terase koje se postavljaju na Trg Petra Preradovića – popularnom Cvjetnom izazivaju bijes dijela Zagrepčana koji su jučer prosvjedovali i nastojali onemogućiti, odnosno otežati njihovo postavljanje hodanjem ostavljanje bicikala, stajanjem i sl. Naime, prekrasna pravoslavna crkva – Crkva Sv. Preobraženja – uskoro bi mogla biti skrivena od pogleda zbog visoke konstrukcije ugostiteljske terase koju podiže kontroverzni poduzetnik Tomislav Horvatinčić. Zeleno svjetlo za postavljenja terasa dobiveno je i od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

»Tvrtka Hoto centar d.o.o. dobila je odobrenje iz Grada za postavljanje dvije montažno-demontažne nadstrešnice učvršćene u dva montažno-demontažna podesta s ogradom na Trgu Petra Preradovića«, tek je štura izjava za javnost koja je stigla iz Gradskog ureda za prostorno uređenje. Iz Gradskog ureda poručuju kako su pribavljena sva potrebna mišljenja i suglasnosti nadležnih službi te da se nadstrešnice postavlja sukladno arhitektonskom projektu koji je izradila tvrtka Conar d.o.o. i da je sukladno projektu ostavljen prolaz između pergole i ograde Crkve sv. Preobraženja Gospodnjeg u širini od 180 centimetara tako da se ne ometa slobodno kretanje građana plohom trga.

cvjetni_terasa_2

Službeno objašnjenje može čak i zvučati uvjerljivo sve dok ne dođete na Cvjetni trg i vidite kako to uživo izgleda.

Aktivisti iz Zelene akcije i Prava na grad brzo su izašli s reakcijama u javnost. Navode da je ovim činom gradonačelnik ne samo prekršio još jedno u nizu obećanja građanima ovog grada kada je prije dvije godine izjavio da se neće postavljati ugostiteljski objekti ispred najduže javne klupe u centru grada, nego je još jednom pokazao da su mu želje sumnjivih tajkuna neusporedivo važnije od želja građana.

»Cvjetni trg bio je i ostat će simbol kršenja prava građana na pristup i uživanje u javnom prostoru grada, prostoru koji ne želimo plaćati, prostor koji je prvo i osnovno naš i za koji zahtijevamo da nam se da na nesmetano korištenje«, navode aktivisti koji smatraju da je ovim slučajem »nevjerojatno bezobzirna komercijalizacija javnog prostora u Zagrebu dosegla svoj vrhunac«.

»Potezi Gradske uprave nameću nam grad kojem prijeti socijalna segregacija, grad čije su blagodati dostupne samo onima koji su za njih spremni i platiti«, ocjenjuju aktivisti koji smatraju da su građani uvjerljivo nizom prosvjeda i opetovanim upozorenjima Gradskoj upravi iskazali svoj otpor privatizaciji javnog prostora Cvjetnog trga te da davno došlo vrijeme da se taj glas i posluša.

Odlučili smo i sami u srijedu osluhnuti bilo građana od kojih je većina vrlo rado dala izjavu za ZG-magazin. Koliko su građani bili spremni otvoreno govoriti pokazuje i podatak da smo u dva, dva i pol sata dobili izjavu od više od pedeset naših sugrađanki i sugrađana. Ipak, pred foto objektivom građani uzmiču, poprilično stidljivo. Tek za informaciju, izjavu je odbilo dati samo četvero ljudi. Nitko od intervjuiranih prolaznika nije se pozitivno izjasnio o novoj Horvatinčićevoj ugostiteljskoj terasi.

 A ovo je tek nekoliko izjava za ilustraciju što i kako su se građani izjašnjavali:

 »Jako je ružno za vidjeti jer narušava cijelu vizuru ovog trga koji je nekad prekrasno izgledao. Iz godine u godinu sve manje prostora za nas građane. Što se kave tiče na ovom mjestu, bojkotirat ću«. (Ljiljana)

»Slušao sam o ovome jutros na radiju, na radio Sljemenu. Ja nisam iz Zagreba. Ja sam iz Velike Gorice. Često sam u Zagrebu, uvijek prolazim preko Cvjetnog trga. Ovo je užas, ovo je nakaradno. Ovo je mali trg sa svih strana okružen ugostiteljskim terasama i siguran sam da skoro pa nasred trga ne treba još jedna terasa. Gdje su zagrebački urbanisti i arhitekti u ovom trenutku? Građevinske sam struke, a ovakvo nešto me smeta i iritira profesionalno i privatno«. (Mate)

»Ovo čudo bi trebalo biti puno više, a krov bi trebao biti proziran. To bi onda bilo kao u Milanu ili Parizu. Ovo je nikakvo. Možda i dođem ovdje popiti kavu. Doduše, ne privlači me, ali možda nekad i dođem«. (Dragutin)

»Prestrašno, ovo je jedno čudo da se jedna prekrasna fasada crkve zakrije. Sad je skrivena od pogleda i stranim turistima i gostima Zagreba, ali i svima nama koji ovdje živimo. Ovo ne može ovdje ostati, ovo treba pod hitno maknuti. Ovo je sramota za grad. Osjećam se loše kad vidim da ne mogu slobodno proći preko trga. Usko je, lako se trknte sa stolovima i stolica. Tužna sam. Ovo bi trebao biti otvoren prostor. Otvoren gradski trg. Nadam se da će se građani organizirati i napraviti pritisak da se ovo strašilo makne. Vani se ljudi diče sa spomenicima kulture a mi ih zaklanjamo. Ovo je javna površina i ovakvo što se ne bi smjelo dešavati!«. (Ivanka Topalović)

»Jučer sam nešto malo o ovome čula na televiziji, a danas sam došla vidjeti kako to izgleda. Moram prinati da mi ne izgleda dobro. Voljela bih da se ovo što prije makne«. (Vesna)

Građani Zagreba se doista nisu ustručavali pokazati zaprepaštenost, ogorčenost i zabrinutost za najnovije »radove« na Cvjetnom trgu, a naki od njih su izrazili nadu da će se organizirati prosvjed na koji će se »rado odazvati«.

Konstrukcija je izazvala i čuđenje turista. Brian iz Irske se isprva čudio konstrukciji, a kada je saznao o čemu se radi začuđenost na njegovu licu se pretvorila u zabrinutost. Kazao je kako mu nije jasno da netko ne cijeni javno dobro i kulturne spomenike kad postavlja nešto takvo ispred tako lijepe stare crkve.