Zagrebu treba samostalni ured za kulturu

Zagrebu treba samostalni ured za kulturu

Darinko Kosor je na početku tribine kako je ona sazvana kako bi politika čula mišljenje struke i mišljenje kulturnih djelatnika. „Mislim da Grad Zagreb može imati spoj turističke ponude i kulturne ponude i to bi bio ozbiljni izvozni proizvod ovog grada“, istaknuo je  i dodao kako je Gradski ured za kulturu ukinut 2005. godine.

Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Darinko Kosor organizirao je danas  u Staroj gradskoj vijećnici tribinu na temu „Treba li Gradu Zagrebu samostalni ured za kulturu?“ Na tribinu su se odazvali neki od članova Odbora za kulturu Gradske skupštine, pojedini ravnatelji kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu te neki od članova Savjeta za kulturu predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Na početku otvaranja tribine Kosor je istaknuo da je otvorio ovu tribinu kako bi politika čula mišljenje struke i mišljenje kulturnih djelatnika. „Mislim da Grad Zagreb može imati spoj turističke ponude i kulturne ponude i to bi bio ozbiljan izvozni proizvod ovoga grada“, istaknuo je Kosor i dodao kako je Gradski ured za kulturu ukinut 2005. godine.

Nakon početnog obraćanja Kosora, Snježana Banović iz Savjeta je predstavila je istraživanja situacije u svezi postojanja nekog od oblika gradskih ureda za kulturu. Istraživanje koje je obuhvatilo 33 grada iz 18 država su proveli Maja Breznik i Aldo Milohnić, a iz istraživanja je vidljivo kako u samo tri grada koja su bila dio ove studije ne postoji odvojeni ured za kulturu, dok u ostalih 30 gradova uredi postoje. Među ta tri grada je i Zagreb.

„Zagreb nema strategiju za kulturu“

Emina Višnić: Mislim da osnivanje novog ureda ne može riješiti probleme kao što su nepostojanje strategije za razvoj kulture

Emina Višnić: “Mislim da osnivanje novog ureda ne može riješiti probleme kao što su nepostojanje strategije za razvoj kulture”

Za raspravu se prvi javio Tihomir Milovac iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu koji je istaknuo kako u našem gradu ne postoji strategija za kulturu, ali niti za obrazovanje i sport. „Zagreb nema viziju kako upotrijebiti kulturne resurse koji su veliki“, naglasio je Milovac. On smatra kako postojeći ured u kojem se nalazi i kultura nije dobar niti po pitanju proračuna. Upravo su financije potaknule ostale sudionike tribine na pitanja u svezi izdvajanja novčanih sredstava za kulturu iz proračuna Grada Zagreba. Tako je Kosor nazočne informirao kako se za kulturu iz proračuna izdvaja oko pola milijarde kuna.

Emina Višnić, ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon  u svom izlaganju se osvrnula na aktualnu zabranu zapošljavanja u kulturnim ustanovama za koju kaže da je štetna i kako će dovesti u pitanje normalno funkcioniranje tih ustanova. „Ako je pravi razlog uvođenja ove zabrane provedba kontrole i utvrđivanje stanja, zašto to nije u stanju napraviti Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Mislim da osnivanje novog ureda ne može riješiti probleme kao što su nepostojanje strategije za razvoj kulture. No, njegovo će osnivanje značiti to da ćemo imati snažnijeg sugovornika, i da će moći upravljati ovim sektorom i možda jednog dana ući u rješavanje nekih kompleksnijih problema“, istaknula je Višnić.

„Potrebna je analiza postojećeg stanja u gradskim kulturnim ustanovama“

Vitomira Lončar je podsjetila prisutne na akciju 1000 potpisa hrvatskih kulturnih djelatnika iz 1994. godine,  kada su kulturnjaci  izborili odvajanje ministarstva kulture iz zajedničkog Ministarstva kulture i prosvjete. Napomenula je kako je slaba suradnja između obrazovnih i kulturnih ustanova. „Mi danas imamo u Zagrebu besplatni prijevoz djece isključivo na sportske aktivnosti. Tako vrtić Vrbik ima godišnje preko 100 vožnji na sportske sadržaje koje drži privatnik na Šalati, a kulturne ustanove ne mogu dobiti niti jedan besplatni autobus. Osim ako su umrežene na jedan hobotničarski način. Tako onda direktor nekog javnog kazališta, koje je bliže Ilici 25 uspije riješiti da on dobije besplatni autobus, zahvaljujući svojoj umreženosti, a ne izvrsnosti koja bi trebala biti temeljni kriterij“ kaže Lončar i dodaje: „Moram napomenuti kako smo mi već 2009. godine pokrenuli akciju prema gradskim vlastima u kojoj smo tražili odvajanje ureda za kulturu iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Tako da mi to tražimo već pet godina. Ono je što je tipično za našu situaciju u Gradu Zagrebu, a od toga nije izuzeta niti država, jeste potpuni nedostatak dijaloga“.

Vitomira Lončar je ukazala na nedostatak dijaloga koji se očituje u tome da se na tribini nije pojavio nitko iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, premda bi se odgovore iz tog ureda ova tema trebala ticati. „To pokazuje kolika je njihova potreba i želja da saslušaju što misli poredak i ekspertiza“, ustvrdila je  Lončar.

Objasnila je kako se takav nedostatak dijaloga očituje u tome što ni danas na Tribini ne vidi nikoga iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, poručivši kako bi se ova tema trebala ticati nadležnih iz tog gradskog ureda. To pokazuje kolika je njihova potreba i želja da saslušaju što misli poredak i ekspertiza. „Njih ne zanima niti strateško planiranje“, ustvrdila je  Lončar.

Kulturna strategija kao predizborni trik

Vitomira Lončar i Tihomir Milovac

Vitomira Lončar i Tihomir Milovac

Ona je napomenula kako su prije pet godina gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegov tadašnji suradnik Duško Ljuština, predstavili strategiju kulturnog razvitka Grada Zagreba.  „Svi možemo zapljeskati toj strategiji, koja nikada nije ugledala svijetlo dana i koja je bila predizborni trik“, ocijenila je Lončar. Napomenula je kako je nužna analiza postojećeg stanja. „Mi danas nagađamo koliko je zaposleno djelatnika u pojedinim kulturnim ustanovama, koliko ljudi radi u marketingu kazališta Gavella, koliko zaposlenih ima kazalište Trešnja. Neki kažu 60, neki kažu 59, a ja sam izbrojala 62-je, a nisu godinu dana imali premijeru. Neka mi netko kaže kako je to moguće. Mojem je privatnom kazalištu smanjeno financiranje od 2009. godine za72 posto, a njima je povećano financiranje. Sada mene zanima po kojim kriterijma? No, mene zanima i analiza postojećeg stanja, koja mora biti transparentna na internetskim stranicama“, požalila se direktorica kazališta Mala scena.

Tomislav Stojak iz Odbora za kulturu Gradske skupštine također se založio za samostalni gradski ured za kulturu, no izrazio je svoju sumnju kako će se to dogoditi u sadašnjem odnosu snaga u skupštini.

Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije i član Savjeta je ustvrdio kako kultura ne bi smjela biti dio politike.
Darinko Kosor i svi prisutni sudionici na ovoj tribini su se složili kako današnja tribina ne bi trebala biti posljednja, već da je potrebno organizirati još tribina koje bi za cilj imale poboljšanje stanja u sektoru kulture.

Valentina Vukoje