Zagrebačka karnevalska kraljica

Zagrebačka karnevalska kraljica

Zagrebu osim Snježne kraljice nedostaje i ona šarena, vedra i vesela – karnevalska! Posebice jer kao dio Europe, u kojoj postoji tradicija takvih zabava, ali i kupovanja maski, i naša bi metropola trebala „začeti“ kakav zimski karneval

U Zagrebu je počela velika potraga za maskama i kostimima u koje će se za vrijeme karnevala mnogi preobući. Nažalost, Zagreb karnevala nema ni približno onakvog kakav je zaživio u Rijeci, Senju ili Samoboru. A zagrebački su fašnički dani u srednjem vijeku nadaleko bili poznati kao itekako glasovite zabave. Kako bilo, kostimi Columbine, vilenjaka, Pierotta i drugih maski moći će se birati po specijaliziranim zagrebačkim trgovinama, a oni manje maštoviti i kvalitetni, u izlozima iz kojih nerijetko „vrište“ svakojaki likovi kineske proizvodnje. Raskošna će uprizorenja ljubitelji karnevala pronaći već podno Kamenitih vrata u galeriji, koja broji više od stotinu unikatnih maski, nemalo umjetnika koji se školovao u Veneciji.

Drvene police te galerije rese zidne ali i nosive maske različitih oblika, boja i ukrasa. Njihovo nošenje potječe iz 1286. godine iz Venecije, kada su maske svakodnevno pokrivale nerijetko razvratne Venecijance. Običaj „ skrivanja“ prekinuo je Napoleon, a zaživio je iznova sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Nemalo se za karnevala traže polumaske koje ne smetaju pri konzumaciji jela i pića jer veselje valja začiniti dobrim zalogajem, ali i kapljicom. Upravo to najavljuju u Slobodnoj Fašničkoj Republici u Samoboru, gdje će se „fašničari“ slastiti i njihovim poznatim samoborskim kremšnitama kao i bermetom, tamošnjim tradicionalnim pićem. Događanja će, u Zagrebu najbližem Samoboru, biti pregršt. A u metropoli? Gotovo ništa, barem ne onako kako to zahtijeva jedan karneval, fašnik, mesopust… Prelijepi Gornji Grad gdje su nekad „živjele“ zagrebačke fašničke i ine zabave, ostat će i dalje „uspavana ljepotica“. Zimi pogotovo, jer ljeti ta ljepotica ipak malo živne. Da u zimi na nju ne padne osim snijega i veo patine, trebali bi Gornji Grad oživjeti gradski oci. Jer, Zagrebu osim Snježne kraljice nedostaje i ona šarena, vedra i vesela – karnevalska! Posebice jer kao dio Europe, u kojoj postoji tradicija takvih zabava, ali i kupovanja maski, i naša bi metropola trebala „začeti“ kakav zimski karneval.

Zimska turistička promidžba

Bila bi to dobra zagrebačka zimska turistička promidžba. Posebice ako bi turisti mogli nabaviti maske s glagoljicom, u obliku licitarskog srca i sl. One s prepoznatljvim bijelim kljunom s prorezima sa strane gdje su se zapravo u srednjem vijeku stavljale ljekovite trave jer su ljudi smatrali kako će ih one izliječiti i obraniti od bolesti, valja ostaviti u povijesti. Zašto? Zato jer je Hrvatska bogata specifičnim maskama počevši od zvončara karakterističnih u Istri i Kvarneru, Međimurja, gdje su poznate drvene maske na potezanje – lafre, izrađene od vrbovog drveta, perja i kožnih dodataka i dr. Maske, osim onih koje svakodnevno više ili manje uspješno navlačimo na lice, stvaraju se nerijetko u tehnici papir mašea odnosno specijalne vrste papira tzv. vunenog „carta lana“. Nakon što se napravi original maske, vuneni se papir zalijeva tekućim gipsom da bi se stvorio kalup.

On se zatim premazuje voskom kako se papir koji se lijepi unutar maske ne bi mogao izvaditi iz njega. Potom se premazuje bojom, dekorira i ukrašava detaljima. Uglavnom su to čipka, šljokice, kamenčići, silikoni ali i perje, često paunovo. Maske uglavnom kupuju žene i izvan karnevalskog razdoblja, a kada je ono u jeku najdraži su im mačkasti oblici koji uglavnom otkrivaju oči i drže se na štapu ispred lica. Karnevalski rapoloženi muškarci birat će često „velike nosove“ ili maske vragova. Da baš sve ne ode „k vragu“ mogla bi jedino dokazati organizacija zagrebačkog zimskog karnevala.

Snježana Kratz