Zagorkin rođendan

Zagorkin rođendan

Novinarskom službom u redakciji Obzora Marija Jurić Zagorka je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Mukotrpno je napredovala od anonimne reporterke do afirmirane političke novinarke, pa je bila dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvještavala iz Hrvatskog sabora

Dogodilo se na današnji dan, 2. ožujka:

Foto: Boris Jagačić

1873. – Velika hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. 3. 1873. – Zagreb, 30. 11. 1957.) rođena je na današnji dan u Plemićkom dvoru Negovcu, nedaleko od Vrbovca. Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, o kojima je progovorila u autobiografskoj knjizi Kamen na cesti napustila je Višu djevojačku školu pred sam završetak školovanja. Godine 1896. anonimno je u Obzoru objavila članak Jedan časak (Egy Percz), nakon čega je, na preporuku biskupa J. J. Strossmayera, dobila novinarsku službu u redakciji Obzora. Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Mukotrpno je napredovala od anonimne reporterke do afirmirane političke novinarke, pa je bila dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvještavala iz Hrvatskog sabora. Javno se zauzimala za ravnopravnost spolova, suprotstavljala mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske.

Na Strossmayerov nagovor počela je pisati romane namijenjene širemu čitateljstvu i tada prestaje s novinarskim radom. Pravu čitateljsku afirmaciju stekla je romanesknim ciklusom Grička vještica. Unatoč golemom uspjehu kod čitatelja, književna kritika joj nije bila sklona. U razdoblju od 1912. do 1953. objavila je dvadesetak romana. Dok su čitatelji s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana, građene po zakonima romana-feljtona i objavljivane u Malim novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici, djela joj nisu pratile ozbiljnije književne prosudbe. Povijesnim dramama (Filip Košenski i Evica Gupčeva), komedijama, lakrdijama, jednočinkama i satirama značajna je i za razvoj hrvatske dramske književnosti. Među prvima se okušala i u pisanju kriminalističkog romana (Kneginja iz Petrinjske ulice 1910.) Uređivala je i uglavnom sama ispunjavala Ženski list, prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama i Hrvaticu.

1914. – Hrvatski povjesničar, pisac, kulturolog i polemičar Miroslav Brandt (Cerić kraj Vinkovaca, 2. 3. 1914. – Zagreb, 20. 7. 2002.) rođen je na današnji dan u Nijemcima kod Vinkovaca. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njego utjecaj golemi su, a ostvario je kapitalna djela u povijesti, religiji i književnosti. Napisao je monumentalno djelo Srednjovjekovno doba povijesnoga razvitka o europskoj i mediteranskoj povijesti, kao i knjigu Izvori zla: dualističke teme. Preveo je Proustov ciklus U traganju za izgubljenim vremenom. Radio je kao knjižničar Sveučilišne knjižnice te profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a predavao je i na Filozofskom fakultetu u Zadru, Pedagoškom fakultetu u Osijeku, kao i na poslijediplomskim studijima u Zagrebu i Dubrovniku. Obnašao je još i brojne druge dužnosti. Ostao je zapamćen po svom žestokom i argumentiranom pobijanju teze velikosrpske ideologije.

1921.Labinska republika: Pobuna rudara u Labinu 1921. izbila je kao posljedica teškoga gospodarskog položaja rudara labinsko-raških ugljenokopa, kojima se pridružilo i lokalno pučanstvo nezadovoljno represivnom talijanskom politikom, osobito u nacionalnom smislu. Izravan povod buni bio je upad talijanskih fašista u radničku komoru u Trstu (1. 3.), nakon čega su rudari preuzeli upravu nad rudnikom i proizvodnjom, organizirali svoje straže i vijeća te osiguravali javni red i mir. Time je bila uspostavljena Labinska republika, koja je trajala od 2. 3. do 8. 4. Oko 2000 rudara štrajk je pretvorilo u politički prosvjed pod geslom Kova je naša (Jama je naša). Istodobno je trajala i Proštinska buna. Talijanska uprava u Istri brzo je odlučila ugušiti Labisnku republiku vojnom silom.

1983. – Hrvatski jezikoslovac i prevoditelj Bratoljub (Adolf) Klaić umro je na današnji dan u Zagrebu (Bizovac, 27. 7. 1909. – Zagreb, 2. 3. 1983.). Od 1950. do 1980. profesor je hrvatskog jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao član Državnoga ureda za jezik Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na morfonološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po Rječniku stranih riječi, koji je od 1951. do 2012. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.).

1717. – U Engleskoj je izveden prvi balet, The Loves of Mars and Venus.

1791. – U Parizu je predstavljen komunikacijski sustav nazvan semafor. Radilo se o svojevrsnom ‘optičkom telegrafu’ velikih proporcija koji je bio montiran na krovove ili visoka postolja, kako bi ga se vidjelo iz velikih udaljenosti, a sustav je bio popularan krajem 18. i početkom 19. stoljeća.

1835. – Habsburška Monarhija: Cara Franju I. naslijedio njegov prvorođeni sin, car Ferdinand I., no zbog njegovih tjelesnih i duševnih mana zapravo je vladala tajna državna konferencija, u kojoj glavnu riječ ima državni kancelar, knez Klemens Wenzel von Metternich; 1848. godine car abdicira te ga nasljeđuje nećak Franjo Josip I.

1836. – S većinskim stanovništvom doseljenim iz SAD-a, Teksas proglasio neovisnost o Meksiku. meksički general Antonio Lopéz de Santa Anna ulazi s vojskom i 21. 4. biva teško poražen. Na dan 21. 4. 1845. Teksas postaje 28. država SAD-a.

1933. – U njujorkškom Radio City Music Hallu premijerno prikazan film King Kong.

1939. – U Venecu blizu Nice umro britanski pripovjedač, liričar i esejist David Herbert Lawrence (rođ. 11. 9. 1885.) predstavnik tzv. regionalnoga romana. Postaje popularan romanom Ljubavnik lady Chatteley, koji je izazvao sveopće zgražanje u puritanskoj i konzervativnoj javnosti. Zato su njegova druga djela, veće knjižđevne važnposti slabije zapažena (Sinovi i ljubavnici, Duga, Zaljubljene žene).

1956. Maroko postaje kraljevina neovisna o Francuskoj i Španjolskoj.

1969. – Prvi francusko-engleski zrakoplov Concorde poletio je na pokusni let u francuskom Touluseu. (zg-magazin)