Zabrana zabranjivanja i salmonela

Zabrana zabranjivanja i salmonela

(Članovi Vrhovnog suda države Teksas pri odlučivanju o plastičnim vrećicama nisu se bavili problemima okoliša, već poštivanjem zakona / Foto: www.txcourts.gov/supreme)

Dok mnogi zabranjuju plastične vrećice, u SAD-u se dešava obratan proces – zabrana zabranjivanja. Naime, bez obzira na to jesu li višekratne torbe, na primjer pamučne, zaista „prijateljske za okoliš“ u smislu cijelog životnog ciklusa, činjenica je da ove torbe mogu biti opasne za korisnike

Zabrana zabranjivanja plastičnih vrećica

Teksas je druga najveća savezna država u SAD-u, kako po površini tako i po stanovništvu. Laredo je grad uTeksasu. Leži na sjevernoj obali rijeke Rio Grande, na granici s Meksikom. Gradska tijela su svojedobno zabranila uporabu jednokratnih plastičnih i papirnatih vrećica. Na to je uslijedila žalba. Obje strane u raspravi odmjeravale su se u argumentima. U Teksasu postoji Zakon o odlaganju čvrstog otpada. Taj zakon sprječava gradove da reguliraju pitanja ambalaže, tj. otpada, osim ako to nije izričito dopušteno državnim zakonima. To je bila točka na koju su se usredotočili tužitelji koji su tužili grad Laredo.

Vrhovni sud u Teksasu donio je presudu u korist industrije plastičnih i papirnatih vrećica i nanio poraz lokalnim vlastima i ekološkim udrugama. Jednoglasna odluka suda iz lipnja 2018. može dovesti u pitanje zabrane plastičnih vrećica koje su donijeli drugi gradovi u Teksasu. U svojoj jednoglasnoj odluci, suci i sutkinje Vrhovnog suda izjavili su da ne daju presudu o učinkovitosti zabrane vrećica, već su se bavili pitanjem je li Laredo imao ovlast da ih regulira. Sud je odlučio da je uredba grada Laredo povrijedila Zakon države Teksas.

Državni pravobranitelj Ken Paxton dao je jasnu izjavu kojom se pozivaju gradovi da ukinu protuzakonitu zabranu vrećica. Istakao je da gradovi krše zakon kad protupravno prenose teret gospodarenja čvrstim otpadom na građane i maloprodajne prodavaonice putem zabrana vrećica. „Nadam se da će Laredo, Austin i svi drugi gradovi koji su donijeli protuzakonite zabrane vrećica uzeti ovo u obzir i dragovoljno dovesti svoje uredbe u sklad s državnim zakonom“, kazao je Paxton. „Ako bi to odbijali, očekujem da će se odluka Suda upotrijebiti za poništenje bilo kakve druge protuzakonite zabrane vrećica diljem zemlje“, kazao je, ističući u izjavi kako su neki gradovi ukinuli svoje zabrane nakon što je njegov ured podnio tužbu ili prijetio tužiti ih.

No udruge za zaštitu okoliša kritizirale su odluku, rekavši kako zanemaruje štetu od plastičnog otpada, te da su vrlo razočarani presudom Vrhovnog suda. Razočarani ili ne, u pravnoj se državi mora poštivati zakon.

Supermarketi Walmart prodaju višekratne vreće, ali će morati poštivati odluku Vrhovnog suda / Izvor fotografije: The Texas Tribune

Desetak gradova u Teksasu ima slične zabrane vrećica. Neki su već povukli svoje zabrane, a slično se očekuje i u drugim gradovima.

Poslije dvije godine zabrane plastičnih vrećica, grad Austin ukida ovu zabranu u strahu od tužbe / Izvor fotografije: www.kut.org

Teksas nije iznimka. U državi Michigan je 2017. donesen zakon kojim se zabranjuje lokalnim samoupravama zabrana, reguliranje ili nametanje bilo kakve naknade, naplate ili poreza na određene proizvode, uključujući plastične vrećice, čaše, boce i druge oblike ambalaže. To znači da gradovima i općinama nije dopušteno zabraniti plastične vrećice ili naplatiti korisnicima naknadu za njihovo korištenje. Michigan nije jedina država koja je provela zabranu zabrane plastičnih vrećica i jednokratne ambalaže. Slične zakone donijele su i države Idaho, Arizona, Missouri, Wisconsin, Florida, Indiana, Iowa i Minnesota.

Ekologisti tvrde kako je to učinjeno radi zaštite industrije. Ali što je loše u tome ako država brine o svojoj industriji? Takvu politiku sprovodi i predsjednik SAD, Trump, koji je na summitu G7u Kanadi odbio potpisati Povelju o oceanskoj plastici. Isto je učinio i Japan.

Bijes kupaca u Australiji

S druge strane oceana, u Australiji, veliki lanci supermarketa Woolworths i Coles prošle godine najavili su planove za dragovoljno uklanjanje laganih plastičnih vrećica iz svojih supermarketa na nacionalnoj razini, a umjesto toga nudit će „ekološki prihvatljivije“ višekratne vreće uz naplatu. Zabrane su stupile na snagu u lipnju ove godine, ali su izazvale veliki bijes korisnika, a osoblje je podnijelo najveći teret njihove ljutnje.

Kupci smatraju da je riječ o prijevari i još jednom načinu da supermarketi zarade novac. Zato donose svoje torbe od kuće. Ako je gotovo sve što kupite zapakirano u plastiku, čemu zabranjivanje vrećica za kupnju, kazali su mnogi na društvenim mrežama / Foto: AAP

Prema anketi sindikata zaposlenih, od 141 ispitanika zaposlenih u ova dva trgovačka lanca, 61 je kazao da su bili podvrgnuti zlostavljanju. To je uključilo trgovkinju koju je napao kupac i stavio ruke oko njenog vrata nakon što mu je rekla da nema besplatnih plastičnih vrećica u prodavaonici. Ostali kupci su bacali živežne namirnice na pod, psovali i vrijeđali osoblje. „Iako smo shvatili da bi neki kupci mogli biti frustrirani tim promjenama, apsolutno nema izgovora za zlouporabu ili nasilno ponašanje prema maloprodajnom osoblju“, izjavio je Gerard Dwyer, tajnik nacionalnog sindikata. Kazao je kako bi zabrana mogla predstavljati i rizik za zdravlje, jer ljudi donose nevjerojatno zaprljane vreće za kupnju. „To je potpuno neprihvatljivo i predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik za osoblje trgovine“, kazao je Dwyer. Za kupce se nije izjasnio.

Torbe su možda bolje za kornjače, ali jesu li i za nas…?

Torbe su u modi, ali ne zato što su zaista moderne, već zato što se reklamiraju kao „održiva zamjena“ plastičnih vrećica. Promatrajući slike ugroženih životinja ili morskog okoliša, ljudi često odlučuju kupiti torbu umjesto da uzmu plastičnu vrećicu.

Sve je postalo „Ja nisam plastična…“ / Foto: www.csmonitor.com/Environment/2018/0420/Are-environmentalists-hypocrites

Time se stiče dojam kako se nešto uradilo za okoliš. Netko je pitao imamo li pogrešan dojam kako radimo pravu stvar? Izgleda očito. Koristite torbu nekoliko puta i spasili ste jednu morsku kornjaču.

Bez obzira na to jesu li višekratne torbe, na primjer pamučne, zaista „prijateljske za okoliš“ u smislu cijelog životnog ciklusa, činjenica je da ove torbe mogu biti opasne za korisnike.

Prema istraživanju University of Arizona i Loma Linda University iz Kalifornije, torbe su idealna podloga za razvoj opasnih bakterija i predstavljaju ozbiljan rizik za javno zdravlje. Za ispitivanje su korištene nasumice odabrane višekratne torbe za kupnju u gradovima Tucson, Los Angeles i San Francisco. U torbama su pronađene koliformne bakterije, uključujući E. coli i salmonelu. Koliformne bakterije su pronađene u polovini torbi, a E. coli u 8 % ispitivanih torbi. Oko 97 % ispitanika nisu nikada prali torbe kako bi se postigla izvjesna sigurnost i izbjegla unakrsna kontaminacija.

Svi su protiv plastike, a otpada sve više

Provedena su i druga istraživanja. Znanstvenici iz Toronta, Kanada, također su ispitivali višekratne torbe i pronašli kako 64 % sadrži izvjestan sadržaj bakterija, a 30 % povećan broj bakterija. U 12 % torbi pronađen je neprihvatljiv broj koliformnih bakterija. Zaključili su kako su višekratne torbe postale aktivno stanište mikroorganizama i podloga za razmnožavanje bakterija, plesni i gljivica. Preporučuje se educiranje građana, redovito pranje torbi te periodična zamjena torbi radi sprječavanja razvoja bakterija. Zagovornici torbi ovo nam nikada neće reći.

Svatko ima pravo na vlastito mišljenje i na izbor. Uključujući one koji koriste torbe, ali i one koji bi radije izabrali higijenske plastične vrećice. Uostalom, ako je tako visok postotak onih koji su protiv plastičnih vrećica i jednokratnih plastičnih proizvoda, kako kažu „zeleni“ i kako „proizlazi iz anketa“, otkud toliki plastični otpad na tlu i u morima? Ili smo licemjerni? Koristimo, odbacujemo, a onda smo u anketama „svjesni“ i tražimo da se zabranjuje! Te da se umjesto plastike koriste „održiva“ rješenja. Pa ćemo jedan otpad zamijeniti drugim, no ovaj put „održivim“. Zar otpad nije uvijek otpad?

Aleksandra Mihajlović, dipl. ing. tehnologije

Ostavi komentar

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.