U mjere zapošljavanja usmjerit će se 358 milijuna kuna

Ove godine pronaći će se kvalitetno rješenje za ljude koji su prekratko štedjeli u drugom stupu, a ako gospodarska situacija dozvoli, izdvajanja za taj mirovinski stup sljedeće će se godine podići na sedam posto, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić

Izmjene Zakona o radu (ZOR), promjene u sustavu mirovinskog osiguranja te mjere zapošljavanja u ovoj godini bile su povod za razgovor s ministrom rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc Mirandom Mrsićem.

Što će se točno mijenjati u ZOR-u i zašto?

– Već smo više puta rekli da Zakon o radu ne želimo i nećemo mijenjati, osim u dijelu u kojem se govori o kolektivnim ugovorima, točnije članku 262. To je nešto što su svi socijalni partneri shvatili da je neodrživo. U ovom trenutku imamo kolektivnih ugovora koji traju do beskonačnosti.

Znači, promjene nisu zbog pritisaka agencija za kreditni rejting, kako su neki mediji objavili?

– Ne, agencije sigurno nisu razlog. Problem je u odredbi o produljenom djelovanju kolektivnih ugovora, jer se oni u tom razdoblju ne mogu otkazati ni promijeniti, dok se ne postigne konsenzus oko toga. Sve ostale odredbe ZOR-a ostaju iste, ne mislimo ništa mijenjati. Uporedo s tim donijet ćemo i zakon o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca u pregovaranju, a oboje će biti temelj budućih razgovora i pregovora socijalnih partnera.

Kako tumačite zahtjeve poslodavaca za dodatnom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva, i to u situaciji kada njihova dugovanja prema državi prelaze 50 milijardi kuna, a od toga se oko 20 milijardi odnosi na doprinose? Kako će se uopće taj dug naplatiti? Moraju li radnici sami podnositi tužbe za doprinose?

– Smatram da je u ovom trenutku ZOR dovoljno fleksibilan i da ga ne treba mijenjati. Ono što treba je pridržavati se zakonskih odredbi i voditi računa o primjeni ZOR-a. Jedna od tih odredbi je i isplata plaća i doprinosa. Vrlo brzo ćemo donijeti uredbu o obvezi isplate plaća i uplati doprinosa, tj. neće se više moći isplatiti plaća bez uplate doprinosa i obratno. Drugo, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uskoro ćemo uspostaviti sustav u kojem će svaki radnik moći provjeriti jesu li mu uplaćeni doprinosi, kao što to sada mogu provjeriti u drugom mirovinskom stupu.

Dobro, ali što je s neuplaćenim doprinosima? Ima li država mehanizme za naplatu tog duga?

– Neuplaćeni doprinosi veliki su problem. Radnici tek u trenutku umirovljenja saznaju da im poslodavac nije uplaćivao doprinose i da im je zbog toga mirovina manja. To nije pravedno, a zašto je država do sada to tolerirala, treba pitati prošlu vladu. Sada će se vrlo vjerojatno teško naplatiti taj dug u tvrtkama koje su u blokadi ili u stečaju, a nikako se neće moći naplatiti u tvrtkama koje su nestale. I to smo dužni reći, koliko god nevjerojatno zvučalo. Ali zato želimo uspostaviti sustav, odnosno sigurnosni mehanizam koji će onemogućiti da se to ubuduće događa. Poseban problem su neuplate u drugi stup jer to su sredstva koja pripadaju radniku, to je njegova štednja.

Je li gotova inspekcija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje?

– Još uvijek čekamo izvješća nadležnih tijela pa još ne mogu govoriti o tome što smo zatekli. Ono što se zna i što nije tajna, u ustanovi koja se brine o mirovinama i uplatama doprinosa radio je relativno velik broj ljudi koji su odavno ispunili uvjete za mirovinu.

Hoće li biti revizija invalidskih mirovina? Naime, u razvijenim se zemljama ocjenjuje ostatak radne sposobnosti, a kod nas, ako se ne varam, 14 različitih komisija utvrđuje invaliditet. Iskustvo je pokazalo da to omogućuje razne zloporabe.

– Jedan od ciljeva restrukturiranja HZMO-a i sustava invalidskih mirovina je prije svega promjena “filozofije” – treba li onoga tko je na radnom mjestu zaradio invaliditet poslati u mirovinu ili mu omogućiti da i dalje radi na odgovarajućem radnom mjestu. Inzistirat ću na ovome drugome jer, objektivno, u Hrvatskoj je previše invalidskih mirovina, a mnogi od tih ljudi mogli su i dalje raditi, ali na drugom radnom mjestu. Nećemo generalno revidirati sve postojeće invalidske mirovine, ali će sada drugostupanjska invalidska komisija umjesto u HZMO-u biti u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Dakle, uspostavit ćemo jedinstvene kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu, kao i reviziju spornih slučajeva.

Pored velikog broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih, glavni problem mirovinskog sustava je i to što se nisu povećavala izdvajanja za drugi mirovinski stup, te, kako su to lani ocijenili OMF-ovi, tek djelomično riješen problem ljudi koji su prekratko štedjeli u drugom stupu. Oni sada mogu birati iz kojeg stupa žele mirovinu, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dobro rješenje. Što ćete od toga mijenjati?

– U toku ove godine moramo pronaći kvalitetno rješenje za ove ljude koji su prekratko bili u drugom stupu, a to ćemo napraviti u dogovoru s fondovima i Ministarstvom financija. Što se pak tiče većih izdvajanja za drugi stup, plan je, ako to naravno dopusti gospodarska situacija, da se oni sljedeće godine podignu na sedam posto. Ove smo godine išli na rasterećenje gospodarstva, tj. smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje ostavili smo gospodarstvu. Povećanje izdvajanja za drugi stup neće teretiti neto plaće, a to znači da će se morati preraspodijeliti porezno opterećenje plaća. Osim drugog stupa promovirat ćemo rentnu štednju u trećem stupu. Moramo ljudima poslati poruku da ako jednog dana žele dostojnu mirovinu, moraju o njoj razmišljati od prvog dana zaposlenja.

Koje se još bitne promjene mogu očekivati ove godine?

– Promjenama Zakona o potporama za vrijeme nezaposlenosti riješit ćemo problem žena koje su ostajale bez naknade dok su čekale pravo na mirovinu. Te će naknade sada dobivati sve dok ne odu u mirovinu. Radi se o više od 2300 žena. Također subvencionirat ćemo troškove selidbe i putne troškove u onim slučajevima kada se zbog zaposlenja mijenja mjesto boravka. Naknade za nezaposlene, kao i prava koja imaju, neće se mijenjati.

[frame align=””] Prekvalifikacije, javni radovi, stimuliranje zapošljavanja mladih…

Za aktivne mjere zapošljavanja ove je godine predviđeno 28 posto više sredstava nego lani. Riječ je o 358 milijuna kuna koje će se usmjeriti na dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih, javne radove, stimuliranje zapošljavanja mladih… Uvodimo, kazao je Mrsić, i više novosti kod ove prve mjere: nezaposleni će se prekvalificirati za zanimanja s kojima mogu naći posao, neće biti brisani iz evidencije nezaposlenih sve dok ne pronađu posao, a kroz evaluacijske postupke pratit će se što se s njima događa kroz godine. “Dakle, nije nam cilj da nekoga obrazujemo pa da on ili ona samo promijene savjetnika na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nego da stvarno pronađu posao. HZZ je u tom smislu dobio jasne upute. Ne želimo, kao što je ranije bio slučaj, koristiti ovu mjeru za friziranje broja nezaposlenih. S javnim radovima omogućit ćemo dugotrajno nezaposlenima da više ne budu socijalno isključeni, tj. da stvaraju kontakte i da se polako vraćaju u svijet rada. Već su nam se javile mnoge jedinice lokalne samouprave koje su zainteresirane za provedbu javnih radova. Što se pak tiče mladih, za njih planiramo plaćati doprinose dok volontiraju i stječu obvezno radno iskustvo za stručni ispit. Naravno, osigurat ćemo da ti mladi ne postanu jeftina radna snaga poslodavcima, koju onda iz godine u godinu mogu mijenjati”, naglasio je ministar.[/frame]

(Jasminka Filipas / Privredni vjesnik)