Za poticanje malog i srednjeg poduzetništva namijenjeno 376,5 milijuna kuna

Ministar Maras najavio je drukčiji pristup organizaciji poslovnih zona. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je osnovano 320 poslovnih zona, no samo u polovini se odvija neka gospodarska aktivnost. U Vladi je stoga zaključeno da se daljnja ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona vežu isključivo uz konkretne investicijske projekte

Preko programa Poduzetnički impuls Vlada će ove godine poticati male i srednje poduzetnike s ukupno 376,5 milijuna kuna, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. U pojedinim programima pojedinačni iznosi poticaja mogu dosegnuti i do 700.000 kuna.

Primjerice, u programu Gazele, namijenjenom tvrtkama i obrtima koji se ubrzano razvijaju. Ovim programom korisnici mogu pokriti sve troškove novih ulaganja, primjene inovacija, izobrazbe zaposlenika, nabave nove tehnologije i drugih aktivnosti. Ukupna svota za gazele iznosi 4,4 milijuna kuna.

Poticat će se zatim i udruživanje tvrtki u klastere, ukupno sa šest milijuna kuna. Udružene tvrtke mogu dobiti do 650.000 kuna za istraživanja tržišta, dizajn proizvoda i ambalaže, izradu dokumentacije za EU projekte, izradu atesta i ostale namjene. Novac za poticaje osiguran je i za razvoj franšiznog poslovanja, za poduzetništvo žena i mladih te prve korake poduzetnika početnika.

Za programsko područje Konkurentno poduzetništvo u Poduzetničkom impulsu namijenjeno je ukupno 115 milijuna kuna, za povoljno financiranje i jamstva 114 milijuna kuna, a za unapređenje poduzetničke infrastrukture 56 milijuna kuna. Ministar Maras najavio je pri tome drukčiji pristup organizaciji poslovnih zona. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je osnovano 320 poslovnih zona, no samo u polovini se odvija neka gospodarska aktivnost. U Vladi je stoga zaključeno da se daljnja ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona vežu isključivo uz konkretne investicijske projekte.

Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o malom gospodarstvu, usklađujući ga s novim europskim pravilima. Izmjenama je utvrđeno da se mikro investicijskim projektima smatraju ulaganja do dva milijuna eura. Male investicijske projekte predstavljaju ulaganja do 10 milijuna eura, a srednjim do 50 milijuna eura. U skladu s takvom klasifikacijom određivat će se i modeli poticaja.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo dobit će i nove ovlasti vezane za promociju i privlačenje investicija u poduzetništvu, kreditiranje i davanje potpora. Stoga će i u imenu dobiti dodatak po kojem će se označiti da je zadužena i za investicije – HAMAG invest. Vlada puno očekuje od razvoja malih i srednjih tvrtki. Analizom je utvrđeno da je proteklih godina gotovo 80 investicijskih projekata realizirano u tom sektoru. Preko malih i srednjih tvrtki u Hrvatsku je ušlo oko 30 posto izravnih stranih investicija.

Stranim investitorima Vlada želi dodatno pomoći i osnivanjem Agencije za investicije i konkuretnost. Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, svakom potencijalnom ulagaču dodijelit će se službenik Agencije koji će ga voditi kroz domaće aministrativne procedure. Agencija, kakve imaju gotovo sve tranzicijske zemlje, u Hrvatskoj se osniva već treći put. Čačić očekuje da će uz primjerenu podršku Vlade i resornih ministarstava Agencija znatno pridonijeti rastu prijeko potrebnih inozemnih investicija.

Najavljujući buduće modele rješavanja problema u privatnim kompanijama, Vlada je prihvatila izvještaj o ulasku Hrvatske elektroprivrede i poduzeća HŽ Cargo u vlasništvo Diokija. HEP potražuje gotovo 175 milijuna kuna, a HŽ Cargo 1,2 milijuna kuna. Dioki inače ukupno duguje 1,17 milijardi kuna. Od toga je dug bankama 785 milijuna kuna, a ostalim vjerovnicima 387 milijuna kuna. Čačić je izvijestio da su i banke pristale sudjelovati u restrukturiranju Diokija kako bi se očuvala radna mjesta i znatni izvozni poslovi. Uz pomoć banaka podmirit će se zaostale radničke plaće. Robertu Ježiću, dosadašnjem vlasniku Diokija, ostat će samo jedan posto dionica. (Privredni vjesnik)