Za opremu u znanstvenu infrastrukturu osigurano milijardu kuna iz EU fondova

Za opremu u znanstvenu infrastrukturu osigurano milijardu kuna iz EU fondova

Među dobitnicima potpora je Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” te Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja u ponedjeljak je potpisano 17 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu javnog poziva Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu sektora istraživanja,razvoja i inovacija.

Ministarstvo je osiguralo gotovo milijardu kuna iz EU fondova što je najveće pojedinačno ulaganje u znanstvenu infrastrukturu i vrhunsku opremu u posljednjih deset godina.

Dvadesetak znanstvenih organizacija opremit će se suvremenom znanstvenom istraživačkom opremom, ali i obnovit će se zastarjela infrastruktura. Ugovore su s korisnicima potpora potpisali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric, a svečanosti je nazočila i državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić.

Kako je rečeno, poziv za dodjelu bespovratnih sredstava sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.”.

Osigurati vrhunska istraživanja u Hrvatskoj

Blaženka Divjak je istaknula kako je Ministarstvo prvotno na raspolaganju za ovaj Poziv imalo 760 milijuna kuna, ali je odlučeno da će zbog važnosti istraživačke infrastrukture u Hrvatskoj biti dodatno osigurano 232 milijuna, što u konačnici čini iznos od 992 milijuna kuna. Za financiranje su odobrena 22 projekta. Na sjednici Vlade u Splitu početkom svibnja potpisana su prva dva ugovora, vrijednosti 165 milijuna kuna. Očekuje se potpisivanje ugovora za još tri projekta, a time se dolazi do iznosa od 992 milijuna kuna.

„Ovo je druga milijarda koju u posljednjih šest mjeseci dajemo u hrvatsku znanost. Prije nekoliko mjeseci smo potpisali ugovore u iznosu 760 milijuna kuna za znanstvene centre izvrsnosti i druge manje projekte koji se mjere u desetcima milijuna kuna. Financiranjem ovakvih projekata Ministarstvo teži tome da osigura vrhunska istraživanja našim znanstvenicima u Hrvatskoj, ali i inozemnim znanstvenicima u Hrvatskoj. Izravne koristi od ovih projekata će imati oko tisuću znanstvenika u Hrvatskoj, ali neizravne koristi i mnogo više, jer će se oprema koristiti ne samo za institucije koji su prijavitelji projekata, nego će se koristiti i za gospodarstvo“, istaknula je ministrica Divjak.

Uvjerena je da će uvjeti istraživanja koji se podižu novom opremom privući i znanstvenike iz cijelog svijeta. Naglasila je kako je ovo ulaganje velika prilika ne samo za hrvatsku znanost, nego i za povezivanje znanosti i gospodarstva.

Uspješna gospodarstva temelje se na izvrsnom obrazovnom sustavu

„Sva uspješna gospodarstva u svijetu se temelje na izvrsnom obrazovnom sustavu, ali i na izvrsnoj znanosti. Znanost koja daje učinke i radi na misiji podizanja gospodarstva, ne samo direktno ekonomske dobiti nego i društvenog razvoja izvršava svoju punu misiju. Ovakve investicije u znanstvena istraživanja su najbolje investicije u pravom smislu riječi“, rekla je ministrica. Dodala je kako znanost i obrazovanje se ne smije gledati kao na mjesto potrošnje.

“Ovakve investicije daju nam šansu da našoj djeci osiguramo šansu za rad i razvoj u Hrvatskoj”, poručila je ministrica Divjak.

Među dobitnicima sredstava je Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”. Projektom vrijednim više od 61 milijun kuna planira se adaptacija postojeće zgrade u kojoj će biti Centar za sigurnost i kvalitetu hrane. Centar će bit opremljen novom sofisticiranom znanstveno-istraživačkom opremom, te nabavka ICT opreme koja će omogućiti sigurno pohranjivanje baze podataka i rezultata istraživanja te povezivanje s bazama drugih znanstveno-istraživačkim institucijama, bazama vezanim uz sigurnost hrane u EU i šire.

“Štampar” uz bok vodećih svjetskih laboratorija

Zvonimir Šostar

„Ova investicija će nam omogućiti da se svrstamo uz bok vodećih ne samo europskih, nego i svjetskih laboratorija. Ono što je nemjerljiva korist za hrvatske proizvođače hrane u tri godine ćemo napraviti bazu podataka temeljem izotopne analize moći ćemo reći iz kojeg je dijela Hrvatske hrana. Tako ćemo onemogućiti ono što se u svijetu događa, a to je takozvano patvorenje hrane“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Šostar.

Projekt Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje vrijedan je više od 36 milijuna kuna.

„Centar ćemo izgraditi u sjevernom dijelu našeg fakulteta, a cilj Centra je osigurati vrhunske tehnološke uvjete za istraživanje, razvoj i obrazovanje u području robotike i umjetne inteligencije. Centar će objedinjavati više laboratorija, laboratorij za industrijsku robotiku, laboratorij za medicinsku robotiku i laboratorij za umjetnu inteligenciju te će poslužiti kao značajan doprinos za stvaranje ozbiljne infrastrukture u području istraživanja i obrazovanja“, rekao je voditelj projekta Bojan Jerbić, profesor na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Centar će se otvoriti u studenom iduće godine kada će fakultet slaviti i sto godina svog postojanja.

Medicinski robot RONNA, proizvod zagrebačkog FSB-a

Projektom Virtulab – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine, Rudarsko geološko- naftni fakultet Sveučilište u Zagrebu koji je vrijedan više od 11 milijuna kuna planira se nabava opreme i organizacijska reforma.

„Sredstva ćemo dobiti za opremanje pet laboratorija na našem fakultetu, a ukupno je petnaest laboratorija za cijeli projekt. U projekt su uključeni i Metalurški fakultet, Geotehnički fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet i Fakultet kemijskog inžinjerstva i tehnologije. Naš fakultet dobiva 50 posto sredstava, a 50 posto ostali fakulteti. U pitanju je različita oprema vezana za istraživanje mineralnih sirovina“, rekao je Zoran Nakić, dekan Rudarsko geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je kako je ova investicija značajna za fakultet,jer prvi puta nakon deset godina fakultet kroz projekt dobiva značajnu kapitalnu opremu što će obnoviti znanstvenu infrastrukturu, ali i ojačati kapacitete za buduća istraživanja.

Osnažiti istraživanja u poljoprivredi

Novac je osiguran i za mnoge značajne projekte iz drugih hrvatskih gradova. Tehnološko-inovacijski centar Virovitica je projekt vrijedan više od 17 milijuna kuna, a izgradit će se istraživačka infrastruktura, nabaviti istraživačka oprema te organizacijska reforma. Partneri na ovom projektu su Prehrambeno-tehnološki i Agronomski fakultet u Osijeku.

„Ovaj centar će pomoći našim poljoprivrednicima i poljoprivredi u istraživanju i razvoju. Poljoprivredna smo županija i Centar će ići u smislu istraživanja razvoja poljoprivrede, gdje smo najjači, a to su prvenstveno duhan, ljekovito bilje i med. Dio opreme ide Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a dio Centru i to će pomoći poljoprivrednicima kako bi njihovi proizvodi bili što bolji i uspješnji“, rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko- podravske županije.

Veleučilište u Karlovcu je za projekt Atrij znanja dobilo više od 37 milijuna kuna, a rekonstruirat će se zgrada Veleučilišta, adaptirati prostor, nabaviti oprema te omogućiti organizacijska reforma.

„Uredit ćemo naš atrij na Veleučilištu. Projektom je predviđeno uređenje suvremenog Centra za pivarstvo, odnosno pivarskog laboratorija za proizvodnju piva naših studenata. U okviru tog projekta bit će uređena i suvremena knjižnica. Ovim projektom ćemo značajno povećati kapacitete, te će studenti dobiti dodatna znanja o proizvodnji piva što je jedna od strateških odrednica hrvatskog gospodarstva. Projekt počinje 1 lipnja i trajat će 18 mjeseci“, rekao je Branko Wasserbauer, dekan Veleučilišta. Sredstva su osigurana i projektima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za antropologiju, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Instituta za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kliničkog bolničkog centra „ Sestre milosrdnice“, Kliničkog –bolničkog centra Osijek, Tekstilno- tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ivana Vranješ