Za gradske vrtove formiraju se “proljetne” liste čekanja

Za gradske vrtove formiraju se “proljetne” liste čekanja

Gradski vrtovi protežu se na 19,7 hektara neiskorištenog zemljišta, a zaživjeli su na 10 lokacija u gradu. Na njima se osim povrća može uzgajati začinsko bilje, cvijeće i bobičasto voće. Za dodjelu gradske parcele potrebno je pribaviti dokumentaciju o socijalnom statusu, a javni poziv može se provjeriti na internet stranicama Grada Zagreba i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo

Iako zima još traje ni kalendarsko proljeće nije daleko, a vrtlari posebice korisnici parcela zagrebačkih gradskih vrtova već pripremaju prve povrtne kulture koje će sijati u rano proljeće. Otkada je projekt Gradski vrtovi zaživio u prvoj polovici 2013. godine vrtlarenje na neiskorištenoj gradskoj zemlji sve je popularnije. Za dodjelu takvih parcela postoje već i „proljetne“ liste čekanja sa dvjestotinjak ljudi, doznajemo od Branke Mrakužić, voditeljice Odjela za poljoprivredno zemljište i projekta Gradski vrtovi u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo. Sve je više mladih ljudi i obitelji zainteresirano za organski uzgoj povrća otkrivaju nam stanje na terenu u tom uredu. Zagreb broji vrtove na deset lokacija: dva su u Sesvetama, jedan u Sopotu, Savici, Sloboštini, Stenjevcu, Svetoj Klari i Borovju. Potonji im je, kaže Mrakužić, nažalost nedavno poplavljen, a vrt u Sv. Klari nemalo su uništili vandali pa su u tom dijelu pojačane policijske ophodnje. Nastradao je inventar (alatke), sanduci za alat, ali i neke vrtne kućice, kemijski toaleti, povrtne gredice i drugi sadržaji koje su korisnici tamo osmislili. Projekt gradskih vrtova sveukupno broji 19,7 hektara što nije zanemariva brojka koja je u zelenom „opticaju“.

Sade cvijeće, začinsko bilje, voće…

Gradski-vrt-Stenjevec-(3)-Silvio-JancekKorisnici u svojim povrtnim oazama mogu još uzgajati cvijeće, začinsko bilje, ali i bobičasto voće dok je s uzgojem voćaka drukčija procedura. „Voćke su biljke u trajnom nasadu pa se one u pravilu ne mogu (po)saditi odnosno mogu u zajedničkom dijelu i u dogovoru s našim uredom“, objašnjava Mrakužić način proizvodnje potrebitih građana. Oni im se za vrtlarske aktivnosti zbog socijalno ugroženog statusa mogu javiti s pravovaljanom dokumentacijom.

Ponajprije je to potvrda o prebivalištu, izjava o socijalnom statusu ovjerena kod javnog bilježnika, potvrda o ne posjedovanju nekog drugog obradivog zemljišta, broju članova odnosno potvrda o visini prihoda po članu kućanstva. Ako je riječ o umirovljenicima valja priložiti potvrdu o statusu umirovljenika odnosno onu o statusu branitelja ako se za vrtlarenje javi netko iz te kategorije građana. Ugovori s korisnicima sklapaju se na dvije godine tako da se budući „povrtlari“ obvezuju na (o)čuvanje dodijeljenih im vrtnih parcela. O tome kada će biti upućen slijedeći javni poziv mogućim korisnicima gradskih vrtova, voditeljica Odjela kaže kako će ga objaviti na internet stranicama www.zagreb.hr, odnosno www.zagreb-psv.org, ali i na oglasnoj ploči Ureda. Nove gradske parcele ovise o rješavanju imovinsko–pravnih odnosa pa zato još nema naznaka da će se neke predviđene dijeliti poput onih kod Grada mladih i u Prečkom. Projekt gradskih vrtova podrazumijeva primjer održive obrade zemljišta do provođenja njegove namjene, a pokazao se izvrsnim socijalnim paketom za obogaćivanje kućnog budžeta.

Odmor i uživanje u plodovima

Korisnici u „svojim“ vrtovima tako sade rajčicu, kelj, blitvu, papriku, mrkvu, a na nekim su se parcelama ubirale i lubenice. Postale su te zelene oaze i mjesta druženja nemalo roštiljanja i odmora u prirodi koje su korisnici obogatili i vrtnim sjenicama. U njima se već održavaju radionice o organskom uzgoju biljaka za što je resorni gradski ured obajvio brošuru korisnu početnicima ali i već iskusnim (po)vrtlarima. U njoj se može vidjeti sjetveni kalendar bilja odnosno s čime se sve smije tretirati tlo, na koji način i koje se biljke međusobno (ne)vole. Predavanja nerijetko upriličuju sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ubuduće, kaže nam voditeljica Mrakužić, u gradske vrtove na ogledno upoznavanje s biljkama namjeravaju dovoditi školsku i djecu iz vrtića.

Bit će to objašnjava svojevrsna škola u prirodi i zeleni smjerokaz zdravog života. Zaživjet će i projekt nadzora onečišćenja zraka, tla i drugih paramaetara sve s ciljem da organski način uzgoja namirnica to doista i bude. Za motivaciju korisnika bio je organiziran izbor najljepše gredice a planira se i anketa odnosno u konačnici informacija koliko se kilograma povrća dosada ubralo u gradskim vrtovima. Za najljepše gradske vrtne parcele doznajemo konkuriraju one u Sopotu, u ulici Nikole Andrića odnosno u III Stenjevečkom odvojku.

Snježana Kratz