Volonteri Pravne klinike riješili već više od 3000 predmeta

Volonteri Pravne klinike riješili već više od 3000 predmeta

Pravna klinika pruža pravnu pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja i posebno ranjivim socijalnim skupinama. Do sada su riješili više od 3000 predmeta. Studenti u Klinici su podjeljeni u nekoliko grupa, ovisno o tome koje područje prava ta grupa pokriva

Valentina Vukoje

Kada se u Hrvatskoj govori o pravnicima i odvjetnicima, onda se kod gotovo većine ljudi jave negativni osjećaji. Najčešće se ta zanimanja povezuju sa zasebnom kastom, kojoj je u interesu jedino zarada. Nerjetko se mogu pročitati i vijesti kako su odvjetnici optuženi ili osumnjičeni zbog korupcije. Činjenica je kako u svakoj struci ima nečasnih ljudi, ali ipak su u većini oni časni. Njima je u prvom planu briga za dobro pojednica i društva, a u zadnjem planu profit. Najbolji primjer za to su mladi studenti Pravnog fakulteta koji u sklopu Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu od 2010. godine pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je ona potrebna. Voditelj Pravne klinike je profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Alan Uzelac.

„Najviše pamtim slučaj beskućnika, koji je dobio ovrhu na iznos preko 30 000 kuna. Sjećam se puno slučajeva u kojima se ljudima prijetilo evikcijom, koja je značila gubitak stana. Najteže nam je kada dođe stranka koja je iscrpila sve pravne puteve i kojoj ne preostaje više ništa.“, pojašnjava Marina Bartol-Hedžet, administratorica u Pravnoj klinici.

Pravna-klinika-Marina-Bartol-Hedzet

Marina Bartol-Hedžet

Pravna pomoć za najpotrebitije

Pravna klinika pruža pravnu pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja i posebno ranjivim socijalnim skupinama. Do sada su riješili više od 3000 predmeta. Studenti u Klinici su podjeljeni u nekoliko grupa, ovisno o tome koje područje prava ta grupa pokriva. Tako studenti rade u grupi za pomoć azilantima i strancima, grupi za suzbijanje diskriminacije i prava manjina, grupi za prava djece i obiteljsko uzdržavanje, grupi za zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih djela, grupi za zaštitu prava radnika, grupi za zaštitu prava pacijenata, grupi za pomoć građanima u ovršnom postupku.

Kako sve tamo funkcionira pojasnila nam je Marina Bartol-Hedžet. Ona je studentica četvrte godine studija prava, koja volontira kao administratorica u Pravnoj klinici. Bartol-Hedžet je zajedno s još dvoje administratora odgovorna za rad cjelokupne Klinike.

U Klinici je sve posloženo, točno se znade tko je za što zadužen. Kada stranka dođe u prostorije Klinike u Tkalčićevoj 48 dočeka ju student ili studentica, koja se bavi granom prava za koju se stranka javlja. Osim osobnog dolaska, zaprimaju slučajeve i putem e-maila i pošte. Stranke izlažu svoj problem i prilažu svu potrebnu dokumentaciju, koja je važna za rješavanje tog problema. Student nakon toga istražuje relevantne pravne izvore te o tome izvještava grupu kojoj pripada. Tako izrađeno pravno mišljenje prvo pregledava studentski mentor.

Studentski mentor je student kliničar, koji ima iskustvo rada u Klinici te pregledava mišljenje i nakon što ga odobri, mišljenje je spremno za slanje na provjeru akademskom mentoru. Akademski mentori su diplomirani pravnici i docenti na Pravnom fakultetu, koji pregledaju pravno mišljenje te ga odobravaju.

Iskustvo je najvažnije

„Jednom kada akademski mentori mišljenje pregledaju i potpišu,  mišljenje je spremno za predaju stranci uz dodatno objašnjenje studenta izvjestitelja, koji je to pravno mišljenje i napisao. Svaka i najmanja greška može biti štetna za stranku koja nam se obratila “, napominje Marina Bartol-Hedžet. Mlada studentica brine za to da svi kliničari dođu na vrijeme, brine za organizaciju i prijem stranaka koje traže pomoć Pravne klinike.

Iako studenti imaju jako puno ispita na fakultetu, Marina nam je u razgovoru priznala kako je najviše naučila kroz rad u Pravnoj klinici. „Zanimljiv je stvarni rad s ljudima jer tu više nisu osoba A i osoba B, kako se spominje u ispitnoj literaturi, već su tu stvarne osobe koje sjede preko puta nas i imaju teške probleme“, objašnjava studentica. Ona je vrlo zadovoljna s radom i iskustvom kojeg je stekla u Pravnoj klinici. „Sada sam na četvrtoj godini fakulteta. Pravna klinika može studentima pomoći tijekom studiranja, ali može im i odmoći. To sve ovisi o samoj osobi“, napominje. Naime, prema njezinim riječima, rad u Klinici može previše zainteresirati studenta pa je moguće da zapusti ispite na fakultetu, no ona pomaže u logičkom i pravničkom razmišljanju, a pomaže i u radu sa strankama.

„Mislim da će mi praksa ovdje puno značiti kada jednog dana budem tražila posao u odvjetničkom uredu, na sudu ili u nekom uredu državne uprave“, uvjerena je Bartol Hedžet.

Razuvjerili sve skeptike

U Pravnu kliniku najviše dolaze osobe koje se javljaju zbog predmeta iz područja radnog prava i ovrha. „U posljednje vrijeme imamo puno slučajeva koji se odnose na diskriminaciju. To nas je sve iznenadilo jer smo u pravilu uvijek do sada imali najmanje takvih slučajeva. Također imamo puno ljudi, koji nam dolaze s problemima u području radnih prava. To i ne čudi s obzirom na ekonomsku situaciju. Također nam dolaze i osobe kojima su pristigle ovrhe na ogromne iznose i nisu ih u stanju podmiriti. Ljudi su očajni i dolaze po pomoć“, pojašnjava kliničarka.

Ona kaže kako su joj u sjećanju najviše ostali prvi slučajevi na kojima je radila, ali i oni teški. „Najviše pamtim slučaj beskućnika, koji je dobio ovrhu na iznos preko 30 000 kuna. Sjećam se puno slučajeva u kojima se ljudima prijetilo evikcijom (evikcija, /lat./, oduzimanje stvari sudskim putem od posjednika), koja je značila gubitak stana“, navodi naša sugovornica i dodaje: „Najteže nam je kada dođe stranka koja je iscrpila sve pravne puteve i kojoj ne preostaje više ništa. To su najteži slučajevi, kada moramo osobi reći kako nažalost ne postoji ništa što bi ona u ovom trenutku mogla napraviti kako bi dobila spor “.

Ljudi uglavnom pozitivno reagiraju na rad Pravne klinike. „Većinom su iznenađeni s činjenicom da netko tko studira pravo, želi uložiti svoje vrijeme i znanje da pomogne nekome. Ljudi imaju sliku pravnika ili odvjetnika koji samo želi novac i kojemu možda nisu bitni ovi `mali´ ljudi. No, mi smo sve skeptike uspjeli razuvjeriti“, priznaje kliničarka.

Pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela

Pravna-klinika-Marko-Strinovic

Marko Strinović

S njome se slaže i njezin kolega Marko Strinović, koji je studentski mentor u Pravnoj klinici u grupi za zaštitu prava žrtava i svjedoka kaznenih djela. On kaže kako ga kazneno pravo najviše zanima, a za rad u Klinici najveća mu je nagrada zahvalnost ljudi kojima uspije pomoći. „Nama većinom dolaze predmeti gdje su počinjena kaznena djela, u kojima je naša stranka ili žrtva ili svjedok u tom kaznenom djelu. Stranke uglavnom zanima kome mogu prijaviti kazneno djelo i da li mogu sami podići kaznenu prijavu ukoliko počinjeno kazneno djelo nije u interesu Državnog odvjetništva. Zanima ih imaju li prava i koja, ukoliko su svjedoci u kaznenenom djelu“, pojašnjava Strinović.

Mladi studenti kliničari su uključeni i u vođenje predmeta Vanjskih klinika, koje su smještene po cijeloj Hrvatskoj. Na taj se način pruža besplatna pravna pomoć građanima koji nisu u mogućnosti doći do zagrebačkog ureda Pravne klinike. „Puno smo puta putovali u Karlovac, Dvor, Split, Osijek. Najčešće dolazimo na poziv udruga civilnog i građanskog prava, tu bih nabrojio Srpski demokratski forum za gradove s većinskim srpskim stanovništvom te Projekt građanskih prava iz Siska. Najteže je motivirati žrtvu ili svejdoka da kaže sve što zna i to nam je najveći problem, jer mi sastavljamo svoje pravno mišljenje na temelju njihovih iskaza. Većinom ljudi ne kažu sve jer im je često neugodno sve priznati ili ne žele reći jer smatraju da će time nešto postići“, tumači kliničar.

Studenti nesebično pomažu i kroz humanitarne akcije, koje često pokreću u suradnji s udrugama. Jedna od njih je i suradnja s Udrugom Cipele 46 gdje su prikupljali donacije u hrani, obući, odjeći i novcu za tri obitelji. „Trenutačno prikupljamo donacije i potrepštine za još tri obitelji“, kaže administratorica Bartol-Hedžet.

„Prava pacijenata su ljudima u Hrvatskoj uglavnom nepoznata“

Mentor Alen Bilić

Mentor Alen Bilić

U mladom timu Pravne klinike je i Alen Bilić, student četvrte godine i mentor u grupi za zaštitu prava pacijenata, koja se bavi zaštitom tih prava. Područje njegovog rada su slučajevi zdravstvenog osiguranja, invalidnine, bolovanja i ostali slučajevi povezani s pravima pacijenata. Bilić je uvjeren da su prava pacijenta ljudima u Hrvatskoj uglavnom nepoznata. „Posebno bih tu naglasio pravo na obaviještenost i pravo na odbijanje terapijskog ili dijagnostičkog postupka“, napominje.

„Mi se također bavimo i naknadama štete ukoliko liječnik namjerno ili nepažnjom ne provede stručno liječenje. No, pomažemo i liječnicima. Tako smo nekoliko puta imali predavanja po bolnicama, gdje smo liječnike upozoravali kako se moraju ponašati u skladu sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Gostovali smo i u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, gdje smo držali predavanje o pravima osoba s duševnim smetanjama koje su hospitalizirane. Cilj edukacije je bila prevencija kako ne bi došlo do podnošenja zahtjeva za naknadom štete prema bolnici zbog kršenja prava tih pacijenata. Moram priznati kako liječnici pozitivno reagiraju na to jer uglavnom nisu upoznati s tim zakonom“, prepričao nam je svoje iskustvo rada u Pravnoj klinici student Bilić.

Vrijedni studenti u Pravnoj klinici pišu i za bilten Pro-bono, koji izlazi dva puta godišnje. Bilten se tiska u 800 primjeraka i dijeli se besplatno. U biltenu se uvijek obrađuju aktualne teme. „Tako smo u prošlom broju imali temu o obveznom zdravstvenom osiguranju s obzirom da je došlo do nekih izmjena u tom području. Pisali smo i o pravima radnika, zatim kako pravo regulira susjedske odnose. Zaista smo do sada pokrili mnogo tema“, ponosan je Bilić.

Nakon faksa u Kliniku

Nažalost nakon završetka studija prava većina mladih pravnika prolazi mukotrpan period pronalaska posla. Među njima je i Maja Fištrović koja je diplomirala prije nekoliko mjeseci na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kako do sada nije uspjela pronaći posao, odlučila je kako kaže, napraviti nešto korisno za sebe i za druge. Tako se prijavila za rad u Pravnoj klinici.

„Tijekom studija sam čula za Kliniku, no na petoj godini sam otišla studirati u inozemstvo preko Erasmus programa, tako da se nisam prijavljivala“, objašnjava Fištrović. Ona radi u grupi za zaštitu prava radnika, no po potrebi „uskače“ i u druge grupe.  Ona i njezine kolege ističe tešku ekonomsku situaciju u kojoj ne postoji velika potreba tržišta za diplomiranim pravnicima. „Iskreno, nitko nas ne treba i ne zove na razgovore za posao. To je tužno. Ja sam navela u svom životopisu da radim ovdje i ja da sam poslodavac, definitivno bih uzela nekoga tko je radio u Klinici. To ne znači samo da imamo više iskustva već da želimo pomagati i da imamo više vrijednosti“, zaključila je Fištrović.