Visokoobrazovane, a nezaposlene

Visokoobrazovane, a nezaposlene

Žene u Hrvatskoj primaju i manju mirovinu pa tako muškarci u prosjeku godišnje prime tri prosječne mirovinske naknade više od žena

Hrvatska se od 2008. godine nalazi u ekonomskoj krizi, koja je pogodila veliki broj radnika i radnica. Posebno su je osjetile žene što pokazuju rezultati ankete o radnoj snazi koju je proveo Državni zavod za statistiku. Tako je od 2010. godine vidljiv porast stope nezaposlenosti žena u ukupnom broju aktivnog stanovništva. Ta je stopa u 2010. godini iznosila 12,3 posto, u 2011. godini 13,2 posto, dok se u 2012. godini stopa povećala na 15,6 posto. O položaju žena na tržištu rada bilo je govora na nedavno održanoj tribini Koliko smo zapravo ravnopravni?, koju je organizirala Udruga „ZG“ za promicanje proizvodnih djelatnosti, turizma i samozapošljavanja pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

„Područja rada i zapošljavanja je najturbulentnije područje po pitanju ravnopravnosti spolova i to je vidljivo iz samih pritužbi koje zaprimamo. Oko 61 posto pritužbi koje dobivamo, odnose se na rad i zapošljavanje, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. To je porast od 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu, a u dvije trećine slučajeva prijave podnose žene“, rekla je na tribini Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Diskriminacija trudnica

„Vidljiva je diskriminacija trudnica i žena, temeljem majčinstva te spolnog uznemiravanja žena na radnom mjestu, takvih pritužbi je oko 46 posto u onih 61 posto, koje se odnose na rad i zapošljavanje“, navela je Ljubičić. Ona je istaknula kako se povećava broj ugovora na određeno vrijeme. Tako je prošle godine od svih sklopljenih ugovora o radu, njih 94 posto je bilo na određeno vrijeme, dok je u 2012. godini bilo njih 92 posto. Pravobraniteljica Ljubičić je upozorila kako je ta činjenica zabrinjavajuća s obzirom da su ugovori na određeno postali pravilo, a ne iznimka. Ona je naglasila kako se često krše i odredbe o tri godine koliko može trajati ugovor na određeno vrijeme te se na taj način ugovori na određeno produljuju i na puno duži period od zakonski dozvoljenog. Ljubičić je istaknula kako njezin Ured može jedino upozoriti inspekciju rada na slučajeve koje Ured zaprima.

„Nemamo mogućnost sankcija. Često mi se čini da smo na vjetrometini, jer često ističem negativne trendove. Ako postoji problem s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje da institucionalno diskriminira trudnice, onda ćemo razgovarati s njima. Šest mjeseci mi je trebalo da dogovorim taj sastanak, ali smo uspjeli to riješiti.“

Prestanak radnog odnosa nakon porodiljnog dopusta

Negativnu statistiku o položaju žena na tržištu rada Ljubičić je potkrijepila podatkom kako visokoobrazovane žene čine 67 posto nezaposlenih u Hrvatskoj, dok je novonezaposlenih u 2013. godini bilo 51 posto. Prema podacima do kojih je došao njezin Ured žene u Hrvatskoj primaju i manju mirovinu pa tako muškarci u prosjeku godišnje prime tri prosječne mirovinske naknade više od žena.

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova proveo je istraživanje s Udrugom Roda, koje je pokazalo kako su žene tijekom trudnoće ili po povratku s porodiljnog dopusta u 55 posto slučajeva doživljavale prestanak radnog odnosa u slučajevima kada su bile zaposlene na određeno vrijeme. Ljubičić je navela kako se često događa da takve žene budu proglašene tehnološkim viškom ili budu prebačene na slabije plaćena radna mjesta. Pravobraniteljica se osvrnula i na pitanje rada žena od kuće, te skraćenog radnog vremena. „Pitanje skraćenog radnog vremena je škakljivo pitanje, koje može u budućnosti dovesti do manje mirovine. Takve osobe ne mogu konkurirati za viša radna mjesta. Tako je u Njemačkoj danas razlika u mirovinama između muškaraca i žena i do 50 posto, upravo zbog promicanja skraćenog radnog vremena. Osobno smatram da to nije nužno.“

Ljubičić je naglasila da se ravnopravnost spolova percipira kao ljudsko , društveno, ekonomsko, političko i socijalno pitanje. „Ono bi trebalo biti visoko na agendi Vlade, Sabora i da bi se kroz strateške i nacionalne dokumente koji su dobro postavljeni trebalo konačno ravnopravnost i politički provoditi.“ (zg-magazin)