Višnja Fortuna: Nećemo stati s gradnjom domova za starije osobe

Višnja Fortuna: Nećemo stati s gradnjom domova za starije osobe

»U uvjetima gospodarske krize, visoke nezaposlenosti, sustav socijalne skrbi je na udaru pa je potrebno osigurati više materijalnih sredstava za prava i usluge u sustavu. Cilj je u narednom razdoblju nadograđivati i podizati kompetencije i kvalitetu sustava, što će rezultirati većim obuhvatom ranjivih skupina i preciznijim ’targetiranjem’ potrebitih«

Razgovarao: Boris Jagačić

S pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. sc. Višnjom Fortunom razgovarali smo o problematici nedostatnog kapaciteta domova za starije osobe u Zagrebu te aktivnostima koje Grad Zagreb poduzima ne bi li podigao kvalitetu života svojih umirovljenika i osoba s invaliditetom. Ovogodišnja dobitnica nagrade »Jakov Kurdić« za socijalni rad za portal ZG-magazin govori i o trenutnim nedostacima socijalnog sustava na nacionalnoj razini te predlaže što bi se u tom smislu moglo i trebalo promijeniti, odnosno popraviti.

Pročelnica ste Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te socijalna radnica, koja četiri desetljeća radi u sustavu socijalne skrbi. Možete li nam kratko predstaviti ulogu, ciljeve i zadatke ureda s naglaskom na njegov značaj za umirovljenike?

visnja-fortuna-uspravnaGrad Zagreb u okviru svojih ovlasti donositelj je politika usmjerenih na poboljšanje života svih svojih građana te razvija projekte s osnovnim ciljem prevencije siromaštva i socijalne isključenosti, ali i podizanja kvalitete života sugrađana. Prioritet socijalne politike Zagreba svakako je skrb o najranjivijim skupinama, djeci s poteškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te umirovljenicima. Upravo su osobe starije životne dobi u fokusu mojeg profesionalnog i javnog političkog djelovanja.

Sustav socijalne skrbi definiran je Zakonom o socijalnoj skrbi, a Odlukom o socijalnoj skrbi utvrđena su prava socijalne skrbi koje dodatno osigurava Grad Zagreb. Odlukom je propisano da osoba starije životne dobi, odnosno umirovljenik, ako ispunjava uvjete, može ostvariti pravo na novčanu pomoć umirovljenicima. Tu su još i novčane naknade korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine te novčana pomoć za osobne potrebe, odnosno džeparac korisnicima doma za starije osobe, pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a, usluga pomoći u kući te savjetovanja i pomaganja.

Od ovog mjeseca korisnici novčane pomoći umirovljenicima mogu ostvariti i pravo na novčanu pomoć za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, ako nisu ostvarili pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna.

Za naše starije građane vrlo su važni odgovori na pitanja o smještaju u domove za starije. Kakva je trenutno situacija u Zagrebu? Koliko ima domova u privatnom vlasništvu u Zagrebu?

Trenutno su na području Zagreba usluge smještaja dostupne za gotovo 6 000 starijih osoba. U nadležnosti Grada Zagreba je 11 domova s kapacitetom za smještaj 3 800 starijih osoba dok privatni pružatelji usluge osiguravaju kapacitet za još oko 2 200 starijih osoba. Iako je riječ o znatnom smještajnom kapacitetu još uvijek nismo dostigli standard zemalja Europske unije koji iznosi 5 % u odnosu na broj građana starih 65 i više godina.

Možete li nam reći koji su planovi izgradnje domova u budućnosti?

Upravo je u izgradnji na Lašćinskoj cesti namjenski objekt za starije za 200 korisnika, od čega je 24 mjesta za oboljele od Alzheimerove i drugih demencija. Sljedeća planirana investicija je izgradnja doma za starije osobe u Markuševcu za 90 korisnika, od čega je 10 mjesta za oboljele od Alzheimera i drugih oblika demencija.

Svjesni potreba nećemo stati na ova dva objekta već planiramo dostići europski standard i osigurati dostatne smještajne kapacitete. Svjedoci smo izuzetno velikog broja nerealiziranih zahtjeva podnesenih upravo u gradske zagrebačke domove za starije osobe. Razlog je u činjenici da zahtjev može podnijeti svaka osoba starije životne dobi, iako ne planira skoru realizaciju smještaja, ali i da pravo na podnošenje zamolbe za smještaj nije ograničeno samo na građane Grada Zagreba. Stoga zahtjeve podnose starije osobe s prebivalištem izvan Zagreba, najčešće zbog želje smještaja u blizini djece koja žive u Zagrebu, dostupnosti zdravstvenih usluga i dr..

Želim istaći da paralelno s izgradnjom novih domova kontinuirano ulažemo u poboljšanje uvjeta stanovanja i proširenje kapaciteta odjela za pojačanu njegu u postojećim gradskim domovima, a izuzetno važne su sveobuhvatne adaptacije i opremanja specijaliziranih odjela za osobe sa specifičnim oblicima demencije. Svjedoci smo porasta broja oboljelih od Alzheimerove bolesti te ćemo osiguranjem specijaliziranih odjela osigurati primjerenu skrb oboljelima od ove teške i neizlječive bolesti.

Ističete da je najhumanija i najracionalnija skrb o starijoj osobi upravo ona koja se pruža u njezinom vlastitom domu. O kojim je uslugama konkretno riječ i koliko ih naši stariji sugrađani koriste?

Gradska socijalna politika, osim brige o domovima za starije osobe, usmjerena je na razvoj socijalnih usluga kojima se omogućuje starijim osobama da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu. Tu prvenstveno mislim na Projekt gerontoloških centara Grada Zagreba, što je zagrebački model izvan institucijske skrbi u kojem 9 naših domova u suradnji sa svih 17 gradskih četvrti pomaže našim najstarijim građanima s ciljem očuvanja funkcionalnih sposobnosti starije osobe, a time i osiguranjem kvalitetnijeg života.

U ovaj program uključuje se 7000 naših sugrađana godišnje. Gradski domovi pružanjem usluga pomoći u kući dodatno skrbe o još 2000 starijih sugrađana. Pridodala bih i uslugu boravka koju pružamo u tri gradska doma do deset sati dnevno. Kapacitet ove usluge ovog časa je 63 osobe, ali ta će brojka s vremenom sigurno rasti.

Koliko ste zadovoljni suradnjom s dvije najveće umirovljeničke udruge – Sindikatom i Maticom umirovljenika? Imaju li udruge općenito utjecaja na poboljšanje položaja svojih članova?

Mogu slobodno reći da smo kroz dugogodišnju suradnju sa Sindikatom i Maticom, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, ostvarili čvrste partnerske odnose i vjerujem kako će se takva suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo, a sve s ciljem poboljšanja položaja starijih osoba.

Općenito, unazad desetak godina udruge su prepoznate kao važni dionici hrvatskog društva, a u zadnjih nekoliko godina udruge umirovljenika, kao i udruge osoba s invaliditetom, postaju nezaobilazan partner u razvoju različitih servisa usmjerenih na potrebe građana, te postaju prepoznatljive i kao kvalitetni pružatelji socijalnih usluga. Stoga se sve više respektiraju njihova mišljenja i potrebe u procesu donošenja strategija usmjerenih na poboljšanje kvalitete života pojedinih korisničkih skupina.

U Zagrebu je oko 13 000 registriranih udruga, a samo iz Ureda kojeg vodim financiraju se projekti i programi gotovo 400 udruga i to za socijalno-humanitarna područja, prevenciju neprihvatljivog ponašanja, socijalne usluge te za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom.

Početkom ove godine Grad Zagreb je donio novu Strategiju za osobe s invaliditetom za razdoblje do 2020. Što možete izdvojiti kao najbitnija područja djelovanja prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom?

Glavni cilj Strategije je potpuna integracija osoba s invaliditetom u sva važna životna područja. Usklađena je s Konvencijom UN-a o zaštiti prava osoba s invaliditetom. Koordinacija i provođenje mjera i aktivnosti u nadležnosti je Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji s Povjerenstvom Grada Zagreba za osobe s invaliditetom, a izvješće o provedbi mjera svake se godine podnosi Gradskoj skupštini.

Pročelnica Fortuna sa svojom zamjenicom Romanom Galić i gradonačelnikom Milanom Bandićem svojom za

Pročelnica Fortuna sa svojom zamjenicom Romanom Galić i gradonačelnikom Milanom Bandićem

Spomenut ću neka od najvažnijih područja djelovanja prema ovoj osjetljivoj populaciji naših građana: besplatan gradski prijevoz za osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i roditelje sa statusom njegovatelja, besplatan specijalizirani kombi prijevoz za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, osiguravanje prava djece s teškoćama u razvoju na inkluzivno obrazovanje, odnosno pohađanje redovnih vrtića i škola zajedno sa svojim vršnjacima.

Tu su i stipendije Grada Zagreba za učenike srednjih škola i studente s invaliditetom, poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, stomatološka zaštita djece i odraslih, ginekološka zdravstvena zaštita za žene s invaliditetom, u posebno opremljenim i prilagođenim ordinacijama te program rehabilitacijsko-rekreacijskog ljetovanja za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

Nastavljamo s uklanjanjem arhitektonskih prepreka i barijera čime intenzivno osiguravamo pristupačnost i lakšu mobilnost osoba s invaliditetom. Ističem i nastavak provođenja stambene politike prema osobama s invaliditetom, važan je i razvoj novih usluga smještaja (poticanje udomiteljstva, gradnja dnevnih centara i formiranje mobilnih stručnih timova) te poticanje aktivnosti i programa udruga osoba s invaliditetom putem raspisanih natječaja, kao i praćenje rada ustanova socijalne skrbi.

Kako sagledavate lokalnu socijalnu politiku u širem, nacionalnom kontekstu?

Preduvjet za razvoj socijalne politike su stabilni zakonski okviri. Unazad nekoliko godina doneseni su zakoni o socijalnoj skrbi koji se stavljaju van snage, a da se uopće nije utvrdila korisnost ili nedostaci u primjeni. Zbog svega toga teško je nadograđivati postojeći sustav socijalne politike novim uslugama na lokalnoj razini.

U ovom trenutku, u našoj je zemlji prisutna nepovoljna gospodarska situacija i financijske restrikcije, koje smanjuju prostor za kvalitetne socijalne reforme. Isto tako, prisutne su razvojne neujednačenosti pojedinih područja koje priječe formuliranje jedinstvene socijalne politike. U uvjetima gospodarske krize, visoke nezaposlenosti, sustav socijalne skrbi je na udaru pa je potrebno osigurati više materijalnih sredstava za prava i usluge u sustavu. Cilj je u narednom razdoblju nadograđivati i podizati kompetencije i kvalitetu sustava, što će rezultirati većim obuhvatom ranjivih skupina i preciznijim targetiranjem potrebitih.

Nužna je učinkovita raspodjela postojećih sredstava državnog proračuna unutar sustava socijalne skrb s ciljem razvoja novih i unapređenja postojećih socijalnih usluga, a koje doprinose općoj zapošljivosti. Mislim da bi na dodatnoj kvaliteti i boljoj koordinacija državnog i lokalnog sustava socijalne skrbi dobili decentralizacijom centara za socijalnu skrb, koja se već duži niz godina najavljuje, no do realizacije još nije došlo.