Veliki potres u Zagrebu

Veliki potres u Zagrebu

(Naslovna fotografija: Melita Funda)

U Zagrebu je tada živjelo oko 30.000 stanovnika, a bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada. Gotovo sve građevine u gradu su bile oštećene

Na današnji dan,  9. studenoga 1880., u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde Zagreb je pogodio potres, danas poznat kao Veliki potres. Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio 8 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice. Potres je bio takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku.

U Zagrebu je tada živjelo oko 30.000 stanovnika, a bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada. Gotovo sve građevine u gradu su bile oštećene, dok je 12,6 % zgrada bilo teško oštećeno. Poginulo je dvoje ljudi a 29 ljudi je ozlijeđeno.

Velike štete je pretrpjela Zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906. godine a vodio ju je Hermann Bolle. I svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni. Nakon potresa pokrenuta je velika obnova grada. Uz obnovljenju katedralu Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Sa Zagrepčanima se solidarizirala cijela Europa prikupljajući novčanu pomoć za unesrećene i obnovu grada.

Tadašnji zagrebački fotografi Ivan Standl, Herman Fickert, Hinko Krapek, Otto Dasch i Gjuro Varga zabilježili su situaciju neposredno nakon potresa, dokumentirali su stanje najoštećenijih objekata u Zagrebu i bližoj okolici. Ivan Standl bio je fotograf JAZU, te je imao službeni zadatak snimanje svih oštećenja prouzročenih potresom. Kao uspomena na potres izdana su i tri fotografska albuma.

Skladatelj Ivan Zajc, inspiriran događajima koje je proživio u kasnu jesen 1880., napisao je kantatu “Zemljotres”, koju je u veljači 1881. godine u Zagrebu izvelo Pjevačko društvo “Kolo”.

Veliki potres 1880. pospješio je graditeljsku djelatnost u Zagrebu. To je posebno došlo do izražaja u vizualnom izgledu i identitetu Jelačićeva trga. Samo nekoliko godina nakon potresa, središnji zagrebački trg potpuno je izmijenio svoj izgled; od provincijskog trga narastao je u ozbiljan europski trg. (ZG-magazin)