Velesajmu treba “Zagreb auto show”

Velesajmu treba “Zagreb auto show”

Marina Pavković: Pad sajamskih prihoda od ukupno pet milijuna kuna odnosi se prvenstveno na neodržavanje Zagreb Auto Show-a 2014., sajma koji se već godinama ne održava uslijed nespremnosti automobilske niše u Hrvatskoj na zajednički iskorak. Na to, naravno, ne možemo u cijelosti utjecati, ali ćemo i dalje automobilskoj branši nuditi organizaciju vrhunskih licenciranih priredbi, nadajući se da će kriza i u njihovom sektoru posustati, ne samo fizički već i psihološki

Razgovarao: Boris Jagačić

U razgovoru za portal ZG-magazin, direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković govori o prošlogodišnjim poslovnim rezultatima i zašto vjeruje da su pred Velesajmom bolji dani. Otkriva nam zašto su neki sajmovi otkazani, koji će se paviljon obnoviti, kao i zašto se popularni sjam knjiga Interliber ipak neće održavati dva puta godišnje kako su poželjeli neki izdavači.

U posljednja dva mjeseca Zagrebački velesajam je bio poprište većih sajamskih događanja. Kako gledate na ostvarene rezultate, osjeća li se barem blaži izlazak iz recesije?

Iza nas su dva vrlo uspješna sajamska termina. Nautika i Hotel&Gastroteh u veljači i sajam Dani ljepote&Fitnesa u ožujku. Oba sajamska termina su premašila prošlogodišnje rezultate, ali i ovogodišnje planske vrijednosti. U suradnji s Orlando Fitness Group kvalitativno smo ojačali priredbu Dana ljepote, udvostručili broj izlagača te pozicionirali priredbu kao značajno regionalno događanje.

“Kao komunikacijski kanal, Zagrebački velesajam će svesrdno promovirati domaću industriju, ali ona sama po sebi mora jačati i strateški i tržišno”

Prošlu ste godinu ostvarili oko pet milijuna kuna manje no što je bilo očekivano, otkazano je devet sajmova. Koji su glavni razlozi tome i mogu li se u tekućoj godini očekivati veći prihodi?

Marina Pavković, voditeljica Zagrebačkog velesajma

Marina Pavković, voditeljica Zagrebačkog velesajma

S obzirom da je gubitašu osnovni cilj smanjenje gubitka i promjena trenda iz negativnog u pozitivni, glavni konsolidacijski cilj prošle godine je ostvaren. Značajno smo smanjili gubitak. Gubitak koji je u 2013. godini iznosio okruglo 55 milijuna kuna, smanjen je na okruglo 41 milijun kuna u 2014. godini. Smanjenje od 14 milijuna kuna u ovoj godini predstavlja 25 % smanjenja u odnosu na prošlu godinu. To je najmanja razina ostvarenog gubitka Zagrebačkog velesajma od 2009. godine.

Pad sajamskih prihoda od ukupno pet milijuna kuna, odnosi se prvenstveno na neodržavanje Zagreb Auto Show-a 2014., sajma koji se već godinama ne održava uslijed nespremnosti automobilske niše u Hrvatskoj na zajednički iskorak. Na to naravno, ne možemo u cijelosti utjecati, ali ćemo i dalje automobilskoj branši nuditi organizaciju vrhunskih licenciranih priredbi, nadajući se da će kriza i u njihovom sektoru posustati, ne samo fizički već i psihološki.

Ostali otkazani sajmovi pridonijeli su smanjenju ukupnog gubitka, s obzirom da je njihovo forsirano održavanje prethodnih godina bilo i financijski i promidžbeno kontraproduktivno. Pozitivan trend organizacije tržišno relevantnih priredbi će se  nastaviti i u 2015. godini uvođenjem novih projekata i događanja, za koje će ciljane skupine pokazati opravdani interes.

Na koji se način, primjerice, jedna Barcelona uspjela nametnuti kao važna europska sajamsko središte kojoj izložbeno – prodajne manifestacije donose popriličan prihod?

Za razliku od Zagrebačkog velesajma koji je desetljećima bio podinvestiran, Barcelona i ostali europski gradovi, uključujući azijska tržišta, ulagali su u svoje sajamske infrastrukture, svjesni da je sajmovanje kao komunikacijski kanal i dalje izrazito propulzivno. Bez ulaganja u infrastrukturu, projekt i ljudske resurse pomake se ne može niti očekivati. S obzirom na pozitivan rezultat ostvaren u prošloj godini, vjerujem da su i pred Zagrebačkim velesajmom svjetlije perspektive.

Velesajam je od svog otvorenja bio mjesto za pokazivanje mogućnosti domaće industrije. Može li on ponovno postati značajna sajamska destinacija u regiji?

Pozitivni poslovni rezultati vidljivi su već u rezultatima prošle godine kroz promjenu negativnog trenda u pozitivni, smanjenje gubitka i jačanje interesa opće i poslovne javnosti za našu ponudu. Odličan jesenski termin prošle godine i prva dva sajamska termina ove godine iskazali su kvalitativni i kvantitativni rast. Kao komunikacijski kanal, Zagrebački velesajam će svesrdno promovirati domaću industriju, ali ona sama po sebi mora jačati i strateški i tržišno.

Lani je po prvi put organizirana manifestacija Street Life koja je zamišljena kao pilot projekt za oživljavanje Novog Zagreba, no u tome se nije uspjelo. Koji je glavni razlog tome?

Pilot projekt Street Life je organiziran kao marketinško istraživanje tržišne pozicije Zagrebačkog velesajma iz aspekta organizacije društvenih događanja. Iznjedrio je čitav niz korisnih pokazatelja na osnovu kojih se mogu donijeti konkretne poslovne odluka vezano uz razvojne smjernice, kao i uvođenje tržišno zanimljivih projekata koji su pred nama. Analiza ostvarenih rezultata omogućila je donošenje odluka, utemeljenih na stvarnim rezultatima, a ne pretpostavkama. Rezultat je promjena trenda poslovanja iz negativnog u pozitivni.

U medijima se u dnevnopolitičke svrhe govorilo o raznim prenamjenama dijelova prostora Velesajma. Što je od svega toga realno?

Budućnost Zagrebačkog velesajma, kao mjesta trajne inovacije i komunikacije izvrsnosti, ocrtava se u modelu Urbanog inovativnog područja, mjesta tehnološke inovacije, akceleracije i poslovnog umrežavanja. Velesajam je projekt od gradskog interesa. Još od Zagrebačkog zbora, pa preko Zagrebačkog velesajma, promovirana je svjetska i domaća izvrsnost, tako treba i ostati.

Smatrate li da treba smanjivati kvadraturu izložbenog prostora radi smanjenja troškova i koliko uopće iznose troškovi »hladnog pogona«?

Model sajmovanja nastao na ovom prostoru sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća više nije aktualan. Tada se prodavao prostor, a danas se prodaje proizvod. Prostore koje ne koristimo za sajamske priredbe komercijaliziramo kroz trajne i privremene zakupe. Troškovi hladnog pogona prostora koji se proteže na 570.000 m2 su visoki. Amortiziramo ih u maksimalnoj mjeri menadžmentom svih raspoloživih kapaciteta putem javnih natječaja i organizacijom društvenih i poslovnih događanja.

Prošlo je više od godinu dana od vašeg imenovanja. Je li u tom razdoblju bilo promjena po pitanju broja zaposlenih?

Na Velesajmu je trenutno zaposleno nešto više od 160 radnika. U protekloj godini broj zaposlenih je smanjen za gotovo 60 radnika.

Jeste li se već sastali s novim predsjednikom uprave Zagrebačkog holdinga i je li on pred vas iznio nekakva svoja očekivanja?

Nova Uprava ZGH na čelu s predsjednikom Uprave prolazi fazu snimanja situacije i upoznavanja sa stanjem u čitavoj tvrtki, koja je vrlo složena i raznolika po pitanju djelatnosti podružnica. Zajednička nam je želja da Zagrebački velesajam bude kvalitetna sastavnica cjeline, koja će rezultatima i razvojem pridonijeti uspješnosti cjeline Zagrebačkog holdinga.

Najavili ste kao mogućnost da ćete nagodinu ugostiti vrlo popularni Auto show. Je li njegovo održavanje sada posve izvjesno i hoće li taj sajam biti na razinu prijašnjih po broju izlagača?

Želim vjerovati da je održavanje Zagreb Auto Showa 2016. izvjesno. No u toj priči Zagrebački velesajam je polovica cjeline. Još od 2008. godine, kada je održan posljednji Zagreb Auto Show, partnerima iz automobilske branše nudimo kvalitetne vidove suradnje. Nadamo se da je kriza konačno iza njih i da će hrvatski auto brendovi uspjeti u zajedničkom okupljanju pod našim krovom. To događanje čeka i naša publika, željna pravog automobilskog spektakla. Ovogodišnji sajam u Ženevi je dokazao da je za automobilsku industriju kriza završila. Vrijeme je da završi i u našoj zemlji. Stoga s partnerima iz automobilske niše vrlo intenzivno komuniciramo o velikoj priredbi slijedeće godine.

Razmatrate li mogućnost da se vaš najpopularniji sajam Interliber ubuduće održava dva puta godišnje, što predlažu neki izdavači koji tamo postižu izvrsne prodajne rezultate?

Velika većina nakladnika je protiv višekratnog održavanja sajma knjiga. Zajednički cilj nam je svaki novi Interliber učiniti kvalitetnijim i boljim. Tržište svoje zadovoljstvo pokazuje stalnim rastom posjete, a nakladnici kvalitetnom suradnjom.

Koji je izložbeni prostor trenutačno u najlošijem stanju? Je li on siguran za posjetitelje i hoće li ga se obnavljati?

Niti jedan prostor koji je u funkciji nije nesiguran za posjetitelje. Ove godine planiramo energetski obnoviti paviljon 5, čija polivalentnost i kvaliteta nisu upitni.

Imate li financijske mogućnosti za to?

Sredstva za obnovu su u planu, a sufinancirat ćemo ih povratom sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti.

Mogu li se s Gradskom upravom izvidjeti mogućnosti za asfaltiranje neuređenog parkirališta uz zapadni dio Velesajma gdje je predviđena gradnja Obrtničkog centra. Naime, ondje se u jamama skupljaju lokve, a to je onda nezgodna situacija za posjetitelje atraktivnijih događanja na Velesajmu koji su tada prisiljeni i tamo parkirati.

U interesu Zagrebačkog velesajma je staviti u funkciju sve prilazne parkinge koji se oslanjaju na naše djelatnosti i djelatnosti naših zakupaca. No parking prostor iz šireg obuhvata je ipak u gradskoj domeni.