Uvozimo čak i kruh

Uvozimo čak i kruh

Marijana Petir: »Nepoštena trgovačka praksa postala je jedan od najrazornijih problema hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog sektora te tome hitno treba stati na kraj«

Unatoč brojnim potencijalima hrvatske pekarske industrije i mlinskog sektora kao i činjenice da se u našoj zemlji proizvode dovoljno žitarica potrebnih za proizvodnju pekarskih proizvoda, u posljednjih desetak godina njihov se uvoz stalno povećava. Primjerice, 2013. godine uvezli smo pekarskih proizvoda kruha u vrijednosti 48.415.600 dolara, a godinu kasnije u tu smo svrhu izdvojili 66.626.144 dolara, odnosno 18.210.544 više. Posebno raste uvoz peciva s dodatnim sladilima.

Prema podacima Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda, s čijim predsjednikom Mijom Prgometom se hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir susrela, u prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo kruha i peciva u vrijednosti 53.592.539 eura što je 2,93% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok smo na izvozu kruha i peciva zaradili 28.298.524 eura, što doduše predstavlja rast od 4,07 % u odnosu na prvu polovicu prošle godine, no i dalje nam je uvozna stavka prevelika.

Konkretnije, u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, najviše, i to za 25.08 %, porastao je uvoz kruha koji ne sadrži med, jaja i sir. Uvezli smo ga u vrijednosti 6.464.336 eura, dok smo na izvozu takvoga kruha zaradili samo 618.623 eura. Uvoz pizza, pita i ostalih nezaslađenih pekarskih proizvoda povećan je za 15,16 %, a kruha s grožđicama, panettona i puslica 1,07 %. Proteklih smo godina najviše pekarskih proizvoda uvezli iz Italije, Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije, Makedonije i Bugarske dok je u ovoj godini porastao i uvoz iz Bosne i Hercegovine te Srbije. U ukupnom uvozu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda u 2015. godini, pekarski proizvodi čine 4,5 % što je povećanje od gotovo 100 % u odnosu na dvije godine ranije.

Prema podacima Ministarstva financija, u pekarskoj i mlinskoj industriji naše zemlje, registrirano je 1586 obrta i tvrtki s 22 tisuće zaposlenih. U državama članicama EU djeluje više od 190 000 pekara i slastičara a zapošljavaju više od 2 milijuna ljudi. Konzumacija kruha u glavnim gradovima EU pala je s 67 kg (2004.) na 63 kg (danas).U Hrvatskoj se godišnje konzumira 61,6 kg kruha. Najviše se kruha konzumira u Poljskoj i zemljama JIE, a najmanje u Španjolskoj, Italiji, nizozemskoj, UK i Irskoj.

Za korištenje domaćih žitarica i brašna

Iako hrvatski pekari sve više ulažu u modernizaciju proizvodnih objekata, kvalitetu te razvoj novih proizvoda kako bi bili što konkurentniji na stranim tržištima i povećali izvoz pekarskih proizvoda, istovremeno nastoje da i na policama hrvatskih trgovina uvozne pekarske proizvode u što većoj mjeri zamjenjuju domaći, proizvedeni od hrvatskoga brašna i žitarica. Godišnja proizvodnja pšenice u 2015. godini bila je 760.000 tona, a rane procjene Državnog zavoda za statistiku objavile su podatak o 859.000 tona pšenice ove godine što je više nego dovoljno za domaće potrebe.

Potrošnja pšenice u RH iznosi 530-550.000 tona, a za prehranu stanovništva potrebno je 465.000 tona. Ukupna potrošnja brašna u RH kreće se oko 460.000 tona.

Zastupnica Petir zalaže se za korištenje domaćih žitarica i domaćeg brašna u proizvodnji kruha i pekarskih proizvoda te ujedno smatra nerazumnim bacanje 135 tona pekarskih proizvoda dnevno, imajući na umu da svaki peti stanovnik Hrvatske živi u siromaštvu i da socijalne samoposluge u Hrvatskoj ponekad svojim korisnicima nemaju što za dati.

Pekari ističu da im veliki problem predstavlja povrat kruha, kojeg se na godinu nakupi i do 50 tisuća tona, a država kao povrat priznaje samo 7 % kruha dok se na ostalu količinu mora platiti PDV te porez na dobit. Stoga rješenje vide u donošenju Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi po uzoru na Mađarsku i Češku, koji bi pridonio rješavanju spomenutih problema, kao i raznih oblika nepoštenog ponašanja trgovačkih lanaca.

U tome im podršku daje i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja se zalaže da Hrvatska donese Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse ali da se to pitanje riješi i zakonskom regulativom na EU razini. Razlog tome je, kako ističe Petir, jer „dobrovoljni odnosi između partnera u lancu opskrbe hranom koji postoje u Europi nisu dali rezultate, a nepoštena trgovačka praksa postala je jedan od najrazornijih problema hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog sektora te tome hitno treba stati na kraj“. (zg-magazin)

Komentari su zatvoreni