Uvodi se porez na štednju, ići će i porez na nekretnine

Uvodi se porez na štednju, ići će i porez na nekretnine

„Europska komisija očekuje od Hrvatske strukturne mjere za smanjenje deficita, koji se treba smanjiti za 2,3 posto. „Ako poštujemo preporuke, tada je Hrvatska u procesu prekomjernog deficita, s pravom Vlade da bira mjere i poteze kako će smanjiti deficit“, naglasio je ministar financija Slavko Linić

Premda su u Vladi Republike Hrvatske još donedavno tvrdili da se novi porezi neće uvoditi (barem ne do 2016. godine), jučer su sami sebe demantirali – već od slijedeće godine planira se uvođenje poreza na kamate na štednju. Naime, na jučerašnjoj je sjednici Vlade usvojen dokument koji će biti proslijeđen u Bruxelles, a u kojem stoji da se od novog poreza očekuju prihodi od 300 milijuna kuna. Porez na kamate na štednju uvest će se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak i to po stopi od 12 %, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju.

O tome da građani o uvođenju novoga poreza nisu bili iskreno informirani, posvjedočila je i izjava samog ministra financija Slavka Linića koji je novinarima rekao da je odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 2015. godine donesena na užem kabinetu Vlade još 26. ožujka. Sada je o odluka uvrštena u Plan konvergencije RH za 2014.-2017. koji Vlada šalje Europskoj komisiji. Ministar Linić, međutim ističe da kamate na manje depozite neće biti oporezovane, a konkretne brojke bit će uređene kroz posebni zakon koji će biti donesen na jesen. Linić ističe da tim porezima neće biti podvrgnuti građani koji imaju „male štedne uloge“, već samo oni koji imaju „velike depozite“. Zasad još nije poznato na kolike iznose će se plaćati porez, ministar to zasad nije želio otkriti, a definicija malih i velikih štediša bit će regulirana novim zakonom.

Ministar financija ustvrdio je kako je učinjen ogroman napor u procesu predstečajnih nagodbi u kojima je cijeli sustav gospodarstva rasterećen od enormnog iznosa dugova. „Ocjenjujemo da više nema potrebe omogućavati da se reinvestirana dobit ubacuje u obrtna sredstva. Nastavak procesa predstečajnih nagodbi ide i dalje. Prema tome, u procesima predstečajnih nagodbi sad ćemo rješavati problem obrtnih sredstava, a što se tiče reinvestirane dobiti, sama riječ govori, očekujemo investicije“, rekao je ministar. Posljedica ove odluke, koju neki ocjenjuju novim udarom na gospodarstvo, bit će 500 milijuna kuna priljeva u državni proračun već sljedeće godine. Iz Vlade međutim obećavaju da je ovo posljednja porezna izmjena koju planiraju do kraja mandata jer porez na nekretnine planiraju uvesti tek 2016. godine. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se, bilo bi praćeno istodobnim ukidanjem postojećih davanja (komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).

Slijede trošarine na mobilnu telefoniju

Europska komisija očekuje od Hrvatske strukturne mjere za smanjenje deficita, koji se treba smanjiti za 2,3 posto. „Ako poštujemo preporuke, tada je Hrvatska u procesu prekomjernog deficita, s pravom Vlade da bira mjere i poteze kako će smanjiti deficit“, naglasio je ministar financija.

Iz Vlade poručuju da više neće dizati trošarine na gorivo ili bilo koje druge energente te da je posljednje dizanje trošarina od 20 lipa po litri goriva bilo zadnje u ovom mandatu. Također, iz Vlade poručuju da će uvesti dodatne namete telekom operaterima, o čemu je već donesena politička odluka i sada se traže modeli njihove primjene kako se ne bi ugrozilo poslovanje telekoma, a država dobila dodatne prihode.

Slavko Linić je kazao da Vlada za ovu godinu projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Govoreći o proračunu opće države, napomenuo je da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 % BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 % BDP-a. Prema Vladinim projekcijama proračunski manjak u ovoj bi godini iznosio 4,2 % BDP-a, a po europskoj 4,4 %. Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti zaustaviti na 71 % BDP-a, a da se nakon 2017. može očekivati njegovo padanje.

Josipović očekivao uvođenje poreza na štednju

Za predsjednika Ivu Josipovića najava uvođenja poreza na kamate na štednju bila je za očekivati jer je, kako je rekao, „svima poznato kako izgleda europski sustav“. Josipović je u Puli izjavio kako je „dobro, kad se već mora uvesti jedan takav porez, da se on uvodi prije kako bi svima bila jasna pravila igre“. Na pitanje što će on s kamatom na svoju štednju odgovorio je da će na nju platiti porez.

 

Slavko Linić: Vlada radi!

Ministar financija Slavko Linić kazao je da, bez gospodarskog rasta, uplaćivanje 3,6 ili 3,8 milijardi u proračun EU predstavlja stravičan udar, a svaki projekt koji Vlada financira je opet novi izdatak – to su sve rashodi, a nema prihoda. „Svaka mjera je ogromni teret za gospodarski rast, to je smanjenje potrošnje države, ali i smanjenje potrošnje građana. Vlada je našla mjeru, malo na prihodovnoj, malo rashodovnoj strani i to se zove umijeće upravljanja deficitom“, nastavio je ministar naglasivši kako će zbog toga biti teško ostvariti gospodarski rast od 0 %. „Zato se Vlada bori ovim mjerama oko razduživanja. Proces razduživanja gospodarstva ide dobro, 40 000 radnih mjesta će biti sačuvano i ogroman iznos će biti razdužen u gospodarstvu. A to znači pojačana obrtna sredstva i ulazak novih partnera“, naveo je ministar i kazao da Vlada sada počinje ozbiljan proces razduživanja građana, čije dugove treba smanjiti za 7 milijardi kuna, kako bi počeli trošiti, jer ako ne bude trošeno, nema rasta gospodarstva. Mjere ekonomske politike su i razduživanje građana. „Prema tome, ako netko kaže da Vlada ne radi, radi. Imamo ekonomske mjere kako vratiti natrag potrošnju, koja će ipak oporaviti gospodarski rast, pokazali smo u godini dana da to možemo provesti u privredi i sada ćemo zajednički dokazati da i na građanima možemo to provesti.“

(hrt / zg-magazin)

 

Komentari su zatvoreni