Uvedena poštanska marka, veliki prosvjed u Splitu

Uvedena poštanska marka, veliki prosvjed u Splitu

Nekada je poštar, donoseći pismo, morao naplaćivati poštansku pristojbu jer poštanskih maraka još nije bilo. Poput današnjih inkasatora za struju ili vodu poštari su sami izračunavali i naplaćivali poštarinu /Nakon što je MUP RH 1991. osnovao svoju postaju u selu Kijevo JNA i »milicija Krajine« blokirali su su selo, a u Splitu su zbog toga izbili veliki prosvjedi

Dogodilo se na današnji dan:

1824. – U Karlovcu rođen Imbro Ignjatijević pl. Tkalec, hrvatski političar i književnik (umro 1912. u Rimu). Bio je istinski liberal 19. stoljeća, a premda je rođenjem imao pravo na plemićku titulu, ona mu je bila prisilno nametnuta iako ju je odbio, kako bi je na drugi način car Franjo I. naplatio. Njegovo najpoznatije djelo Mladenačke uspomene iz Hrvatske pokazuje razvoj njegove nacionalne svijesti, otpor prema intelektualno mu nedoraslim profesorima koji dovodi do prekida školovanja u Karlovačkoj gimnaziji i odlaska u Graz, u kojem je završio gimnaziju.

1841. – U Rijeci rođen hrvatski književnik, leksikograf i liječnik Ivan Dežman (umro 1873. u Zagrebu). Završio je medicinu u Beču te živo u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik. Pisao je pjesme, pripovijetke i libreta, a godinu dana je uređivao i časopis Vijenac. Napisao je libreto za Zajčevu operu Ban Legat. Posebno se zanimao za hrvatsku medicinsku terminologiju te se zauzimao za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Zagrebu.

1991. – Pošto je hrvatski MUP u selu Kijevu osnovao policijsku postaju, JNA i »milicija Krajine« blokirali  su selo. Oklopna vozila JNA zaprijetila su i ostalim selima u kojima su otvorene ili su bile planirane policijske postaje – Kruševo, Polača, Stankovci. U Splitu su zbog toga izbili veliki prosvjedi, u kojima je poginuo vojnik JNA, po nacionalnosti Makedonac.

2007. – U Zagrebu umro skladatelj zabavne glazbe Đorđe Novković (rođen 2. rujna 1943.), jedan od najpoznatijih i najplodnijih na području bivše Jugoslavije; u dugogodišnjoj karijeri napisao je više od 2500 skladbi za gotovo sve jugoslavenske glazbene zvijezde i prodao oko 20 milijuna ploča.

Massimova izvedba Novkovićeog hita (Vatroslav Lisinski 2010.)

1840. – Prvi put u povijesti, puštena je u promet poštanska marka kao sredstvo plaćanja poštanskih usluga u Velikoj Britaniji. Nekada je poštar, donoseći pismo, morao naplaćivati poštansku pristojbu jer poštanskih maraka još nije bilo. Poput današnjih inkasatora za struju ili vodu poštari su sami izračunavali i naplaćivali poštarinu. Godine 1834. Englez Rowland Hill predložio je reformu poštanskih tarifa, želeći u prvome redu smanjenje poštarine i plaćanje poštanskih usluga unaprijed kupnjom marke koja bi se lijepila na svaku poštansku pošiljku.

marka_Penny_blackPojava prve poštanske marke izazvala je pravu revoluciju u poštanskoj službi u svijetu. Došlo je do unifikacije tarifa koje su se prije određivale prema udaljenosti od pošiljatelja do primatelja i, što je za poštu bilo još povoljnije, poštanske usluge počele su se plaćati unaprijed. Tu novost već idućih godina uvode i druge zemlje. Izgled marke kroz povijest često se mijenjao, kao i slika na njoj. Na prvoj poštanskoj marki u svijetu otisnut je lik engleske kraljice Viktorije. Danas su tu portreti državnika, znanstvenika, istraživača, prikazi važnih povijesnih događaja, krajolici, gradovi, biljke, životinje ili reprodukcije djela poznatih slikara. Usporedno s uvođenjem marke u poštanski promet razvila se i filatelija, skupljanje maraka u zbirke.

1859. – U Berlinu umro geograf i prirodoslovac Alexander von Humboldt (rođen 14. rujna 1769.). Kao istraživač mnogo je putovao po svijetu, svojim sažetim djelom Kozmos utemeljio je suvremenu geografiju i potaknuo razvoj novih znanosti (glaceologija, klimatologija, meteorologija, oceanografija, vulkanologija).

1915. – Slavni redatelj i glumac ili točnije – filmski stvaralac Orson Welles rođen je 6. svibnja 1915. u gradu Kenosha u američkoj državi Wisconsin, a umro je 10. listopada 1985. u Hollywoodu.

Bio je čudo od djeteta; već je sa sedam godina čitao i govorio cijele odlomke Shakespearea, s jedanaest je putovao sâm pješice po Europi, a s dvanaest je počeo glumačku karijeru. Potom je režirao Macbetha, u kojem su igrali samo crnci, a nakon toga Julija Cezara, u kojem su glumci, pak, igrali u fašističkim odorama. Na radiju je prodrmao cijelu Ameriku emisijom o invaziji Marsovaca tako da je velik dio stanovnika počeo bježati iz naselja. Godine 1939. Welles je prihvatio ponudu kompanije R.K.O. da svake godine snimi jedan film, gdje će biti, prema ugovoru, producent, redatelj, scenarist ili glumac, prema želji, a može biti i sve zajedno.

Orson Welles kao Harry Lime u filmu Treći čovjek

Orson Welles kao Harry Lime u filmu Treći čovjek

Nakon jednogodišnjih priprema, otkako je došao u Hollywood neprijateljski dočekan kao drzovit uljez, počeo je snimati svoj projekt Građanin Kane. Snimanje je dovršio za petnaest tjedana. Ali, tada počinju tegobe: magnat američkog tiska William Randolph Hearst optužio je Wellesa i kompaniju da iznose pojedinosti iz njegova život na uvredljiv način. Borba je trajala sedam mjeseci, no film je ipak prikazan uz ovacije filmskog svijeta i kritičara. Stvorio je genijalan film koji neće mimoići nijedna filmska enciklopedija ni antologija.

U dramaturgiji je napustio zakon sukcesije i kauzalnosti, služio se iznimno krupnim planovima, a povrh svega dubinskom lećom specijalnog objektiva, čega je posljedica bila i drukčija montaža. Razbio je okvire tradicije i u mizansceni, tonu, kadriranju. Bio je opasan snagom svoje analize društvenih pojava, ali i odviše skup i odviše spor u dovršavanju filma, pa nije mogao opstati u filmu kao industriji. Stvorio je još Damu iz Šangaja s Ritom Hayworth, šekspirijanske filmove Othello, Macbeth i Falstaff, Mistera Arkadina, po mnogočemu zanimljivog Trećeg čovjeka. U nekih pedeset filmova drugih autora Orson Welles igrao je kao glumac skupljajući sredstva za vlastita ostvarenja.

1954. – Nakon manje od mjesec dana završila je istraga protiv nuklearnoga fizičara Roberta Oppenheimera, koji je isprva ključna osoba u projektu Manhattan i izradi prve atomske bombe, a poslije je odbio surađivati u izradi vodikove bombe te je isključen iz američkih obrambenih planova.

marlene_dietrich1992. – U Parizu umrla njemačko-američka filmska glumica Marlene Dietrich (rođena 27. prosinca 1901.). Svjetsku slavu postigla je 1930. godine ulogom u filmu Plavi anđeo; odlazi u Hollywood i igra uloge fatalnih žena (Šangaj ekspres, Svjedok optužbe, Maroko, Žena je vrag, Plava venera). Nakon 1941. godine hrabri američke vojnike u ratu protiv Njemačke te se trajno zamjerila svojim zemljacima.

1994. – Francuski predsjednik François Mitterrand i engleska kraljica Elizabeta II. za promet su otvorili dvocjevni željeznički tunel ispod kanala La Manchea između Clalisa i Dovera. Gradnja 50 km dugoga kanal do 100 m pod vodom počela je 1987. godine i koštala 14 milijardi eura.

(ZG-magazin)