Utemeljen Muzej grada Zagreba, Deep Blue porazio Kasparova

Utemeljen Muzej grada Zagreba, Deep Blue porazio Kasparova

Raznovrsnost tema i predmeta, od rijetkih do običnih, svakodnevnih, uporabnih, od umjetničkih do popularnih daje posebnu draž Muzeju koji određenim tematskim slijedom uvodi posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba i njegova promjenjiva urbanog krajolika

Dogodilo se na današnji dan, 11. svibnja:

1825. – Hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar Adolfo (Veber) Tkalčević (Bakar, 11. 5. 1825 – Zagreb, 6. 8. 1889) rođen je na današnji dan u Bakru. Završio je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a slavistiku u Beču. Doktorirao iz teologije. Od 1852. profesor latinskoga i hrvatskoga na zagrebačkoj gimnaziji, poslije i njezin ravnatelj. Godine 1870. bio je imenovan kanonikom zagrebačke prvostolnice. Bio je zastupnik u Saboru. Među prvima je postao član JAZU. Predvodnik zagrebačke filološke škole, koja je jezičnu normu temeljila na hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji odupirući se vukovskomu fonološkomu pravopisu, na dosljednoj novoštokavskoj normi i poistovjećivanju književnoga i narodnoga jezika. U književnosti prekida dotadašnju praksu romantičke proze i uvodi realističke značajke. Objavio je 6 čitanki i 4 gramatike (Čitanka hrvatska, 1852.; Latinska čitanka, 1853.; Latinska slovnica, 1853.; Slovnica hrvatska, 1871., i dr.), od kojih su neke doživjele i više izdanja, te tako postao jezičnim kodifikatorom i autoritetom u drugoj polovici 19. st.

Napisao je prvu samostalnu sintaksu hrvatskog jezika (Skladnja ilirskoga jezika, 1859.), mnoge znanstvene, teološke, političke, polemičke i programatske članke (Ustroj ilirskoga jezika, 1856.; Brus jezika, 1884.), putopise, pripovijetke, dao vrijedne prinose metrici, estetici, didaktici, objavio brojne prijevode s mnogih jezika. Za života je priredio svoja Djela (bez udžbenika), koja su objavljena u 9 ovećih svezaka. Zagovara jedinstvenim, narodni književni jezik za sve Južne Slavene, koji svi razumiju.

1907.Muzej grada Zagreba utemeljila je 11. svibnja Družba Braće hrvatskog zmaja, a za posjetitelje je otvoren tek 1926. Smješten je u obnovljenom spomeničkom kompleksu – Popov toranj, Opservatorij-Zvjezdarnica, Zakmardijeva žitnica – bivšeg samostana klarisa iz 1650. godine. U devedesetoj godini postojanja, 1997. godine, Muzej je otvorio tek šesti stalni postav, a prvi put u obnovljenom i odgovarajućem prostoru, primjereno dostignućima suvremene muzeološke tehnologije. Muzej obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, ekonomske i političke povijesti Zagreba u kontinuitetu od rimskih nalaza dio modernoga doba. Fundus čini čak 75 000 predmeta koji su razvrstani u zbirke umjetničkih i uporabnih predmeta, karakterističnih za grad i njegovu povijest. Od 1991. muzej ima i arheološku zbirku s predmetima pronađenima na lokalitetu muzeja. Raznovrsnost tema i predmeta daje posebnu draž Muzeju koji određenim tematskim slijedom uvodi posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba i njegova promjenjiva urbanog krajolika.

Radnici napuštaju tvornicu (1978.)

1981. – Hrvatski slikar i grafičar Marijan Detoni umro je u Zagrebu 11. svibnja 1981. godine u 77. godini života. Njegovo prvo razdoblja stvaralaštva, koje je obilježeno socijalnim temama, vezano je uz rad u grupi Zemlja. Tijekom boravka u Parizu napravio je ciklus linoreza Ljudi sa Seine, a temama iz provincijskoga života pokazao je smisao za humor i grotesku. Kao prethodnih hrvatskoga apstraktnong slikarstva radi slike Fantazija oronulog zida, a nakon II. svjetskoga rata u radu mu prevladavaju metode socijalističkog realizma. Nakon 1952. posvećuje se intimnim maštanjima i nostalgičnim vizija dalekih svjetova djetinjstva.

330. – Novi glavni grad Rimskog carstva Konstantinopol, posvećen je 330. godine. Najstarije ime za ovaj grad, ono koje su mu dodijelili grčki kolonisti iz Megare jest Bizantion. Jedno kratko vrijeme u 3. stoljeću, grad je nosio ime Augusta Antonina koje mu je dao car Septimije Sever u čast svoga sina. Kad je Konstantin Veliki grad učinio istočnom prijestolnicom Carstva, grad se nazivao Drugi Rim, a od 5. stoljeća koristio se i naziv Novi Rim. Uskoro se počeo koristiti naziv Konstantinopol ili Konstantinopolis što znači Konstantinov grad. Osim ovog naziva, u Bizantu se često grad oslovljavao kao ‘Kraljica gradova’, a u kolokvijalnom govoru obično se koristio samo naziv ‘Grad’.

1945. – Zapovjedništvo jedinica 8. britanske armije zahtijeva povlačenje jugoslavenske partizanske vojske iz Koruške iza prijeratne jugoslavensko-austrijske granice.

1997. – IBM-ovo super računalo Deep Blue 1997. godine pobijedilo je Garija Kasparova u uzvratnoj partiji šaha postavši tako prvo računalo na svijetu koje je pobijedilo nekog šahovskog prvaka u klasičnom meču. Kasparov je u veljači 1996. igrao meč u šest partija protiv prve verzije Deep Bluea. Izgubio je prvu, ali je zatim dobio tri partije uz dva remija. No u uzvratu koji je 1997. igrao protiv poboljšane verzije računala, pri rezultatu 1:1 uz tri remija, izgubio je posljednju partiju nakon grube greške u otvaranju. Dugo vremena nakon tog meča Kasparov i drugi velemajstori izražavali su sumnju da je IBM varao i to tako što je neki velemajstor u tajnosti provjeravao poteze koje je računalo izabralo. Programi, naime računaju varijante stotinu milijuna puta brže od čovjeka, ali ponekad se izgube u pozicijama gdje je potrebna dalekosežna strategija pa ljudska intuicija nadvladava. Deep Blue je bio posebno računalo sastavljeno do 50 prosječnih osobnih računala spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu. Nakon toga takva egzibicijska računala više se ne pojavljuju, ali današnja prosječna osobna računala više su nego sposobna pobijediti bilo kojeg velemajstora jer računaju stotinu milijuna poteza u sekundi, dok čak i svjetski prvak ne može računati više od dva poteza u sekundi. Nakon što su programeri unaprijedili igru šahovskih programa puno više nego što je ranije izgledalo moguće, možemo reći i da je Kasparov demonstrirao zadivljujuću moć ljudske intuicije, no mečeve nakon njegovih zadnjih pobjeda ljudi uvjerljivo gube.

1904. – Španjolski slikar Salvador Dali, jedan od najpoznatijih predstavnika slikarskog nadrealizma zapamćen po svojim snažnim i bizarnim slikama od kojih je najpoznatija Postojanost pamćenja (Mekani satovi), rođen je u Torre Galaetai 1904. godine.

(zg-magazin)