Utakmica Dinama i Zvezde, atentat na Ivana Pavla II.

Nogometni susret je, nažalost, ostao upamćen u povijesti, ali ne po nogometu nego po nasilju koje se rasplamsalo na stadionu, a potom i izvan njega. Ova se neodigrana utakmica na neki način doživljava i kao označavanje početka raspada Jugoslavije

Ali Ağca pucao je na papu Ivana Pavla II. i teže ga ranio; papa je poslije posjetio atentatora u zatvoru te mu oprostio

Dogodilo se na današnji dan:

1977. U 52. godini života u Zagrebu umro hrvatski slikar Miljenko Stančić. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu i Bruxellesu. Njegovo slikarstvo kritičari najčešće svrstavaju u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Bavio se i izradom ilustracija za novine, knjige i časopise.

1979. Članovi jugoslavenske alpinističke ekspedicije Andrej Štremfelj i Nejc Zaplotnik uspeli su se na vrh Mount Everesta (8850 m) prvi put zapadnim grebenom (jugoslavenski smjer).

dinamo-zvezda1990. Na stadionu u Maksimiru trebala je biti održana glasovita utakmica između zagrebačkog Dinama i Crvene zvezde. Susret je, nažalost, ostao upamćen u povijesti, ali ne po nogometu nego po nasilju koje se rasplamsalo na stadionu, a potom i izvan njega. Ova se neodigrana utakmica na neki način doživljava i kao označavanje početka raspada Jugoslavije. Na stadionu su izbili neredi između navijačkih skupina, pripadnika Bad Blue Boysa i Zvezdinih Delija, predvođenih Arkanom, koji je kasnije postao i ratni zločinac. Oko 3000 Delija stiglo je na utakmicu u Zagreb, a nakon tučnjava i razbijanja po Zagrebu, prave su nevolje počele dolaskom „navijača“ na stadion. Delije su razbijali po stadionu ne bi li uspjeli doći do Bad Blue Boysa pa su, probivši zaštitnu ogradu, počeli napadati Dinamove navijače stolcima i noževima. Boysi su se pokušali probiti na teren, ali ih je brzo napala specijalna policija koja je bila sastavljana većinom od Srba koji su na jedno oko žmirili na izazivačko i nasilno ponašanje Delijinih huligana. Nešto kasnije situacija je izmaknula kontroli, a policajci su se koristili palicama i suzavcem uglavnom prema domaćim navijačima. U tim je izgredima ozlijeđeno 60-ak osoba. Za trajanja ovog kaosa nekoliko je Dinamovih  igrača ostalo na terenu i nakon što su igrači Zvezde već napustili teren i bili u svlačionicama.

Maria_Theresia_(HRR)1780. U Beču rođena Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica (umrla 29. studenoga 1780. u Beču).

Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz toga se braka rodilo 10 sinova i 6 kćeri. Budući da ju je pratio glas o sklonosti putenim užicima, govorilo se da se pretežan dio njezine djece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njezine djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Luja XVI.

Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vrijeme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od godine 1767. uvodi Kraljevsko vijeće, takozvani Consilium Regium, dakle hrvatska vlada neovisna o Mađarima, ali već nakon dvije godine podvrgava to vijeće ugarskom Namjesničkom vijeću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog naslijeđa. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova.

Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka – prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja.

Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat.

1832. U Parizu umro prirodoslovac Georges Cuvier (rođen 23. kolovoza 1769.), utemeljitelj komparativne anatomije i paleontologije. Njegovo najpoznatije djelo, Životinjski svijet, objavljeno je u 15 svezaka, a u njemu su životinje prvi put klasificirane na kralježnjake, mekušce, kolutićavce i zrakaše.

1840. U Nimesu rođen francuski književnik Alphonse Daudet (umro 16. prosinca 1897. u Parizu). U trenutku kada na francusku književnu pozornicu stupa naturalizam, Daudet je već zreo i priznat pisac. Njegovo romansijersko djelo oslikava francusko društvo za vrijeme Drugog carstva i Treće republike kad je bio tajnik carskog ministra u Parizu. Za razliku od tada najaktivnijeg, ali i najosporavanijeg romansijera Emila Zole, Daudet se u svojim romanima bavi individualnim sudbinama kojima su socijalne okolnosti samo dekor. Naturalističnost njegove proze je u pojedinosti, dojmu, a ne u analizi.

Prve romane, kao i većina suvremenika, pisao je pod utjecajem Mussetove romantičarske poezije. Naturalistički obojene romane, zasnovane na stvarnim događajima, objavljivao je između 1876. i 1890. To su djela Jack, Nabob, Kraljevi u izgnanstvu, Evangelist i Besmrtnik. Ako su Daudetovi romani izgubili čitatelje, kao pripovjedač on je i dalje među najuglednijim stvarateljima toga žanra u francuskoj književnosti. Zajedno s Mériméeom utemeljitelj je pripovijetke kao važnog književnog roda. Velik uspjeh postigao je zbirkom Pisma iz mog mlina, nadahnutom lirskom ilustracijom ljubavi prema rodnoj Provansi. Pisao je za djecu i mladež, a roman Mališan, s autobiografskim motivima, ide u red klasičnih djela književnosti za mladež.

1846. Pošto je američki Senat 1. ožujka 1845. potvrdio priključivanje Teksasa, počeo je rat s Meksikom zbog novog razgraničenja. U vrijeme rata 15. lipnja potvrđeno je razgraničenje s Kanadom, a 7. srpnja SAD je priključio bogatu, do tada meksičku Kaliforniju.

1899. U Moskvi rođen kazališni scenograf i kostimograf Vladimir Ivanovič Žedrinski (umro je 30. travnja 1974. u Parizu).

Studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Kijevu gdje se osposobio za arhitekta i slikara.

Došavši 1939. u Zagreb gdje je radio scenografiju za Shakespeareovu Zimsku priču, postao je stalnim članom kazališta i do odlaska u Pariz 1950. izradio nacrte za scenu i kostime stotinjak dramskih, opernih i baletnih predstava. Uvijek je nastojao unijeti u svoja ostvarenja suvremena stremljenja. U nacrtima za kostime Žedrinski je naglašavao osobinu kroja, povezujući pojedinosti i ukrase kao i pomodne rekvizite.

Njegovo su djelo također i kostimi, te scenografija prvoga hrvatskoga zvučnog filma Lisinski.

Vladimir Žedrinski bio je i izvanredan karikaturist. Izradio je karikaturalne portrete stotinjak umjetnika i važnih hrvatskih ljudi.

nansen

Fridtjof Nansen

1930. U Lysakeru blizu Osla umro polarni istraživač Fridtjof Nansen (rođen 10. listopada 1861.), inače zoolog i diplomat, koji se 1893. godine brodom Fram do tada najviše približio Sjevernom polu. Kao visoki komesar Lige naroda nakon 1920. organizirao je pomoć iznemogloj sovjetskoj Rusiji i 1922. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir.

1943. Na području Tunisa anglo-američka vojska teško je porazila 5. oklopnu armiju, ostatak njemačkoga afričkoga korpusa; Saveznici su zarobili 275.000 vojnika. Bivši zapovjednik afričkoga korpusa Erwin Rommel već je nakon bitke kod El Ameina procijenio da je afričko bojište izgubljeno.

Ivan_Pavao_21981. U Rimu, na Trgu sv. Petra, turski desničarski ekstremist Mehmet Ali Ağca pucao je na papu Ivana Pavla II. i teže ga ranio; papa je poslije posjetio atentatora u zatvoru te mu oprostio.