Ustavom onemogućiti privatizaciju vodnih resursa

Ustavom onemogućiti privatizaciju vodnih resursa

Kao visoko zadužena zemlja, Hrvatska je izložena raznim pritiscima pa i onim koji bi mogli rezultirati prodajom onog najvrijednijeg što nam je preostalo, prirodnih bogatstava

Pravo na vodu je ljudsko pravo naziv je okruglog stola koji je u četvrtak, 25. siječnja u Novinarskom domu organizirao HSLS. Predsjednik HSLS-ovog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša tom je prilikom rekao da HSLS smatra da je potrebno, hrvatskim Ustavom, pravo na vodu proglasiti temeljnim ljudskim pravom.

Navedeni su i razlozi za to:

  • Voda je životno važni resurs, stoga ovisnost čovjeka o vodi ne smije biti podložna interesima tržišta ili bilo kojim drugim interesima, već je pravo na vodu čovjekovo iskonsko pravo.
  • Zakonske odredbe nisu dovoljno snažno jamstvo da će voda i dalje biti nekomercijalno opće dobro jer su izmjene zakona lako provedive i tu uvijek postoji opasnost zloupotrebe njihove izmjene na štetu javnog interesa.
  • Ustavno proglašenje prava na dostupnost vode za ljudsku upotrebu je najbolja pravna zaštita od rastućih tendencija i pritisaka za liberalizacijom tržišta vodne opskrbe.
  • Privatizacija djelatnosti vodoopskrbe neminovno nosi rast cijena usluga prvenstveno radi ostvarivanja profita što stvara rizik da isporuka vode kao zajedničkog dobra može biti uskraćena.
  • S vremenom će potreba za vodom sve više rasti, te će preuzeti strateški značaj kakav danas ima nafta. Stoga vodu treba zaštiti i osigurati da bude prvenstveno na korist građanima Republike Hrvatske.

Budiša je naglasio da je potrebno Ustav RH dopuniti novom ustavnom odredbom po kojoj su vodni resursi primarno u funkciji opskrbe građana i kućanstava. U tom smislu voda ne smije biti tržišna roba. U Hrvatskoj su vodni resursi zakonski regulirani kao nekomercijalno opće dobro. Međutim, promjenu zakona je proceduralno i operativno mnogo lakše provesti nego što bi to bio slučaj s Ustavom gdje je procedura izmjena znatno složenija. Kao visoko zadužena zemlja, Hrvatska je izložena raznim pritiscima pa i onim koji bi mogli rezultirati prodajom onog najvrijednijeg što nam je preostalo, prirodnih bogatstava.

U svijetu su zabilježena mnoga negativna iskustva s privatizacijom sustava vodoopskrbe koja je popraćena velikim poskupljenjima isporučenih usluga. Zbog toga postoje primjeri privatizacije i naknadne rekomunalizacije ove djelatnosti u nekim većim europskim gradovima. Uvažavajući gospodarsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj, na okruglom stolu je rečeno kako HSLS smatra da je u području vodnih usluga potrebno osigurati nadzor i državnu regulaciju ove djelatnosti. Inicijativa, međutim ne podrazumjeva da je država dužna osigurati vodu besplatno. Njome se želi onemogućiti bilo kakva diskriminacija u pristupu vodi te osigurati njena ekonomska dostupnost.

HSLS predlaže da se sama procedura koja prethodi izmjeni Ustava provede na temelju zahtjeva 1/5 ukupnog broja saborskih zastupnika, bez potrebe organiziranja referenduma što je organizacijski zahtjevnije i financijski puno skuplje.

Sudionici panela bili su predsjednik Odbora HSLS-a za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša, veleposlanica Republike Slovenije Nj.E. gđa. Smiljana Knez, kolumnist portala ZG-magazin i stručnjak iz područja zaštite okoliša Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu voda Zlatko Pletikapić, savjetnik u Udruzi gradova Hrvatske Marko Ercegović, ekonomski stručnjak i kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Zagreba Sandra Švaljek, predsjednik Kluba zastupnika MOST nezavisnih lista Miroslav Šimić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić te zamjenik predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Božo Vuleta.

Raspravi su se priključili i ostali gosti događanja: potpredsjednica Kluba zastupnika HDZ-a i gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev, saborski zastupnik HDSSB-a Josip Salapić i Enes Ćerimagić iz Zelene akcije. (zg-magazin)