Unajmljena trudnoća u Americi košta od 60 do 120.000 dolara

Unajmljena trudnoća u Americi košta od 60 do 120.000 dolara

Marijana Petir: »Surogatstvo je moderan oblik trgovine ljudima te ga je potrebno zabraniti!«

Europski parlament na svojoj je plenarnoj sjednici održanoj ovoga tjedna u Strasbourgu usvojio Izvješće o provedbi Direktive 2011/36/EU od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava iz rodne perspektive. No, kako ističe hrvatska zastupnica Marijana Petir, u tom je izvješću Europski parlament propustio učiniti jednu važnu stvar i osuditi surogatstvo kao oblik trgovine ljudima.

Trgovina ljudima ozbiljan je oblik organiziranog kriminala vođen visokom potražnjom i profitom procijenjenim na 150 milijardi dolara godišnje. Kada govorimo o surogatstvu, procjenjuje se da je industrija surogatstva u Indiji, kolijevci surogat turizma, vrijedna čak 2,3 milijarde dolara. Dok su cijene u Indiji niže, na američkom tržištu cijene se kreću od 60 do vrtoglavih 120 tisuća dolara po jednoj unajmljenoj trudnoći.

Zastupnica Petir, svjesna opasnosti koje sverastuća industrija surogatstva i surogat turizam predstavljaju, a u čemu sudjeluju i europski građani, upozorila je na ovaj problem Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova u kojemu je izvješće sastavljeno, ističući da je surogatstvo moderan oblik trgovine ljudima te ga je potrebno zabraniti, a o istoj temi argumentirano je govorila ovoga tjedna na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta.

Petir podsjeća kako je nedavno i Vijeće Europe odbilo ozakoniti surogatstvo, a i Europski je parlament ovu ponižavajući praksu koja narušava ljudsko dostojanstvo već osudio u prosincu prošle godine u Godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici EU u tom području.

»Osuđujem svaki oblik trgovine ljudima i smatram da moramo učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo ljudsko dostojanstvo«, rekla je Petir govoreći te dodala: »Obzirom da je surogatstvo moderan oblik trgovine ljudima koji u mnogim zemljama EU nije adekvatno reguliran, a industrija surogatstva i surogat turizam uzimaju maha, smatram da je u ovom izvješću trebalo osuditi praksu surogatstva«.

Postoji jasna linija sverastućeg protivljenja surogatstvu koje dolazi s različitih strana i političkih opcija, čak su se i švedske feministice žestoko usprotivile mogućnosti da se surogatstvo u njihovoj zemlji legalizira te se zalažu za njegovu apsolutnu zabranu. I u Europskom parlamentu sve više zastupnika traži osudu surogatstva, među kojima i Petir koja upozorava da je praksa pokazala da nakon legalizacije slijedi komercijalizacija te kako ne postoji nešto što bi se moglo nazvati altruističkim surogatstvom niti pokušati opravdati pukim altruizmom jer je surogatstvo u svojoj biti kupoprodajni ugovor.

Petir upozorava kako je od ozakonjenja altruističnog surogatstva u Ujedinjenom Kraljevstvu, broj djece rođene međunarodnim komercijalnim surogatstvom narastao do čak 200 % u zadnjih nekoliko godina.

»Ne smijemo pristati na to da se djeca kupuju i prodaju, a reproduktivne funkcije žene po narudžbi iznajmljuju. Kako to nazvati nego trgovinom ljudima? Žene i djeca nisu objekti i roba, već ljudska bića koja imaju svoje dostojanstvo«, rekla je Petir koja pojašnjava kako se takozvano altruističko surogatstvo razlikuje od komercijalnog isključivo po tome što majka službeno ne prima naknadu. Međutim, liječnici i odvjetnici su plaćeni za svoje usluge, a i surogat majke često dobivaju neki oblik kompenzacije (novac ili poklone) u znak zahvale. Na kraju se razlika između ova dva tipa surogatstva svodi samo na to hoće li ta naknada biti oporeziva ili ne, pojašnjava hrvatska zastupnica. (zg-magazin)

Komentari su zatvoreni