Umrtvljeni Savski most treba adaptirati i preoblikovati u “Umjetnički most”

Umrtvljeni Savski most treba adaptirati i preoblikovati u “Umjetnički most”

(Artistic bridge, Künstlerische Brücke, Ponte artistico, Pont artistique, Puente artistica, Xудожественный мост)

Ako između »Umjetničkog mosta« i Arena centra potaknemo i sufinanciramo izgradnju ili otvaranje 15 do 20 umjetničkih atelja ili dizajn studija, tada dobivamo svjetski jedinstvenu umjetničku transverzalu

Hanibal Salvaro

Hanibal Salvaro

Hanibal Salvaro (Izvor: clujceramicsbiennale.com)

Na kraju Savske ceste nalazi se tzv. Savski most koji je sada zanemaren i polunapušten. Služi samo za ne veliki pješački i biciklistički promet. No kako se nalazi ustvari na dosta dobroj lokaciji to bi ga trebalo preoblikovati u umjetnički most s velikim brojem umjetničkih galerija, biranih dizajn suvenirnica i otvorenih ateljea. Barem 10 otvorenih ateljea bi se moglo koristiti za inozemne umjetnike, koji bi mogli kao gosti djelovati do dva mjeseca te osigurati za uzvrat našim umjetnicima gostovanje i djelovanje u inozemstvu.

Takvim sadržajem, koji evidentno može biti vrlo atraktivan, krenulo bi se u svojevrsnu umjetničku metropolizaciju Zagreba. Most je dug 240 metra i širok preko 8 metara, a to znači kako bi se moglo postaviti oko 100 prostora, širine 2,70 metara sa svake strane i u sredini slobodan prostor od 3 metra, a varijabilne dužine, s umjetničkim sadržajima koji bi u svakom slučaju mogli postati nezaobilazna kulturno umjetnička i turistička destinacija. U blizini pak imamo na lijevoj obali Save Aleju skulptura, koja je de facto jedini europski relevantan urbani umjetnički sadržaj u Zagrebu izgrađen u zadnjih 30 godina, i to uz minorne troškove, najviše zahvaljujući idejnom začetniku pokojnom kiparu Ratku Petriću.

S obje strane mosta trebalo bi postaviti spomenike primjerene veličine, ali koji se odabiru isključivo posredstvom međunarodnih natječaja uz međunarodni žiri. Ako pak između »Umjetničkog mosta« i Arena centra potaknemo i sufinanciramo izgradnju ili otvaranje 15 do 20 umjetničkih atelja ili dizajn studija, tada dobivamo svjetski jedinstvenu umjetničku transverzalu. Jasno je kako bi ovakvi sadržaji potaknuli i ugostiteljsku djelatnost, budući bi imali od kraja Savske ceste do Arene umjetničku šetnicu koja je duga otprilike jedan kilometar i koja bi se s vremenom mogla vrlo atraktivno vizualno oblikovati. Osim toga u blizini je studentski dom čija akademska populacija može također dosta pridonijeti mogućem otmjenom ugođaju svakodnevice ove destinacije.

Ublažavanje arhitektonskih promašaja

Ovako koncipiran umjetnički most, koji se svojevrsna suvremena umjetnička parafraza Ponte vecchio-a u Firenci ne trebaju za realizaciju velika sredstva. Ali jednom realiziran sigurno može biti i novčano dobitna kombinacija za hrvatsku umjetnost, kulturu i turizam pa i državni proračun. I jasno, ako se inventivno izdizajnira i postati velika arhitektonska atrakcija, koja bi dosadašnje promašaje (Kvaternikov trg, MSU, Costa Concordia tzv. Ban centar, garaže na Langovog trgu i Varšavskoj ulici i slične) donekle amortizirala.

No i ovdje je uvjet oblikovanja: međunarodni natječaj uz međunarodni žiri. Jer ako želimo NAJ ZAGREB tada nam trebaju najbolja rješenja za najumjetničkiji most na svijetu. A najumjetničkiji most privlači najbolje umjetnike i dizajnere, a oni najbolju publiku i najutjecajnije javne medije.

No projekt je toliko zanimljiv da bi se, uz kvalitetne pripreme, sigurno mogao u vrlo velikom dijelu realizirati sredstvima Europske Unije.

Ova vizija zahtjeva javnu raspravu i hitnost i stoga se nemojte libiti predlagati, kritizirati, sumnjati, ali ni vjerovati da je ostvariva.

Komentari su zatvoreni