Umro kardinal Kuharić, izveden teroristički napad u Madridu

Umro kardinal Kuharić, izveden teroristički napad u Madridu

(Foto: Youtube, snimka zaslona)

Franjo Kuharić je 1964. posvećen za biskupa, a šest godina kasnije imenovan je zagrebačkim nadbiskupom, nedugo zatim i predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983.

Dogodilo se na današnji dan, 11. ožujka

1698. – Franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji Luka Ibrišimović umro je 11. ožujka 1698. u Požegi u 72. godini života. Služio je kao gvardijan u Našicama i Velikoj te bio vikar u osmanskoj Slavoniji. I dok je carska vojska oslobađa Ugarsku, a hrvatska banska vojska Hrvatsku, narod je digao oružani ustanak protiv neprijatelja. Tako je ustanak u Slavoniji pokrenuo franjevac Luka ibrišimović koji je 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege narodnom voskom razbio Osmanlije – tom je prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. Slavonija je oslobođena dvije godine kasnije, a fra Luka odmah organizira o naseljavanju opustošenih krajeva i gradnju crkava.

1867. – Hrvatski odvjetnik i političar Dragojlo Kušlan umro je 11. ožujka 1867. u Zagrebu u 50. godini života. Bio je ilirac, a s lvanom Mažuranićem zauzimao se za osnivanje Napredne narodne stranke. Bio je pristaša federalizacije Habsburške Monarhije i politike austroslavizma, a taj je stav radikalizirao nakon proglašenja Oktroiranog ustava. Uređivao je novine Slavenski jug tjednik Prijatelj puka.

2002. – Hrvatski kardinal i počasni akademik HAZU Franjo Kuharić umro je u Zagrebu 11. ožujka 2002. u 83. godini života. U zagrebačkoj katedrali za svećenika ga je 1945. zaredio biskup Alojzije Stepinac. Nakon službovanja u Rakovu Potoku i u Svetom Martinu pod Okićem na Kuharića je izvršeno nekoliko atentata. Godine 1964. posvećen je za biskupa, a šest godina kasnije imenovan je zagrebačkim nadbiskupom, dva mjeseca nakon toga predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983. Otišao je u mirovinu 1997., a naslijedio ga je kardinal Josip Bozanić.

Bio je član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije, počasni doktor teologije Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta. U više je navrata posjećivao hrvatske iseljenike na svim kontinentima. Bio je zaštitnik Crkve za komunističke vladavine, moralni autoritet u demokratskim promjenama i u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskome ratu bio je nazočan među stradalnicima, izbjeglicama i prognanicima, zauzimao se za obranu Hrvatske pozivajući na pridržavanje moralnih načela. Domaćin pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. Glavna djela: Hodajmo u istini (1974.), Korizmene poslanice i poruke (1985.), Poruke sa Stepinčeva groba (1990.)

1502. Perzija: Na vlast došla dinastija Sefevida; počelo doba nove Perzije.

1502. – Rusija: Kraj vladavine tatarske Zlatne horde.

1513. – Papinska država: Giovanni Medici izabran je za novog papu Leona X. Kao pokrovitelji umjetnosti 1514. godine donio odluku o podijeli oprosta za novac kako bi dobio sredstva za gradnju crkve sv. Petra.

1702.– Velika Britanija je dobila prve nacionalne dnevne novine, Daily Courant. Iako su bile sastavljene od svega dva stupca teksta na jednoj stranici potrajale su do 1735. godine.

1938. – Austrija: Pod pritiskom Hitlera koji je 13. 3. želio provesti referendum o priključenju Njemačkoj, s položaja odstupaju austrijski kancelar Kurt Schuschnigg; Vladu sastavlja nacist Arthur Seyss-Inquart.

1955. – U Londonu umro bakteriolog Alexander Fleming (rođen 6. 8. 1881.), koji je 1922. godine otkrio enzim lizocin, a 1928. penicilin; 1945. je dobio zajedničku Nobelovu nagradu za medicinu, odnosno fiziologiju.

Bivši predsjednici SAD-a Ronald Reagan i George H. W. Bush sa Mihailom Gorbačovom u New Yorku 1988. (Foto: Wikipedija)

1985. – Sovjetski Savez: Dan nakon smrti dosadašnjega državnog i partijskog vođe Konstantina Černjenka (od 13. 2. 1984.) za generalnog sekretara izabran iznenađujuće mlad 54-godišnji pravnik Mihail Gorbačov, koji je odmah učvrstio vlast s istomišljenicima, a oštrom kritikom političkih i gospodarskih uvjeta najavljuje politiku političkih odnosa među blokovima i velesilama. Za razliku od prethodnika nije se domogao položaja predsjednika Vrhovnoga sovjeta.

1990. – Litva, koja je od 1940. godine dio, odnosno jedna od Republika SSSR-a odcijepila se i proglasila neovisnost.

2004. – U Madridu, u istodobnom terorističkom napadu na tri željezničke postaje, eksplozije su ubile 191 osobu, a njih više od 1800 bilo je ranjeno. Odgovornost za napad preuzela je muslimanska teroristička organizacija Al-Qa’ida.

2006. – Nizozemska, Srbija: U zatvoru suda u Haagu umro bivši srpski predsjednik Slobodan Milošević (rođen u Požarevcu 29. 3. 1941); kao bivši partijski voda Srbije prihvatio je velikosrpske ideje i time odlučno pridonio u krvavom u razbijanju Jugoslavije i brojnim ratnim zločinima uključujući Hrvatsku BiH i Kosovo. Milošević je diplomirao je na Pravnome fakultetu u Beogradu 1964 g. Njegov je politički uspon povezan s usponom njegova kuma Ivana Stambolića, nećaka moćnoga srpskog komunističkog političara Petra Stambolića. Bio je direktor Tehnogasa, predsjednik Beobanke, zatim od 1984. predsjednik Gradskoga komiteta SK Beograda.

Pod njegovim je vodstvom Socijalistička partija Srbije (SPS) pobijedila na prvim višestranačkim izborima u Srbiji u prosincu 1990., a on je 1992. izabran za predsjednika Srbije u prvome krugu predsjedničkih izbora. Nakon srpskog vojnog poraza u Hrvatskoj i BiH, sudjelovao je u sklapanju Daytonskoga mirovnog sporazuma u studenome 1995. Godine 1997. izabran je za predsjednika SR Jugoslavije. Na početku travnja 2001. uhićen je i na Vidovdan, 28. lipnja 2001., dvanaest godina nakon govora na Gazimestanu kojim je najavio rat u Jugoslaviji, izručen Haškomu tribunalu, pred kojim je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Pokopan je u Požarevcu.

Slobodan Milošević potpisuje Daytonski sporazum

2011. – Japan: Razoran potres i tsunami koji je potom u srijedu u oceanu ispred Sendaija usmrtili su oko 20.000 osoba. (ZG-magazin)