Umro general M. Knežević, O. Welles prestravio radijske slušatelje dramom Rat svjetova

Umro general M. Knežević, O. Welles prestravio radijske slušatelje dramom Rat svjetova

(Foto: Orson Welles 31. listopada 1938. objašnjava novinarima kako nitko nitko povezan s emitiranjem Rata svjetova nije niti slutio da će to izazvati sveopću paniku) 

Slavni glumac na zao je glas došao je svojom radijskom interpretacijom drame H. G. Wellsa ‘Rat svjetova’ od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku jer se u drami radi o dolasku Marsovaca na Zemlju. Paniku je nekoliko mjeseci kasnije spomenuo i Hitler u jednom svom govoru

Dogodilo se na današnji dan, 30. listopada:

Martin Kneževć (1708.-1781.) / Izvor: Wikipedija

1781. – Hrvatski general Martin Knežević umro je 30. listopada 1781. u Gračacu u 73. godini života. Već u dobi od 20 godina Knežević je bio imenovan kninskim kapetanom i uz pomoć oca Jurja i strica Nikole svladao je Osmanlije kod Gubavča klanca. U turskom ratu (1737. – 1739.) Knežević je zbog zasluga iskazane hrabrosti od cara Karla VI. dobio kao nagradu zlatni lančić na početku Rata za austrijsko nasljeđe (1740.- 1748.) borio se i istaknuo u nekoliko okršaja s Francuzima na bojištima u Bavarskoj, Alsaceu i Češkoj. Nakon reformirane Vojne krajine s novoustrojenim karlovačkim husarima bio je na ratištu u Nizozemskoj, u Sedmogodišnjem ratu na bojištu u Češkoj te se borio velikim bitkama kod Praga i Kolina gdje je bio je teško ranjen.

Najslavniji pothvat Martina Kneževića dogodio se 1761., kad je protjerao brojnije pruske konjanike koji su bili postavljeni u zasjedu iza Landshuta kod Hartmannsdorfa, a za to je bio odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije. Nedugo nakon toga ponovno je bio ranjen, čime je zapravo dokončana njegova aktivna služba, ali je ipak ostao general-bojnik i do umirovljenja 1773. ostao na čelu karlo karlovačkih husaria, a za zasluge su on i njegovi potomci od carice Marije Terezije dobili barunat.

1911. – Hrvatski slikar Branko Kovačević rođen 30. listopada 1911. u Zadvarju kraj Omiša, a umro 1988. Slikati je počeo kao samouk, a tako je priredio i svoju prvu samostalnu izložbu u Splitu. Ipak, kasnije je završio Likovnu akademiju u Beogradu. U početku su teme njegovih slika mrtva priroda slavonskih pejzaža, primorski krajolici i one iz NOB-a, a 1952. posve mijenja umjetnički smjer prema kubizmu s kojim je i krenuo u svijet: Nürnberg, Amsterdam, Haag, Venecija, New York. Ipak, kasnije se vraća u fazu regionalnog intimizma kojim obuhvaća ciklus o ženama iz Dalmatinske zagore i kamene pejzaže.

1823. – Velika Britanija: U Hastingsu je umro izumitelj Edmund Cartwright (rođen 24.4. 1743.), koji je konstruirao mehanički tkalački stan, stroj za češljanje vune i druge uređaji koji omogućuju razvoj britanske tekstilne industrije.

1823. – Indija, Velika Britanija: Britanski geometar George Everest proveo je trigonometrijsko mjerenje Indije. Po njemu je nazvan najviši vrh Himalaje i svijeta.

Mount Everest

1905. Nikola II. je bio posljednji okrunjeni ruski car. Vladao je od 1894. pa do prisiljenog abdiciranja 1917. Pripadao je obitelji Romanov, a poznat je i pod imenom Krvavi Nikola. Period njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i porast socijalno-političkih kontradikcija i revolucionarnih pokreta koji su doveli do revolucija 1905. i 1917. godine. Oktobarskim manifestom, donesenim 30. listopada 1905. osigurao je stanovništvu građanska prava, uključujući slobodu vjere, govora i okupljanja, što je bila preteča ruskog ustava. Opće nezadovoljstvo u društvu, pojačano dugim i iscrpljujućim ratom, dovelo je do svrgavanja carskog režima 1917. Car je s obitelji interniran u Sibir, a zatim na Ural. Boljševici su Nikolu i njegovu obitelj strijeljali 1918.

1910. Švicarska: U Heidenu umro humanist i pisac francuskog porijekla Henry Dunant (rođen 8. 5. 1 828.), pokretač međunarodnoga Crvenog križa (1863.).

1911. – SAD: U Charlestonu umro nakladnik i časnik i Joseph Pulitzer (rođ. 10. 4. 1847.). U SAD dolazi 1864. Svojim napetim reportažama znatno podiže prodaju tiskovina. Utemeljitelj je ugledne Pulitzerove nagrade koja se od 1917. svake godine dodjeljuje za najbolja novinarska dostignuća te za američku povijesnu, likovnu i glazbenu umjetnost.

1918. – Osmansko carstvo sa državama koje su članice Antante sklapa primirje. Kapitulacija znači kraj Osmanskog carstva; već 18. i 19. 9. britanske i arapske jedinice u takozvanoj Palestinskoj bitki pobijedile su osmansku vojsku, britanski agent Thomas E. Lawrence, »Lawrence od Arabije« početkom listopada s arapskim snagama zauzima Damask. Nakon primirja osmanska vlast mora otvoriti morski tjesnaci i predati vojne brodove te pristati na neovisnost naroda u nekadašnjoj državi.

1938. – Orson Welles bio je američki glumac, redatelj, scenarist i producent. Smatra se jednim od najvažnijih dramskih umjetnika 20. stoljeća, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglašen je najvećim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas došao je svojom interpretacijom radio-drame H. G. Wellsa ‘Rat svjetova’ od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku jer se u drami radi o dolasku Marsovaca na Zemlju. Paniku je nekoliko mjeseci kasnije spomeno i Hitler u jednom svom govoru. Tijekom ratnih godina Welles je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politički aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D. Rooseveltom. 1941. je napisao, režirao, producirao i nastupio u Građaninu Kaneu koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. U svojim kasnijim godinama borio se protiv hollywoodskog sustava koji je odbijao financirati njegove neovisne projekte, zarađujući najviše preko glume, reklama i pripovijedanja.

Anne Frank 1940. g.

1944. Anne Frank bila je Židovka i autorica svog Dnevnika u kojem je posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemačke okupacije Nizozemske, židovska je obitelj Frank od 1942. živjela u tajnom skloništu, sve dok ih 1944. nije otkrio Gestapo i poslao u koncentracijske logore. Prvo su poslani u Auschwitz, gdje su oca Otta odvojili od ostatka obitelji. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. listopada, Anne i njezina sestra Margot premještene su u logor Bergen-Belsen, no njihova majka Edith ostala je u Auschwitzu gdje je kasnije umrla od gladi. U ožujku 1945. logor je poharala epidemija tifusa od kojeg su umrle Anne i njezina sestra, samo nekoliko tjedana prije oslobođenja britanskih trupa. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Annein dnevnik koji je preveden na mnoge svjetske jezike i još i danas podsjeća na okrutne nacističke zločine.

1973. – Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem. Dug je oko 30 km, a na najužem mjestu je širok samo 660 metara. Bospor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udio u robnom transportu tim putem ima i nafta. Tjesnacem godišnje prođe 50.000 brodova, a preko Bospora su sagrađena dva mosta, Bosporski most i Most Fatih-Sultan-Mehmeda. Oba su viseći mostovi i povezuju Europu s Azijom.

Bosporski most, koji se još naziva i Prvim bosporskim mostom, velik je i aerodinamičan viseći most. Dugačak je 1500 metara a širok 39 metara. Kad je napravljen bio je most s četvrtim najvećim visećim rasponom na svijetu, i najduži izvan SAD-a. I danas se može pohvaliti da je 16. najduži viseći most na svijetu. Gradnja je trajala tri godine, a procjenjuje se da je koštala oko 200 milijuna dolara. Most je završen na današnji dan 1973., dan nakon 50. godišnjice osnivanja Republike Turske.

(ZG-magazin)

Ostavi komentar

*