Umjetnost tipkovnice

Umjetnost tipkovnice

(Naslovna ilustracija: Slon i Žirafa, Pajo Kanižaj »Šarabara«, Biblioteka »Vjeverica«, 1982.)

Da je umjetnost često isperpletena tehnologijama, dokazuje računalna ASCII umjetnost (ASCII art) koja je vrhunac svoje popularnosti doživjela 1980-ih godina. Razvijen u ranim 1960-ima ASCII (od engl. American Standard Code for Information Interchange) – Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija, sastoji se od 128 navedenih znakova koji se koriste za predstavljanje teksta u računalima i telekomunikacijskoj opremi. Gotovo čim se ASCII standard razvijen pojavili su se i pioniri koji su pomoću njega počeli stvarati umjetničke radove.

Ideja o umjetničkom djelu utemeljenom na slovima pojavila, međutim se još u 19. stoljeću, kada su kreativci počeli koristiti pisaće strojeve za izradu slika s umjetnički raspoređenim kombinacijama slova i brojeva.

Časopis Popular Mechanics je 1948. objavio priručnik posvećen »umjetnosti tipkovnice«, koji tehniku opsuje kao poigravanje pisaćim strojem. U 1960-ima nastao je pak alternativni pokret pod nazivom »konkretna poezija« čiji su predstavnici od slova i riječi u pjesmi paralelno radili i vizualnu umjetnost. Zanimljivi, nama poznati primjeri takve umjetnosti mogu se naći u knjizi Šarabara, zbirci pjesama za djecu Paje Kanižaja pa smo odlučili ovdje podsjetiti i na tu vrijednu dječju zbirku.

»Zlatno doba« ASCII umjetnosti došlo je 1980.-ih, s pojavom interneta s oglasima isrctanih od tekstualnih znakova, kao i stilskim potpisima sastavljenim od mnoštva znakova, koji su podsjećali na ulične grafite.

Isti natpis u dva stila: staromodni natpis na Commodoreu Amiga (gore) i noviji primjer na IBM-ovom PC-u (dolje) / Izvor: Wikipedija

(B. J.)