“U Ukrajini se vodi posthladnoratovski obračun s Moskvom”

“U Ukrajini se vodi posthladnoratovski obračun s Moskvom”

Ruska federacija želi očuvati teritorijalni integritet Ukrajine, ali želi zadržati i svoju flotu na Krimu. Naime, Rusi su potpisali ugovor s Ukrajinom po kojem će korisititi crnomorsku luku Sevastopolj za svoju Crnomorsku vojnu flotu sve do 2045. godine. Osim toga, Rusi žele zaštititi prava ruske manjine, zbog ukidanja dvojezičnosti i statusa ruskog jezika kao regionalnog jezika u nekim oblastima Ukrajine.

Razgovarala: Valentina Vukoje

Kada su krajem studenog prošle godine započeli prosvjedi u Ukrajini zbog odustajanja političke administracije tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča od potpisivanja sporazuma s Europskom unijom, gotovo da nitko nije očekivao da će se prosvjedi pretvoriti u oružani sukob. Sada već bivši predsjednik Viktor Janukovič prema navodima nekih medija, svoju je zaštitu potražio u Rusiji, zemlji koja se na čuđenje zapadnih sila neočekivano uključila u riješavanje krize u Ukrajini. O trenutačnoj situaciji u Ukrajini razgovarali smo s profesoricom kolegija Međunarodni politički odnosi na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Lidijom Čehulić-Vukadinović.

„Pandorina kutija je otvorena, Ukrajina će još dugo puniti stranice novina.“

dr. Lidija Čehulić-Vukadinović

dr. Lidija Čehulić-Vukadinović

Kakav je vaš stav u svezi trenutačne političke situacije u Ukrajini?

Situacija se mijenja iz sata u sat. Trenutačna privremena vlada, koja je formirana nakon povlačenja predsjednika Janukoviča bi trebala organizirati izbore i nakon toga pokušati organizirati zemlju u skladu s rezultatima izbora. Mislim da se svi više bave pričama što će im reći međunarodna zajednica, optužbama i otkrivanjem skandala vezanih uz predsjednika Janukoviča i izazivanjem Ruske federacije. Time se podižu napetost i tenzije, umjesto da se situacija smiruje. To definitivno nije dobro za Ukrajinu, niti za budućnost.

Koji su ključni razlozi ruske intervencije u Ukrajini?

Ruska federacija želi očuvati teritorijalni integritet Ukrajine, ali želi zadržati i svoju flotu na Krimu. Naime, Rusi su potpisali ugovor s Ukrajinom po kojem će korisititi crnomorsku luku Sevastopolj za svoju Crnomorsku vojnu flotu sve do 2045. godine. Osim toga, Rusi žele zaštititi prava ruske manjine, zbog ukidanja dvojezičnosti i statusa ruskog jezika kao regionalnog jezika u nekim oblastima Ukrajine.

Sve je u stvari težnja da se Rusija ostavi sama, da se još više degradira i udalji od Zapada. Ukrajina je najjača karta na koju Zapad ili Ruska Federacija  mogu igrati u velikoj  međunarodnoj igri  i posthladnoratovskom obračunu Zapada s Moskvom.

Koje je, po vama, najbolje riješenje za nastalu situaciju?

Moraju se „ohladiti glave“ i početi s obećanim, a to znači organizirati izbore i referendum te vidjeti što želi ukrajinski narod na izborima. Bit će loše ako o se ukrajinsko gospodarstvo neće razvijati i ako će se čekati Zapad i Rusiju da pošalju novčanu pomoć. Takve su pomoći jednokratne, no pitanje je što će biti kasnije, kada se novčana pomoć potroši.

U kojem aspektu bi EU trebala reagirati u Ukrajini? Ima li EU jedinstveni stav spram Ukrajine?

Nažalost EU nema zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Prisutni su različiti interesi zemalja, koje energetski ovise o ruskoj nafti i plinu za razliku od ostataka članica. Tu bih istaknula Njemačku. Važno je naglasiti kako je EU i sama  u financiskoj i gospodarskoj krizi, a Ukrajini trebaju nova radna mjesta i krediti da pokrene gospodartsvo.  EU nije voljna i ne može toliko mnogo učiniti. S druge strane se podupire želja Ukrajine da se približi EU, no čini mi se da je Ukrajina daleko od Unije.

Očekujete li da će doći do intervencije NATO-a ukoliko Rusija započne sukob u Ukrajini?

NATO neće vojno intervenirati,  NATO bi želio da Ukrajina postane njegova članica jer bi se onda ostvario „cordon sanitaire“ (tampon zona op. a.) oko Ruske federacije, kojeg su mnogi priželjkivali odmah nakon raspada SSSR-a.  NATO i Ruska federacija su u odnosima nepovjerenja s jedne strane, no s druge strane imaju i funkcionalnu suradnju zbog globalnih izazova sigurnosti. NATO ovisi o Rusiji. Što bi se dogodilo ako bi Putin zatvorio  koridor za povlačenje snaga i ljudstva iz Afganistana?

ruska_vojska_ukrajina

NATO i Rusija surađuju na područjima od zajedničkog interesa, ali ipak prevladava osjećaj tenzija i nepovjerenje. Vidljivo je kako tu nema zajedničke, istinske suradnje, niti odnosa  jednakih partnera. Prevladava duh bipolarizma na relaciji NATO – Moskva. Samim time je ideja o širenju NATO-a i eventualni ulazak Ukrajine u NATO u potpunosti neprihvatljiv za Moskvu. Što se tiče Krima tu je Moskva stacionirala rusku flotu, a Rusija je to htjela napraviti i u luci Bar, no tada nisu uspjeli pregovori sa Crnom Gorom. Smatram da bi eventualna intervencija NATO-a u Ukrajini pogoršala odnose na relaciji NATO-Ruska federacija, a to ne treba niti jednoj strani.

Smatrate li da će SAD uvesti gospodarske sankcije za Rusiju?

To je jedino konkretno što SAD može učiniti, a za uvođenje takvih sankcija su i neke članice EU. No, neke se tome protive, među njima je Velika Britanija. U ovakvim situacijama svi gledaju svoje konkretne interese , a oni su toliko različiti. Ruska federacija  je ipak isprepletana u svjetska zbivanja, tako  da nije jednostavno izolirati ju iz međunarodnih odnosa. Svi kalkuliraju tako da možemo vidjeti pravu igra živaca na terenu. Ono što bi bilo opasno je da nekome puknu živci i učini neki nepromišljeni, nagli korak, koji bi zakomplicirao stvari.

Mislite li da će u budućnosti Ukrajina ostati cjelovita? Postoje li težnje nekih pokrajina za odcjepljenjem? Ima li ukrajinska opozicija, koja je nedavno sudjelovala u prosvjedima, političku snagu i potporu stanovništva da vodi zemlju?

lidija_cehulic2Teško je predvidjeti budućnost Ukrajine. Možda bi idealan bio nekakav oblik federacije s pravima  pokrajina. Važno je izgrađivati demorkatsku zemlju s poštivanjem općih i humanitarnih prava. No, to je puno lakše reći nego ostavriti. Ukrajina se ubraja u postsocijalističke zemlje, podijeljene po mnogim gospodarskim, kulturnim, etničkim, vjerskim i ideološkim osnovama na relaciji Zapad – Moskva.  Zemlje koje su imale mnogo manje probleme, teško su napravile tranziciju iz postsocijalističke zemlje u zemlju moderne demorkacije. Većina ljudi ne zna što to uopće znači.

Pandorina kutija je otvorena, Ukrajina će još dugo puniti stranice novina.  Na žalost ljudi koji tamo žive i koji bi trebali imati stabilnost za sebe i svoju djecu, to sada nemaju. Prosperitet  za Ukrajinu nije niti  u jendoznačnom vezanju  uz EU. Osim toga nema brzog ulaska Ukrajine u EU,  a reforme će biti  bolne. Ne zna se tko će ih, kada i kako provesti, s kojim novcima i snagama.  Nažalost nezrelost međunarodne zajednice je stvorila uvjete  da Ukrajina mora birati između  Istoka i Zapada. No, tko god je to probao, shvatio je da to nije  dobro.  Danas se moraju imati odnosi s  većinom međunarodne zajednice, a ne  bi se smio stvarati novi  bipolarizam. Sve je u stvari težnja da se Rusija ostavi sama, da se još više degradira i udalji od Zapada. Ukrajina je najjača karta na koju Zapad ili Ruska Federacija  mogu igrati u velikoj  međunarodnoj igri  i posthladnoratovskom obračunu Zapada s Moskvom.