Ugljikovodici

Ugljikovodici

Ministarstvo za zdravstvo reklo je da voda u Slavonskom Brodu nije za piće. Sada su analize pokazale da ih, ugljikovodika, u vodi više nema, ali još se nitko ne usudi piti vodu jer Ministarstvo nije reklo svoj pravorijek. Možda ih ipak još ima. Ili je voda njima zauvijek zakužena? Ugljikovodici, ugljikovodici – abrakadabra!

dr. sc. Nenad Raos

Nenad Raos

Nedavno smo promovirali još jednu čarobnu riječ, hrvatsku abrakadabru: ugljikovodici. Nekako su dospjeli u vodovodnu vodu, u Slavonskom Brodu – pa se cijela Hrvatska zbog toga digla na noge. Gotovo da se o ničemu drugome u medijima ne čuje nego o tim ugljikovodicima za koje nitko ne zna odakle su stigli ni što jesu. Zna se samo da su jako, jako opasni.

Angažirani su vatrogasci, vojska, ljudi kukaju kako djeca neće ići u školu, da će im svadba propasti i stoka pocrkati – jer što će od nje biti ako bude pila vodu za koju je naše Ministarstvo za zdravstvo reklo da nije za piće. Sada su analize pokazale da ih, ugljikovodika, u vodi više nema, ali još se nitko ne usudi piti vodu jer Ministarstvo nije reklo svoj pravorijek. Možda ih ipak još ima. Ili je voda njima zauvijek zakužena. Ugljikovodici, ugljikovodici – abrakadabra!

Ovo me je podsjetilo na događaj iz moje mladosti. Neki je naš tjednik pronio glas kako je petrolej, onaj „čišćeni“ što se prodaje u ljekarnama (bit će da je ipak riječ o petroleteru) lijek za rak. Pa su ga ljudi pili. A petrolej (ili petroleter) nije ništa drugo nego smjesa ugljikovodika, to su dakle ugljikovodici u najčišćem, nerazrijeđenom stanju. Pa kako sad to: čisti ugljikovodici su lijek, a oni koji se tek u tragovima nalaze u vodi su otrov od kojeg će pomrijeti Brođani i njihova stoka.

Nikako da nauče kemiju

Svi uče kemiju, a nikako da je nauče. Ugljikovodici su klasa najjednostavnijih organskih spojeva koji se sastoje – samo ime kaže – od ugljika i vodika. Dijele se na zasićene (alkane, cikloalkane), nezasićene (alkene, alkine) te aromatske ugljikovodike. Ima ih na milijune. Razlikuju se brojem i vrstom kemijskih veza između ugljikovih atoma (jednostruke, dvostruke, trostruke), njihove molekule mogu imati ravne i razgranate lance ili se pak zatvarati u prstene. Pa čega to onda u vodi ima? Ugljikovodika. Čega u šumi ima? Životinja. Nije važno ima li ježeva, zečeva, medvjeda, vukova, risova, slavuja ili lavova. Ima životinja. Eto, tako razmišljaju oni koji nas straše novom abrakadabrom: ugljikovodici.

Oni prvi spomenuti ugljikovodici, alkani ili parafini, nalaze se i u parafinskom ulju. A za što se ono upotrebljava? Čitam jedan stari recept: „Prolaxal (Paraffinum liquidum 50,0; Agar-Agar, Gummi arabic., Aqua destill. et corrig. q. s. ad 100,0).“ Primjena? Uzeti „½-1 veliku žlicu prije spavanja“. Riječ je dakle o purgativu, sredstvu za čišćenje crijeva koje sadrži parafinsko ulje (Paraffinum liquidum), dakle ugljikovodike (i to 50 %). Što se može dogoditi Brođanima od takvih ugljikovodika u vodi? Ići će malo češće na zahod. Čak ni to. Toliko vode nitko ne može popiti.

Benzen – jedini doista štetan ugljikovodik

Benzen – predstavnik aromatskih ugljikovodika (arena)

Jedini ugljikovodici koji su doista štetni su oni aromatski. Riječ je prije svega o benzenu. Benzen je, zna se, kancerogen. Može izazvati rak. No može li ga izazvati ako se samo nekoliko dana pije „voda s ugljikovodicima“? Ne znam. Ili točnije, može ga izazvati, jer ništa nije nemoguće – no koliko je vjerojatno? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koncentracija benzena u vodi od 0,01 mg/L izaziva jednu smrt od raka na 100 tisuća ljudi – ako takvu vodu piju cijeli život. Mnogo je veća vjerojatnost da će ga dobiti od benzena iz cigarete, čak i onda ako sami ne puše. No ima li uopće benzena u vodi iz Slavonskog Broda? Ne znam. To nam nitko nije rekao.

Nisu nam rekli ni mnogo što drugo. Nitko ništa ne zna ili ne želi znati. Ili pak šuti da se njegov glas, poput „glasa jednoga koji viče u pustinji“ ne izgubi, ne u pustoši nego u općoj medijskoj buci. Netko od te buke ima koristi. To je očito.

Ostavi komentar

*