Uče kineski zbog znatiželje, ali i poslovnih mogućnosti

Uče kineski zbog znatiželje, ali i poslovnih mogućnosti

Dugotrajne programe, koji traju više od jednog semestra trenutno pohađa preko tisuću korisnika, a još ih barem tisuću prisustvuje raznim kratkotrajnim događanjima, a sve programe vode izvornici govornici na kineskom ili engleskom jezikom

U Centru za kulturu Trešnjevka u protekla se tri dana pričao kineski, engleski i hrvatski jezik. Naime, održavala se još jedna radionica kineskog jezika i kulture za osnovnoškolce u organizaciji Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako su počeli školski praznici ovi se učenici nisu prepuštali samo odmoru, a kroz igru i učenje sudjelovali su u besplatnim likovnim radionicama i radionicama kaligrafije, svladali su osnove kineskoga jezika i pisma te se okušali u raznim kineskim zabavama kao što su badminton i igre sa štapićima.

Nije iznenađujuće da mali školarci žele učiti kineski, a zainteresiranost je kao i svakog puta, kada se organizira nešto o toj istočnjačkoj kulturi, ogromna, kazao nam je Krešimir Jurak, hrvatski voditelj Instituta s kojim smo razgovarali o sve većem interesu za učenjem kineskog jezika, razlikama o kulturi te o odnosima dviju zemalja.

Gospodarski div i zemlja specifične kulture

Krešimir Jurak

Krešimir Jurak

Narodna Republika Kina svjetska je sila, gospodarski div, zemlja vrijednih ljudi i specifične kulture, a njezin značaj na globalnoj karti je ogroman.

Za to je zaslužna i mreža Konfucijevog instituta s ciljem promicanja kulture, jezika i poslovanja. Prvi takav institut nastao je 2004. godine u Seulu, a danas ih je više od 480 u cijelom svijetu, uključujući Hrvatsku, odnosno Zagreb.

„Cilj nam je pružati cjelokupno životno obrazovanje u pravom smislu te riječi, od predškolske djece do starijih osoba te im približiti ovu kulturno bogatu i sadržaju zemlju. Kontinuirano provodimo redovne jezične programe za školarce i odrasle, te povremene za predškolce, a putem kulturnih programa želimo da i naši građani iskuse dugu kinesku tradiciju“, kazao nam je Jurak.

Mnogi žele upoznati kineski jezik i kulturu zbog poslovne suradnje, nekima je samo jezik interesantan i žele obogatiti svoje znanje, neki ga uče zbog aktualnog trenda, a ima i onih koji planiraju preseljenje.

„Desetak se naših polaznika potpuno preselilo u Kinu, dok je broj Kineza u Hrvatskoj negdje oko dvije tisuće“, naveo je voditelj Instituta.

Mnogo je različitih razloga za učenjem no jedno je sigurno – zainteresiranost za kineski jezik je velika, takva da Institutu svake godine nedostaje prostornih kapaciteta za primanje svih koji ga žele naučiti.

Dugotrajne programe, koji traju više od jednog semestra trenutno pohađa preko tisuću korisnika, a još ih barem tisuću prisustvuje raznim kratkotrajnim događanjima, a sve programe vode izvorni govornici na kineskom ili engleskom jezikom.

„To je posebno zanimljivo kod djece koja sve upijaju, a mogućnost bilingualnosti kod njih je ogromna. Predajemo im na kineskom, engleskom i hrvatskom i odlično se sporazumijevamo“, kazao nam je sugovornik te dodao kako s predškolskom djecom uče kroz igru, a cilj im je osnovati vrtićku grupu koju bi činila i kineska djeca, pa bi se proces učenja proširio izvan formalnih okvira tijekom duženja s izvornim govornicima, kako se novi jezik najlakše i svlada.

Svaki znak ima svoju priču

Konfucijev-institut-2Iako nekima izgleda nelogičan, kineski jezik nije toliko težak za učenje, a pismo ima posebno bogatstvo te je pravi pokazatelj specifične kulture.

„Kineski se po težini ne razlikuje se od primjerice njemačkoga ili nekog drugog jezika. Ono što je specifično su tonovi, odnosno naglasci koji postoje i kod nas, no oni ne igraju toliko veliku ulogu u značenju riječi. U kineskom različiti tonovi mijenjaju riječ pa treba biti oprezan, što naše polaznike često zbunjuje, ali gramatika je barem jednostavna. U pismu svaki znak priča priču, tako na primjer znak za „dobro“ predstavlja spoj znakova za „ženu“ i „dijete“. Kad uvidite logiku znakova, shvatite da su, iako ih ima puno, zapravo svi temeljeni na nekakvoj logici“, otkriva Jurak.

Iako udaljena i nama dosta nepoznata država, naš sugovornik, koji više ni ne zna koliko ju je puta posjetio, kaže nam da se radi o jednoj ugodnoj zemlji u kojoj je društvena integracija na visokoj razini, a nema kulturne izolacije, kao što je to česti problem za strance primjerice u Japanu ili Južnoj Koreji.

„Prvi put sam posjetio Kinu 2005. godine i iskreno nisam znao što me čeka, a mislio sam da će razlike biti puno veće. Kinezi su prihvatili zapadnu kulturu i ljude, to se vidi čak i u njihovom jeziku kojeg čine i engleski pojmovi, kao i kod nas. Na ulicama gradova ne možete vidjeti neku veliku neobičnost ili razliku od bilo kojeg drugog mjesta na svijetu“, kazao je Jurak.

Kineski jezik u Hrvatskoj sve popularniji

Kineski jezik ima tendenciju širenja unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Studij sinologije prisutan je već desetak godina na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izborni kolegiji postoje unutar Kineziološkog i Ekonomskog fakulteta, a sljedeće akademske godine vjerojatno i na Učiteljskom fakultetu.

Osim toga, cilj im je uvođenje kineskog jezika u školske planove i programe, prva škola s kojom je Institut sklopio sporazum o suradnji je Osnovna škola Matije Gupca u Zagrebu, koja je tako postala prva škola u Hrvatskoj u kojoj se sustavno počeo uvoditi kineski jezik u nastavni plan, a realizacija se nastavila u OŠ Izidora Kršnjavoga i OŠ S.S. Kranjčevića.

Uz Zagreb, programi kineskog jezika postoje i u Varaždinu i to u Elektrostrojarskoj školi i Prvoj gimnaziji Varaždin te programi cjeloživotnog obrazovanja u Centru za napredne akademske studije Sveučilišta u Zagrebu u Dubrovniku.

Organiziraju i bogat kulturni program, posebno je zanimljiva kineska kaligrafijaumjetnost pisanja kineskih znakova kistom i tušem po rižinom papiru jer kinesko pismo nije samo nositelj informacija, već i izuzetna umjetnička disciplina, zatim se tu našlo i kuhanje kineskih delicija, radionice društvenih igara i borilačkih vještina, igranje kineskog šaha te upoznavanje s tradicionalnom medicinom.

Kina u svakom smislu svakog dana raste pa ne iznenađuje veliki interes za njezinim jezikom. Dok su djeci njihovi znakovi zabavni, odrasli sve više shvaćaju poslovni potencijal te daleke zemlje. Iako je engleski prisutan svuda oko nas – u filmovima, glazbi, čak i na sučeljima elektroničkih uređaja – kineski polako zauzima svoje zasluženo visoko mjesto u svjetskoj komunikaciji, za što je sigurno zaslužan Konfucijev institut što pokazuje kako njihov utjecaj sigurno nije slučajan, već planski i sistematičan.

Ivona Conjar