U Zagrebu sve veći broj korisnika socijalnog dućana

U Zagrebu sve veći broj korisnika socijalnog dućana

Iako socijalni dućan nastoji osigurati pomoć što većem broju ljudi, zbog velikog broja korisnika nažalost ne može pomoći svima. No Debeljak pojašnjava kako pokušavaju zaposliti neke od korisnika koji se po nekim kvalitetama izdvajaju iz mase

Matej Knežević

U sklopu zagrebačkog Crvenog križa u Sigetu (na adresi Siget 18a) u ožujku 2015. godine otvoren je »socijalni dućan«. Tina Debeljak, voditeljica odjela za socijalne i humanitarne programe i projekte, kaže kako je spomenuti projekt nastao na inicijativu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe sa invaliditetom. Nadodaje kako je Grad Zagreb jako dobro reagirao jer je prije u našem gradu postajala samo jedna socijalna samoposluga koju je vodio Caritas Zagrebačke nadbiskupije. Debeljak smatra kako je u Zagrebu najveći broj korisnika te da su s tim razlogom ljudi iz Crvenog križa otvorili socijalni dućan. Voditeljica dodatno pojašnjava kako je Crveni križ zadužen za istočni, dok je Caritas zadužen za zapadni grada.

Debeljak kaže kako je na početku bilo 3500 trajnih korisnika, dok ih danas ima čak 4500. Nažalost, svakog se dana upisuju novi… Prema riječima voditeljice Debeljak, na cjelokupnu sliku odrazio i krah Agrokorovog koncerna te da su se svi ti poremećaji na tržištu rada osjetili i u samoj socijalnoj samoposluzi. »To smo osjetili tijekom razgovora s našim korisnicima i znamo gdje su niske plaće, a gdje se plaće uopće i ne isplaćuju«, kaže.

Zapošljavanje beskućnika

Osvrnuli smo se i na trenutan broj volontera u samom socijalnom dućanu. Debeljak navodi kako kod njih trenutno radi oko desetak volontera te da je mahom riječ o mladim beskućnicima iz stambene zgrade za beskućnike. Prema njezinim riječima, oni su im velika pomoć, ali da im u tome pomažu i drugi volonteri iz Crvenog križa, prvenstveno Interventni tim i Klub mladih.

Iako socijalni dućan nastoji osigurati pomoć što većem broju ljudi, zbog velikog broja korisnika nažalost ne može pomoći svima. No Debeljak pojašnjava kako pokušavaju zaposliti neke od korisnika koji se po nekim kvalitetama izdvajaju iz mase.

»Koristimo aktivne mjere zapošljavanja koje provode Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje pa smo zaposlili neke korisnike. U skorije vrijeme ćemo zaposliti i dvoje beskućnika iz stambene zajednice«, najavljuje naša sugovornica.

Voditeljica Tina Debeljak i volonter Panto Mijić

Zanimalo nas je na koji će način ovog Božića socijalni dućan pomoći svojim korisnicima. Debeljak podsjeća kako Crveni križ pomaže tijekom cijele godine pružanjem socijalne pomoći te da stalno provode humanitarne akcije.

Pritom nadodaje: »Tijekom praznika pokušavamo korisnicima nešto dodatno pružiti i ove godine. Ove je godine riječ o akciji Darujmo Božić svima, koju je osmislila jedna građanska inicijativa«.

Zahvaljujući njima su sakupljaju se pokloni za više od osamsto djece te se nada da će u tome uspjeti i sve ih malo razveseliti. Debeljak ističe kako se dnevno podijeli i do 30 paketa pomoći. Socijalni dućan je dvije godine bio potpomagan kroz EU projekt za socijalno najpotrebitije, što im je uveliko olakšalo poslovanje te je gotovo dvije trećine dobivenog novca potrošeno na hranu za korisnike. Voditeljica je pritom istaknula kako su se zahvaljujući tom projektu mogle planirati podjele, a pomoć je stizala i do osamdeset obitelji. No kad takav projekt ne postoji, socijalna samoposluga ovisi isključivo o donacijama.

Velik problem je bacanje hrane

Voditeljica se osvrnula i na veliki problem, a to je bacanje velikih količina hrane. No drugi je problem, kaže Debeljak, kako se ne zna njezina točna količina, kao ni to o kojoj je hrani riječ. Ipak, veliku im je pomoć omogućio novi pravilnik o doniranju hrane koji je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede zahvaljujući kojem je socijalna samoposluga dobila 175 tona hrane. Međutim, naglašava da se pomoć ipak ne može bazirati na takvim viškovima hrane. Osim toga, Debeljak uviđa da je problem i što same donacije često variraju te da se nerijetko događa da ne mogu zatvoriti vrata od kombija ili pak da idućeg dana nema ništa.

»Ljudi često ne shvaćaju rokove upotrebe i to je nešto s čime se korisnici i potrošači trebaju educirati«, napominje.

Pojašnjava nam kako postoje dvije vrste hrane, ona koja ima oznaku upotrijebiti do te da je to mahom riječ o mesu i mliječnom proizvodima. Takva je hrana, prema riječima voditeljice, zdravstveno neispravna. S druge strane, na pojedinim proizvodima stoji »najbolje iskoristiti do«. U ovu kategoriju, kaže Debeljak, potpadaju čajevi, tjestenina, brašno, šećer i riža i ta je hrana savršeno ispravna i nakon preporučenog roka upotrebe. Zaključuje kako je velika šteta što se baca ova druga vrsta hrane te je tu nužna edukacija.

U socijalnom dućanu razgovarali smo i sa jednim od volontera, Pantom Mijićem koji u ondje volontira već dva i pol mjeseca. Najviše ga privlači pomoć ljudima. Rekao nam je da je i sam bio u takvim problemima i potrebama pa danas on pomaže drugima. Tijekom jednog dana podijeli i do 200 kg povrća, dvadesetak kila mesa plus ostale osnovne namirnice te predviđa kako će do kraja tjedna izdati pomoć za 150 do 200 obitelji. Mijić nam govori kako u socijalnom dućanu nema pravila što se tiče starosne dobi korisnika te mu dolaze ljudi od tridesete godine života pa do umirovljenika. Panta pritom zaključuje: »Nitko nije rođen da ima i ništa nije sramota nemati«.

Spomenimo za kraj da oni koji trebaju pomoć socijalnog dućana informaciju o tome mogu pronaći na mrežnoj stranici socijalne samoposluge.

Ostavi komentar

*