U Zagrebu 1909. osnovana Hitna pomoć, Wojtyła 1978. izabran za papu

U Zagrebu 1909. osnovana Hitna pomoć, Wojtyła 1978. izabran za papu

Na dan velikog Zbora i inauguracije Dobrovoljnog društva za spašavanje, na inicijativu profesora kirurgije Miroslava Čačkovića, 16. listopada 1909. osnovana je Hitna pomoć u Zagrebu

Dogodilo se na današnji dan, 16. listopada:

1895. – STUDENTI SPALILI MAĐARSKU ZASTAVU: Dana 16. listopada 1895. u Zagreb je sitgao car i kralj Franjo Josip I. kako bi nazočio otvorenju Hrvatskoga narodnoga kazališta, Glazbenog zavoda i Gimnazije. Cijeli je grad bio svečano ukrašen cvjetnim slavolucima i zastavama. Već dva dana prije svečana je studentska četa, u kojoj je bio i neformalni studentski vođa Stjepan Radić, demonstrirala protumađarsko raspoloženje. Uzvikivali su »Slava Jelačiću« pokraj njegova spomenika i odbijali prolaziti ispod slavoluka s mađarskom zastavom. Zadnji dan posjeta, pošto je car u pratnji svečane studentske čete krenuo od Gradske vijećnice prema Trgu pored spomenikom Josipu Jelačiću spalili su mađarsku zastavu, a svi nazočni studenti počeli su uzvikivati »Živio hrvatski kralj Franjo Josip I.!«, »Slava Jelačiću««, i »Abzug Magjari!«. Studenti su uhićeni i osuđeni na zatvorske kazne te im je bilo zabranjeno studirati na Zagrebačkom sveučilištu.

1909. – Na dan velikog Zbora i inauguracije Dobrovoljnog društva za spašavanje, na inicijativu profesora kirurgije Miroslava Čačkovića, 16. listopada 1909. osnovana je Hitna pomoć u Zagrebu. Na taj se dan i danas slavi dan Ustanove za hitnu medicinsku pomoć u Zagrebu. Nedugo nakon utemeljenja Društvo je počelo s radom, s četiri sanitarna pomoćnika i dvojim vozilima s konjskom zapregom.

1983. – Hrvatskog svećenika, kapucina, poznatog ispovjednika i promicatelja jedinstva kršćana Leopolda Mandića svetim je proglasio Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. Mandić je drugi kanonizirani hrvatski svetac Rimokatoličke crkve. Bio je poglavar samostana u Zadru, a većinu je života proveo u Padovi u kapucinskom samostanu Sv. Križa kao ispovjednik. Nekoliko je godina bio profesor filozofije i predavač patrologije te je mlade kapucine učio hrvatskom jeziku. Uz ljubav prema domovini, gajio je i ljubav prema slavenskim narodima te prema tadašnjoj domovini Italiji i njezinu narodu. Gradio je mostove među ljudima i narodima i bio svojevrsna preteča ideje ujedinjene Europe.

1791. – Nedaleko od Iaşija umro ruski knez Grigorij A. Potemkin (rođen 24. 9. 1739.), državnik i feldmaršal, ljubavnik i savjetnik carice Katarine II. Velike; nakon osvajanja poluotoka Krima upravlja tim područjem, a za posjeta carice izgradio je cijela sela kako bi ostvario izgled blagostanja u »svojoj« pokrajini.

Élisabeth Louise Vigée LeBrun: Marija Antoaneta 1783.

1739. – U Parizu je na giljotini pogubljena kraljica Marija Antoaneta (rođena 2. 11. 1755.), kći Marije Terezije i žena već ubijenog Luja XVI. Nedorasla ozbiljnoj krizi u kojoj je bilo francusko društvo, ubrzo je postala omražena u narodu; zbog svoje lakomislenosti nazivana »Austrijankom«. Suprotstavljala se reformama. Nakon pada Bastille poticala je proturevolucionarni pokret i vanjsku intervenciju. U kolovozu 1792. bila je zbačena monarhija, a ona s mužem i djecom zatvorena u Temple, poslije u Conciergerie. Osuđena je na smrt i giljotinirana.

1978. – U Vatikanu je za papu izabran poljski kardinal Karol Wojtyła, koji se prozvao Ivanom Pavlom II. Naime, 6. 8. umro je papa Pavao VI.; 26.8. za nasljednika je izabran Ivan Pavao I., ali je umro već 28. 9.; Wojtyła se tako nazvao u spomen na obojicu umrlih papa.

1813. – U bitci kod Leipziga, poznatijoj pod nazivom Bitka naroda koja je počela na današnji dan 1813. godine, koalicija šest sila je nanijela težak poraz Napoleonu Bonaparteu. Radilo se o najvećoj europskoj bitci do I. Svjetskog rata u kojoj je sudjelovalo više od pola milijuna ljudi. U seriji bitaka francuske trupe su bile opkoljene dvostruko većim brojem neprijatelja te su nakon tri dana poraženi i potisnuti u Francusku. Saveznici su poraz platili s oko 55 tisuća mrtvih i ranjenih, dok je Napoleon imao oko 38 tisuća mrtvih i ranjenih, te oko 20 tisuća zarobljenih. Time je njegova moć slomljena te je iduće godine prisiljen na abdikaciju i protjeran na Elbu.

1986. – Četrdesetdvogodišnji talijansko-austrijski alpinist i pisac Reinhold Messner penje se na 815 m visok Lhotse.

1994. – Iako koalicija Kršćansko-demokratske i Liberalne stranke na izborima gubi puno mandata, Helmut Kohl je i peti put izabran za saveznog kancelara Njemačke.

2007. – U prometnoj nesreći na autocesti Zagreb – Lipovac blizu Nove Gradiške poginuo 26-godišnji makedonski pjevač Toše (Todor) Proeski (rođen 28., 1. 1981.); na hrvatsku glazbenu scenu probija se pjesmama Pratim te, Igra bez granica i dr. (zg-magazin)