U svijetu kronično gladuje svaki deveti čovjek!

U svijetu kronično gladuje svaki deveti čovjek!

Bacanje hrane je pak osobito ozbiljan globalni problem. Gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu je izgubljeno već danas, upozorava UN. A ovaj je problem najčešće najviše izražen upravo u najrazvijenijim zemljama gdje nije toliko razvijena svijest o gladi u svijetu

Najnovije procjene Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organization – FAO) govore kako je broj gladnih ljudi diljem svijeta u značajnom padu. Tako se broj gladnih ljudi smanjio za više od 100 milijuna u posljednjih 10 godina, odnosno za oko 200 milijuna ljudi u posljednjih 20-ak godina. Međutim, poražavajuća je vijest da više od 800 milijuna ljudi i dalje muči kronična glad.

Globalna stopa pothranjenosti je po FAO-u pala s nešto manje od 19 posto, na nešto više od 11 posto od 1992. godine i s 23,4 na 13,5 posto u zemljama u razvoju, u istom razdoblju.

Latinska Amerika i Karibi, regija kojom je kroz povijest harala glad napravili su posebno impresivan napredak u svojim naporima za iskorjenjivanje gladi, pa je tako broj pothranjenih ljudi koji žive u regiji pao za gotovo za polovicu, sa 69 na 37 milijuna od 1992. Azija je također napravila značajne korake – broj gladnih ljudi koji žive u regiji pao je za više od 215 milijuna u istom razdoblju. Samo u Kini broj gladnih smanjen je za 138 milijuna.

Gledano u postocima, podaci još više ohrabruju. U jugoistočnoj Aziji, primjerice, gotovo trećina stanovništva patila je od kronične pothranjenosti između 1990. i 1992., no taj se postotak sada smanjio na tek nešto više od 10 posto. A u Latinskoj Americi je pao s 14,4 posto na 5,1 posto u istom razdoblju.

No kolikogod bile brojke poboljšane, stvarnost je još uvijek strašna.

“Unatoč ukupnom napretku u zemljama u razvoju u cjelini, velike razlike ostaju diljem regije”, navodi se u izvješću UN-a, u kojem se ukazuje na velike udjele gladnih u dijelovima Azije i Afrike. U subsaharskoj Africi više od 200 milijuna još je uvijek pothranjeno, gotovo 40 milijuna više nego prije 20 godina. Unatoč postignutom napretku Azija je još uvijek dom za 526 milijuna kronično izgladnjelih, odnosno za više od dvije trećine kronično izgladnjelih na globalnoj razini.

Infrastrukturni nedostaci

Washington Post ocjenjuje kako obuzdavanje glad u svijetu nije samo stvar povećanja proizvodnje hrane jer trenutačno u svijetu ima dovoljno hrane za prehraniti svih sedam milijardi ljudi koji danas žive na našoj planeti. Razlozi gladi tješnje su povezani uz infrastrukturne nedostatke zbog kojih je teže prevladati i druge probleme i prijetnje, kao što su prirodne katastrofe, rat, raseljavanje, siromaštvo i rasipanje. Takve je simptome naglasio i UN na svojim internetskim stranicama.

Glad postoji i zbog sukoba i rata, koji je ljudima uništio priliku da zarade za pristojan život. Siromašni ljudi nemaju pristup do zemljišta kako bi održavali usjeve ili uzgajali stoku, ili pak bili na stalnom poslu koji bi im osigurao prihod za kupnju hrane. Ona postoji i zbog toga je jer ljudi ponekad koriste prirodne resurse na načine koji nisu održivi. U mnogim zemljama nedostaju investicije u ruralnom sektoru kojima bi se podržao razvoj poljoprivrede. Glad postoji i zbog financijske i gospodarske krize koja ponajviše utječe na siromašne kroz smanjenje ili ukidanje izvora prihoda o kojima ovise kako bi preživjeli.

Bacanje hrane je pak osobito ozbiljan globalni problem. Gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu je izgubljena već danas, upozorava UN. A ovaj je problem najčešće najviše izražen upravo u najrazvijenijim zemljama gdje nije toliko razvijena svijest o gladi u svijetu i gdje većina državljana smatra kako ona prevladava samo u pojedinim dijelovima svijeta. Tako, prema navodima Washington Posta, u Sjedinjenim Državama u smeću završava čak 40 posto proizvedene hrane što znači da se nešto manje od polovine hrane u SAD-u uopće ne konzumira! (zg-magazin)