U sklopu Foruma zagrebačkih ugostitelja i prvi Festival šampanjca

U sklopu Foruma zagrebačkih ugostitelja i prvi Festival šampanjca

Zagrebački ugostitelji obilježit će u hotelu Esplanada 150. godina postojanja i konzumiranja šampanjca na hrvatskim prostorima. Progovorit će i o teškoćama u radu i od gradskih vlasti zatražiti smanjenje poreza na potrošnju na razini grada, cijene komunalnih usluga, kao i davanja za terase

O tome kako poboljšati status zagrebačkih ugostitelja u gospodarskoj recesiji tema je koju će u petak 21. studenoga u 10 sati u hotelu Esplanada otvoriti „Udruženje ugostitelja Zagreb“. Na skup su pozvani predstavnici resornog ministarstva, gradskih i županijskih vlasti, Turističke zajednice grada Zagreba i drugih službi vezanih uz rad ugostitelja. Povod skupu „Forum zagrebačkih ugostitelja 2014 & Gastro prezentacija“ je i po prvi puta ustrojen Festival šampanjca, proizvoda o kojem će na događanju biti riječi. To više jer se šampanjac, kazuju povijesni zapisi, u Hrvatskoj pije već 150 godina. Potvrđuje to skup izlagača vina kojeg je 1864. godine organizirao Franjo Pokorny na Prvoj dalmatinsko – hrvatsko – slavonskoj izložbi koja je tada okupila 3.866 izlagača u prostorima današnjeg Pravnog fakulteta i HNK. Od tog je broja bilo čak 716 vinara, a zapisi iz tadašnjeg vremena „obznanili“ su kako se „ …šampanjac kod nas već dugo pije od naših vina“.

Povijest kazuje kako je Pokorny, nakon Petrinje i Karlovca gdje je bio na zanatu, došao u Zagreb i pronašao posao u ondašnjoj tvornici likera „Mihić-Sabljić“ gdje je bio i poslovođa. Svladavši tehniku destiliranja i drugih znanja postao je kasnije i njezin vlasnik. Primijenio je za tadašnje vrijeme najnoviju tehnologiju u proizvodnji voćnih destilata te proširio djelatnost na proizvodnju i doradu vina za što je dobio mnoga odličja. Uspjehe je bilježio i na izložbama u Beču, Parizu, Londonu, Philadelphiji, Sidneyu i drugim gradovima. S namjerom da poukom pomogne svima koji bi u tom poslu željeli napredovati, „… na temelju crpljene pouke iz svog pohoda po Francuskoj …“ sastavio je i knjigu o vinarstvu. Ona će kako se tvrdi u „Gospodarskom listu“ iz 1868. godine „i manje vješta vinara u tom poslu valjano poučiti”. Prema riječima Zlatka Puntijara, potpredsjednika „Udruženja ugostitelja Zagreb“ hrvatska povijest bilježi tradiciju konzumiranja šampanjca koji se može spravljati od svih vrsta grožđa, ali u pravilu su to chardonnay i crni pinot. O razlici između pjenušca i šampanjca Puntijar kaže kako je u njihovoj osnovnoj proizvodnji nema izuzev u sorti grožđa, okusu i podneblju gdje se ono uzgaja.

Reklama za francuski šampanjac "Bollinger" - boca ispred Aston Martina DB5 Jamesa Bonda

Reklama za francuski šampanjac “Bollinger” – boca ispred Aston Martina DB5 Jamesa Bonda

Otkriva kako se to piće od grožđa nekada svugdje tako zvalo pa je u Njemačkoj za šampanjac važio naziv sekt,u Sloveniji penina, u Hrvatskoj pjenušac. Situacija se promijenila kada je 1891. godine Francuska prvi put zaštitila proizvodnju šampanjca, a drugi je put to učinila 1919. iznova zaštitivši naziv glasovite pokrajine Champagne odnosno dugovjeko piće šampanjac. Kako doznajemo, osim upoznavanja sudionika o upotrebi i proizvodnji šampanjca na hrvatskim prostorima riječi će biti i o teškoćama na koje nailaze zagrebački ugostitelji.

Ugostitelji traže smanjenje parafiskalnih nameta

Ugostitelji će, kako doznajemo, zatražiti da se na razini grada ugostiteljima smanje parafiskalni nameti. Naš sugovornik Zlatko Puntijar smatra kako ponajprije valja riješiti porez na potrošnju na nivou grada. U Zagrebu je zasada određena stopa od nula do tri posto i plaćaju je samo ugostitelji i to na svu ponudu, izuzev kave i čaja. Tražit će i da se poduzećima koja su konzumenti u određenim ugostiteljskim objektima prizna tzv. reprezentacija i to u barem 70-postotnom, ako ne i 100-postotnom iznosu. Kada bi taj prijedlog dobio zeleno svjetlo gradskih otaca i ugostiteljstvo bi doživjelo novi procvat, potaknula bi se potrošnja i ljudi bi više izlazili i konzumirali, smatra Puntijar. Svrsishodno bi bilo i smanjenje cijena terasama ugostiteljskih objekata odnosno njihove komunalne naknade koja sada iznosi devet kuna po četvornom metru. Kako bi se situacija ipak pokrenula na bolje, jer gospodarstvo stoji loše kao i kupovna moć građana, trebaju se uvažiti njihovi prijedlozi smatraju u udruženju ugostitelja. To više jer su kada je o usluzi i kvaliteti ponude riječ u europskom vrhu, ali su po potrošnji na dnu. Zagrebački ugostitelji su se pohvalili su se i suradnjom s Nastavnim Zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koji će kontrolirati rad ugostitelja u smislu utvrđivanja uvjeta higijenskog minimuma, HACCP sustava sigurnosti hrane i drugog.

Snježana Kratz