U rudniku sv. Barbara tražili patuljke Bergmane

U rudniku sv. Barbara tražili patuljke Bergmane

Zadnji put su viđeni krajem 19. stoljeća o čemu postoji i novinski zapis, a u Samoborskom listu 1905. godine, objavljen je članak „Tajanstveni hodnik u rudarskom rudniku“

Ispred Rudnika sveta Barbara u Rudama u subotu, 8. listopada predstavljen je projekt „Upoznaj Bergmane“ u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Oštrc.

Prilikom predstavljanja organiziran je i promotvni posjet Rudniku sveta Barbara koji je od 2015. na Listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a od 4. ožujka 2016. godine je povjeren na brigu upravo KUD-u Oštrc od Grada Samobora uz suglasnost Ministarstva kulture RH.

Na događanju se okupilo stotinjak posjetitelja koje su s projektom upoznali organizatori iz KUD-a Oštrc, Josip Lebegner, tajnik KUD-a, o vizualnom identitetu i liku Bergmana okupljenima je govorio ilustrator Niko Barun, a Marijana Lehpamer, voditeljica Turističke agencije Bergman putovanja predstavila je paletu rudarskih suvenira i program turističkih aranžmana koji uključuju upoznavanje ljepota rudarskog i samoborskog kraja.

sv-barbara-rudnik-bergmani-djeca

Nakon kratkog predstavljanja organiziran je obilazak Rudnika u nekoliko grupa i započela je potraga za Bergmanima koji su od subote u svojoj stvarnoj večini prisutni u oknima Rudnika te ih je moguće i vidjeti. Vodiči su svakoj grupi ispričali predaju koja kaže da su prvi i najvažniji rudari bili patuljci, poznati kao Bergmani. Zadnji put su viđeni krajem 19. stoljeća o čemu postoji i novinski zapis, a u Samoborskom listu 1905. godine, objavljen je članak „Tajanstveni hodnik u rudarskom rudniku“ (Lujo Pihler, učitelj).

Čuvar rudnika je ukazao na pravilno isklesani, uski hodnik u kamenoj stijeni, visine oko 75 cm. Po hodniku se moglo puzati samo zimi kad nije bilo otrovnih plinova, ali nitko nije došao do njegovog kraja jer se naglo, pod pravim kutom, spuštao u dubinu. Bergmani su, prema legendi, živjeli u tom hodniku te iskapali zlato i druge vrijedne kovine. Opisuju se kao maleni, žute kože, velike brade, zmijskih očiju i odjeveni u zeleno ruho. U to vrijeme još su živjeli Rudari koji su tvrdili kako je taj dio hodnika nastanjen Bergmanima, patuljcima koji su iskapali zlato i druge vrijedne kovine.

Ulaganje u kulturnu baštinu u funkciji turizma na primjeru Ruda je jedinstveno jer se razvoj turizma temelji na čak tri kulturna dobra, Rudnik, obnovljeni mlin Puškar i Rudarska greblica – slani kolač, nematerijalno kulturno dobro RH a ilustracija lika Bergmana i stvaranje vizualnog identiteta je nova stranica u promociji Rudnika i kulturno-turističkih sadržaja ovog divnog kraja.

Nakon obilaska degustirala se Rudarska greblica, pekli su se prikupljeni kesteni, a uz izložbu dječjih radova na temu Rudnika i Bergmana, posjetiteljima su svirali tamburaši KUD-a Oštrc. (zg-magazin)