U riziku od siromaštva je svaki peti stanovnik Hrvatske!

U riziku od siromaštva je svaki peti stanovnik Hrvatske!

Financijska socijalna pomoć u Sloveniji iznosi 297,53 eura za osobu mjesečno ili maksimalno 889,61 eura na obitelj, odnosno četveročlanu obitelj s dvoje djece školske dobi i dvoje odraslih članova koji nisu zaposleni

Ivana Vranješ

U povodu Svjetskog dana socijalne pravde u Kući Europe Hrvatska mreža protiv siromaštva organizirala je u utorak konferenciju pod nazivom Izazovi minimalnog dohotka u Hrvatskoj-iskustva i prijedlozi EMIN 2 projekta.

Konferencijom se skrenula pozornost na minimalni sustav socijalne naknade u Hrvatskoj i Sloveniji te na razini Europske unije, ali i stekao uvid u adekvatnost postojećeg sustava socijalne naknade.

U svom izlaganju sudionici konferencije su se osvrnuli na europski minimalni dohodak (EMIN). Riječ je o projektu koji je 2017. pokrenula Europska mreža protiv siromaštva s ciljem da se u europskim zemljama osvijesti šira javnost, ali i nositelji političke odgovornosti o važnosti izgradnje primjerenijeg, dostupnijeg i osnažujućeg sustava minimalnih socijalnih naknada što je važno ne samo za poboljšanje situacije najsiromašnijih građana, nego i s aspekta izgradnje socijalno pravendijeg društva u interesu svih građana.

Kako je rečeno, borba protiv siromaštva na svjetskoj i europskoj razini je veliki izazov. Nejednakosti na globalnoj razini su ogromne, unatoč postignućima koja su potaknuta i milenijskim ciljevima. Razmjeri siromaštva u zemljama traže hitno djelovanje. U Hrvatskoj mreži protiv siromaštva smatraju da je dokidanje siromaštva 99 posto političko pitanje.

Nesustavna, manjkava i nedorečena politika prema siromaštvu

„Vlada i parlament su u prilici da donesu propise i zakone kojima će se postići pomaci u smislu ublažavanja, a kasnije i dokidanja siromaštva u Hrvatskoj“, rekao je Nino Žganec, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva. Upozorio je da 20 posto hrvatskog stanovništva je u riziku od siromaštva, odnosno svaki peti stanovnik Hrvatske.

„Naša linija siromaštva je relativno niska, oko 25 tisuća kuna za samca godišnje i to je linija koja ne omogućava dostojno preživljavanje. Tako da u smislu nekog dostojnog života može se govoriti da je problem siromaštva u Hrvatskoj vrlo rasprostranjen i treba se naći pametne politike u sferi socijalne politike da se tome doskoči. Hrvatska je dosegla stupanj razvoja da se pametnom preraspodjelom javnog novca omogući da svatko u Hrvatskoj dostojno živi“, rekao je Žganec. Istaknuo je da podaci govore kako Hrvatska za socijalnu zaštitu izdvaja 21 posto BDP-a što je daleko ispod prosjeka Europske unije.

Izvršni direktor Hrvatske mreže protiv siromaštva Zdenko Babić je rekao da je politika prema siromaštvu i siromašnima u prošlosti u Hrvatskoj bila nesustavna, manjkava i nedorečena te se nada da će aktualna Vlada to promijeniti. Što se tiče Zakona o socijalnoj skrbi, smatra da se prečesto mijenjao.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić je rekla kako sustavi socijalne zaštite u kombinaciji s oporezivanjem pridonose smanjivanju nejednakosti u primanjima.

„Europa je danas jedno od najravnopravnijih društava na svijetu, no značajne razlike još postoje“, upozorila je Rašić. Naime, prosječno 20 posto najbogatijih kućanstava zarađuje pet puta više od 20 posto najsiromašnijih. Prema tom pokazatelju, najveće razlike u primanjima bilježe se u Rumunjskoj, Litvi, Bugarskoj, Latviji, Cipru, Estoniji i Italiji. Značajne nejednakosti bilježe se i u regijama unutar država članica.

 „Kriza je snažno utjecala na mnoge Europljane koji su prisiljeni živjeti na stagnirajućim ili smanjujućim primanjima. Realni raspoloživi dohodak, dakle iznos kojim kućanstvo raspolaže nakon oporezivanja, ponovno raste u zadnje vrijeme, ali njegov je iznos uglavnom na razini iz 2008 godine“, rekla je Rašić. Dodala je da rizik od siromaštva je znatan i u najperspektivnijim društvima. Procjenjuje se da gotovo četvrtini stanovništva u Europskoj uniji prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost.

Raste siromaštvo među djecom

„Siromaštvo među djecom i dalje je rašireno te raste u nekoliko država članica. To znači da ta djeca imaju ograničen pristup zdravstvenoj skrbi, izložena su većem riziku od prekida školovanja, a u odrasloj dobi i rizicima od nezaposlenosdti i siromaštva. U 2010 godini čelnici EU-a su se obvezali da će se broj osoba kojima prijeti siromaštvo smanjiti za 20 milijuna do 2010. godine, no Europa je danas vrlo udaljena od tog cilja, a broj takvih osoba se u međuvremenu povećao za 1,7 milijuna“, istaknula je Rašić.

„U Sloveniji je minimalan dohodak definiran kao popis za dodjelu financijskih naknada – financijska socijalna pomoć. Socijalno zakonodavstvo propisuje da se financijskom socijalnom pomoći ljudima osiguraju sredstva za zadovoljavanje minimalnih životnih potreba u onoj mjeri koja omogućava osnovno preživljavanje. Preživljavanje je potrebno omogućiti na razini minimalnog dohotka, ali to je doista nemoguća misija“, rekla je Živa Humer iz Mirovnog instituta u Ljubljani. Financijska socijalna pomoć u Sloveniji iznosi 297,53 eura za osobu mjesečno ili maksimalno 889,61 eura na obitelj, odnosno četveročlanu obitelj s dvoje djece školske dobi i dvoje odraslih članova koji nisu zaposleni.

 Financijska socijalna pomoć odobrava se na određeno vrijeme od 1 do 3 mjeseca kada se prijava prvi put podnosi od 1 do 6 mjeseci nakon što se ponovno podnese zahtjev, za jednu godinu u dobi iznad 63 godine za žene ili preko 65 godina za muškarce u slučaju bolesti ili invaliditeta te trajno za osobe koja je nezaposlena ili trajno nesposobna za rad.

Začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti

„Sustav minimalnog dohotka ne može utjecati na smanjenje siromaštva, budući da su minimalni iznosi prihoda znatno niži od praga rizika siromaštva, minimalni iznos prihoda trenutno u Sloveniji je 617 eura“, rekla je Humer. Naglasila je kako u Sloveniji nema rasprave u javnom prostoru o sustavu minimalnog dohotka, ne postoje stručne dokumentacije koje bi pružale detaljne informacije o minimalnom dohotku.

„Glavni naglasak politike je da minimalni dohodak mora biti znatno niži od minimalne plaće kako bi motivirali ljude za pronalaženje posla. To je razumljivo, međutim bilo bi potrebno osigurati učinkovitije politike zapošljavanja, kojima je cilj dugoročno zapošljavanje. Problem je također što je minimalna plaća tako niska, da su mnogi zaposlenici siromašni i unatoč radu na puno radno vrijeme ne mogu preživjeti, dok je osoba koja ima pravo na socijalnu pomoć često u začaranom krugu siromaštva i socijalne isključenosti“, istaknula je Humer.

 Život na zajamčenoj minimalnoj naknadi u Hrvatskoj opisala je Jasna Vardaj. Suprug i ona žive od 960 kuna zajamčene minimalne naknade, a korisnici su tuđe pomoći i njege u iznosu od 350 kuna. Kod oboje je dijagnosticirano nekoliko bolesti.

„Suprug je trajno nesposoban za rad, a ja privremeno. Živimo u stanu u vlasništvu Grada Zagreba, a prošle godine nam je umro stariji sin, mlađi sin radi za minimalac i ne može nam financijski pomoći jer plaća izvanredni studij”, rekla je Vardaj. Kazala je kako je zajamčena minimalna naknada pomoć za golo preživljavanje.

„Sve osim živežnih namirnica nam je nedostupno. Živeći u siromaštvu udaljuješ se od prijatelja, rodbine, postaješ izoliran. Još dok je čovjek mlad i zdrav može se snaći radeći razne poslove“, ispričala je Jasna.