U kvaru 9 atomskih satova europskog navigacijskog sustava Galileo

U kvaru 9 atomskih satova europskog navigacijskog sustava Galileo

(Naslovna fotografija: gsc-europa.eu)

Devet od sedamdeset i dva atomska sata u navigacijskom sustavu Galileo su trenutno u kvaru, ali to neće utjecati na funkcioniranje navigacijskog sustava, izvijestila je u srijedu, 18. siječnja, Europska svemirska agencija (ESA).

»Riječ je o osjetljivom pitanju«, s obzirom na to da su atomski satovi vrlo važni za nesmetano funkcioniranje sustava satelitske navigacije, europskoga odgovora na američki sustav poznat pod oznakom GPS, rekao je na konferenciji za novinare održanoj u Parizu direktor ESA-e Jan Woerner.

Zbog ovakvih situacija svaki satelit Galileo ima četiri atomska sata. Da bi nesmetano funkcionirao najmanje jedan od četiriju atomska sata mora biti u potpunosti ispravan. Zahvaljujući velikom broju atomskih satova niti jedan satelit u konstelaciji nije bio izvan funkcije.

Što je uzrokovalo kvar na devet atomskih satova zasad nije poznato, a stručnjaci rade na otkrivanju uzroka. Europska svemirska agencija zasad ne zna hoće li, zbog ovog problema, lansiranje predstojećih satelita biti odgođeno.

Europski sustav globalnog pozicioniranja i navigacije – europski GPS, službeno je započeo s radom 22. prosinca 2010. godine,  u talijanskom gradiću Fucino, 140 km istočno od Rima. Galileo je zamišljen kao uspješna konkurencija američkom GPS i ruskom GLONASS sustavu. Gradić Fucino tada nije bio slučajan odabir. Naime, tamo se radiokomunikacijska tehnika počela gomilati još 1963. godine, a danas je to mjesto sa stotinjak raznih antena kojima se služe svemirske agencije diljem svijeta za potrebe komunikacija.

U međuvremenu je bilo problema pa je Galileo neko vrijeme bio “na čekanju”, da bi ponovo započeo s radom 15. prosinca 2016. godine. Glavna razlika Galilea od spomenuta dva konkurentska  sustava navigacije (američkog i ruskog), koji i dalje solidno rade, je ta da Galileo omogućava veću brzinu i preciznost pri njegovom korištenju.

Europski navigacijski sustav Galileo koristi više satelita, od kojih svaki obrađuje i šalje više podataka nego GPS i GLONASS. To svakako pridonosi većoj preciznosti. Zapravo, ovakav sustav satelita koristi se metodom geometrijske trilateracije za definiranje podataka o poziciji prijamnika satelitskih signala na Zemljinoj površini.

(Zg-magazin)