U isčekivanju reforme

U isčekivanju reforme

Odlični rezultati naših učenika na ovim područjima u različitim međunarodnim natjecanjima ipak su samo posljedica pojedinačnih talenata i rada entuzijasta, a ne sustavnog pristupa

Žarko Delač

Žarko Delač

Potreba za usklađivanjem nastavnih planova i programa u školama ili reforma obrazovanja je neminovna i svakim danom sve izraženija. Najbolji je za to primjer nestajanje pojedinih zanimanja i otvaranje novih, što obrazovni sustav sporo prati. No provedba reforme otvara mnoštvo pitanja i nedoumica, a jedno od glavnih izvorišta je tzv. egoizam struke tj. viđenje pojedinih znanstvenika kako bi upravo njihovi predmeti trebali biti najzastupljeniji u školskim programima.

Ipak, promatrajući ove procese, koliko je to moguće neutralno, dojam je kako bi reforma ponajprije trebala obuhvatiti tjelesni odgoj (da upravo tako odgoj) jer škole su ili bolje rečeno trebale bi biti odgojno – obrazovne institucije. Naime, za zdraviju naciju potrebno je mladim ljudima u okviru škole usaditi potrebu za kretanjem i zdravim načinom života. Hvalevrijedni su pokušaji mnogih udruga i izvanškolskih institucija koji potiču na kretanje, trčanje, bicikliranje, ali to ipak nisu sustavna rješenja. Prema tome, želimo li manje izdvajati za zdravstveni sustav i liječenje oboljelih od posljedica dugotrajnog sjedenja pred raznoraznim ekranima – treba uvesti reformu tjelovježbe.

Konkurentnost na tržištu rada

S druge strane, potrebno je pratiti suvremene informatičke trendove i naravno pismenost učenika, robotiku ili u posljednje vrijeme moderno sročeno STEM tehnologiju, kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Odlični rezultati naših učenika na ovim područjima u različitim međunarodnim natjecanjima ipak su samo posljedica pojedinačnih talenata i rada entuzijasta, a ne sustavnog pristupa. Tako sa sigurnošću nećemo pogriješiti ako kažemo da su reforme i na tom polju potrebne i neizbježne. U tom kontekstu potrebno je naglasiti kako je danas u društvu vrlo važno poznavati medijsku pismenost i kulturu, ekološku osviještenost, energetsku učinkovitost, biološku održivost ili recimo građanski odgoj.

I upravo na ovoj posljednjoj stepenici tj. građanskom odgoju lome se koplja jer pojedinci ideološki pristupaju ovoj temi i zasjenjuju sve ostale. Pri tome su osobito zagovornici transeksualnih ili antivjerskih prava vrlo bučni i agresivni u nametanju svojih stavova. No kako se svijet mijenja i jedino su promjene trajne, tako će i taj hir splasnuti, a većina realnih građana shvatit će istinske i trajne vrijednosti u društvu. Tada će i mnogobrojne inicijative, udruge, platforme i kako se sve već ne zovu ostati na brisanom prostoru i ostati sami sebi svrha u trošenju tuđih novaca i provođenju pojedinačnih interesa.

Nedostaje rad s mladima

U cijelom tom kontekstu reformi potrebno je spomenuti ništa manje važno domoljublje, nacionalne osjećaje i identitet koji trebamo kontinuirano graditi među mladim ljudima. Osobito nakon što smo ukinuli vojni rok, obezvrijedili Domovinski rat, pogubili se u obilježavanju državnih blagdana i zanemarili važnost isticanja nacionalne zastave. Iako u praksi mnogi naši političari znaju koliko je važno poštivati sebe i svoj identitet kako bi te i drugi poštivali i cijenili o tome se vrlo slabo vodi briga u javnosti, a samim time i u obrazovnom sustavu.

I na kraju još jednom o odgojnoj, posve zanemarenoj komponenti rada s mladima koja je sve više značajna obzirom da zbog svakodnevnih obveza (opravdano ili ne?) roditeljska uloga postaje u tom segmentu sve manja. U tom smislu nedavno sam se zaprepastio u kakvom su stanju učionice u Klasičnoj gimnaziji u središtu grada Zagreba! Srednjoškolcima koji 4 godine borave u izrazito prašnjavim, oronulim, paučinastim učionicama ovo zasigurno ne može biti pozitivna odgojna komponenta. Uvjeren sam kako bi se moglo dosta učiniti po tom pitanju, a ne očekivati pomoć od gradskog ureda, ministarstva ili Vlade što je često najlakša izlika za nerad i neorganizaciju!

Mnoge se stvari vezane uz reformu školstva i odgojno – obrazovnog sustava mogu promijeniti u učionicama i školama ne čekajući naputke nadležnih ureda i ministarstava. No jesmo li spremni na to?

Komentari su zatvoreni