“U Hrvatskoj trebamo koristiti vlastito nazivlje”

“U Hrvatskoj trebamo koristiti vlastito nazivlje”

U sklopu portala nazivlje.hr može se pretraživati i medicinski leksikon, dok zbirka računalnoga nazivlja broji oko 10.000 naziva, kaže Ostročki Anić. Pristup portalu je slobodan svim zainteresiranim korisnicima

U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu danas je predstavljena knjiga Od Šuleka do Schengena – Terminološki, terminografski i prijevodni aspekti jezika struke urednika Maje Bratanić, Ivane Barač i Borisa Pritcharda te je službeno otvoren i Hrvatski terminološki portal nazivlje.hr.

Knjigu su predstavili ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje – dr. sc. Željko Jozić, rektor Sveučilišta u Zagrebu – prof. dr. sc. Damir Boras, kroatist – prof. dr. sc. Ivo Pranjković, recenzent knjige – prof. dr. sc. Vojko Gorjanc sa Sveučilišta u Ljubljani te urednica i voditeljica Strune – prof. dr. sc. Maja Bratanić.

Kako je rečeno na predavanju, hrvatsko strukovno nazivlje i terminološka djelatnost tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća nisu se razvijali planski i sustavno, premda su ujednačena i dogovorena normiranja nazivlja nezaobilazne sastavnice svakog standardnog jezika. Zbog toga je to područje hrvatskoga jezikoslovlja dugo ostalo potisnuto u drugi plan. Ni u samostalnoj Hrvatskoj jezična se politika tim se problemom nije ozbiljnije bavila, sve donedavno. Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji također nije bitno djelovao na poimanje važnosti terminologije i njezina utjecaja na komunikacijsku ulogu pa ni na status hrvatskoga jezika i njegov status među drugim službenim jezicima EU-a.

Monografija Od Šuleka do Schengena je zamišljena kao presjek rada na programu Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja u okviru kojega se stvara terminološka baza Struna, a koja je označila obnavljanje organizirane skrbi za hrvatsko nazivlje. Taj se rad u ovoj knjizi smješta ipak u nešto širi okvir, kako bi se rad na Struni stavio u praktični i teorijski kontekst, ali i za otvorenije sagledavanje toga rada u sociolingvističkoj, pa i u društveno-političkoj perspektivi.

Knjiga sadrži 18 priloga, podijeljena je u četiri tematske cjeline, od kojih se prva bavi jezičnom politikom i terminološkim planiranjem u Hrvatskoj i Sloveniji. Potom se daje pregled tradicionalnih škola i suvremenih kretanja u terminološkoj teoriji, a opisuje se i konkretan pristup primijenjen u koncepciji i strukturi terminološke baze Struna. Treći dio knjige donosi devet studija koje se bave problemima obrade strukovnih nazivlja. Četvrta je cjelina okrenuta prevoditeljskim aspektima jezika struke i strategijama prevođenja.

Rektor Sveučilišta dr. sc. Damir Boras ukazao je na potrebu izgradnje terminološke infrastrukture u Hrvatskoj te je terminologiju ocijenio zasebnom akademskom disciplinom pa ju kao takvu treba i prikazivati. U protivnom, smatra dekan, ona se neće u dovoljnoj mjeri probijati u medije i udžbenike, a »trebamo imati vlastito nazivlje u upotrebi«.

Recenzent knjige dr. sc. Vojko Gorjanc je također ukazao na važnost očuvanja jezične podloge, osobito u manjim jezičnim skupinama u kakve spada i hrvatski jezik, ali i također i na potrebu njezina sistematskog razvoja.

Početna stranica portala nazivlje.hr

Početna stranica portala nazivlje.hr

U Rektoratu je predstavljen i Hrvatski terminološki portal koji je nastao kao rezultat rada i iskustva članova Strune s Odjela za opće jezikoslovlje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kako je u predstavljanju portala rekla dr. sc. Ana Ostroški Anić, njegov je cilj na jednom mjestu okupiti svu dostupnu terminološku građu, odnosno što veći broj stručnih pojmova i naziva na hrvatskom, ali i drugim jezicima kao pomoć stručnjacima, prevoditeljima, studentima i učenicima te svima koje zanima stručno nazivlje.

Portal je nastao je u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Hrvatskim zavodom za norme te zahvaljujući autorima i izdavačima koji su ustupili svoje rječnike i glosare. Podijeljen je u četiri cjeline: Hrvatska terminološka baza, Strukovni rječnici i glosari, Terminološki izvori Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Nazivlje iz hrvatskih norma.

U sklopu portala nazivlje.hr može se pretraživati i medicinski leksikon, dok zbirka računalnoga nazivlja broji oko 10.000 naziva, kaže Ostročki Anić. Pristup portalu je slobodan svim zainteresiranim korisnicima. (B. J.)

Komentari su zatvoreni