U dvije godine Zagreb će sufinancirati obnovu pročelja na 30 zgrada

U dvije godine Zagreb će sufinancirati obnovu pročelja na 30 zgrada

Da bi Grad Zagreb sufinancirao obnovu pročelja zgrada mora biti u užoj gradskoj jezgri. Uz to, potrebna je projektna dokumentacija te dobivena suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

Obnovom i uređivanjem pročelja zgrada Zagreb može postati kvalitetniji grad za život i sve atraktivnije turističko odredište. Doprinos tome dao je i Program obnove pročelja, kojeg je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo započelo 2001. godine u suradnji s Gradom Zagrebom i Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Na taj se način željelo suvlasnike potaknuti na uređivanje mnogobrojnih oronulih zgrada u užoj gradskoj jezgri.

Riječ je o prilično skupim i zahtjevnim radovima pa ne čudi da se mnogi uopće ne žele upuštati u njih, iako se radi o obavezi suvlasnika zgrade.

Zbog toga im je omogućeno sufinanciranje radova i to na tri moguća načina: pri obnovi uličnog pročelja Grad sudjeluje s 25 % ukupne vrijednosti radova, ako se obnavlja ulično i dvorišno pročelje može se dobiti 30 % iznosa, dok se za zgrade koje imaju svojstvo kulturnog dobra ili su preventivno zaštićene sufinancira 50 % radova. Uz to, osigurano je povoljno kreditiranje s rokom otplate do 15 godina.

»Važno je naglasiti da suvlasnici trebaju brinuti o svojoj zajedničkoj nekretnini, odnosno potrebnom suglasnošću i osiguravanjem financijskih sredstava omogućiti upravitelju izvođenje određenih radova«, ističe Marija Sesler iz GSKG-a.

Potrebna natpolovična suglasnost vlasnika

Da bi Grad Zagreb sufinancirao obnovu pročelja zgrada mora biti u užoj gradskoj jezgri. Uz to, potrebna je projektna dokumentacija te dobivena suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Za početak bilo kakvih radova neophodna je natpolovična suglasnost suvlasnika te mogućnost zatvaranja financijske konstrukcije za dio iznosa koji financiraju iz pričuve. Jedna od mogućnosti kojom se mogu osigurati znatna sredstva te smanjiti iznos koji suvlasnici trebaju izdvojiti je i oglašavanje na skeli.

»Tijekom prošle godine obnovljeno je desetak pročelja, a od 2001. njih oko 150. Ima još pojedinih zgrada koje je nužno obnoviti, putem navedenog Programa ili radovima koje financiraju suvlasnici. Dok se to ne ostvari, nastojimo otkloniti dijelove koji mogu predstavljati opasnost za prolaznike te u konačnici postići dogovor za izvođenje radova na njihovom otklanjanju«, naglašava Sesler.

Nastavljajući s tim projektom, GSKG je izradilo novi dvogodišnji program za 2015. i 2016. godinu kojim je obuhvaćeno 30 zgrada. Ukupna vrijednost radova je 16 milijuna kuna za sljedeće dvije godine.

Uz to, u svrhu ispunjavanja obveza europske Direktive o energetskoj učinkovitosti Grad Zagreb je u travnju prošle godine krenuo s Programom revitalizacije i energetske obnove Donjeg grada.

Potrebna pomoć EU-a

Na temelju prikupljenih podataka i stručne analize odabrana su dva pilot bloka za obnovu – blok zgrada omeđen ulicama Klaićeva – Medulićeva – Deželićeva – Kačićeva (15 uličnih zgrada) i dio omeđen ulicama Cesarčeva – Bakačeva – Vlaška.

Obzirom na složenost i financijsku zahtjevnost zahvata, kao i različite karaktere odabranih blokova po pitanju konzervatorske zaštite, obnova pilot blokova neće biti istovremena. Nakon obnove prvog bloka, koja je u završnoj fazi pripreme, pristupit će se obnovi drugog, javljaju iz Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada.

Trenutno je u fazi ugovaranje izrade projektne dokumentacije za obnovu prvog pilot bloka u sklopu druge faze Programa koja je odobrena na prošloj sjednici Gradske skupštine. Sada slijedi projektiranje što bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.

Podsjećamo kako je Silvije Novak iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode nedavno izjavio kako Zagreb sam ne može riješiti problem oko tri tisuće zgrada, koliko je procijenjeno za obnovu u cijelom gradu, ali može tražiti pomoć Europske unije.

Ivona Conjar