“U borbu protiv raka moraju se uključiti vlade i parlamenti svih država”

“U borbu protiv raka moraju se uključiti vlade i parlamenti svih država”

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo kako je rak drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj te od njega umre svaka četvrta osoba, a 26 posto svih smrti u 2017. godini je uzrokovano rakom, odmah iza bolesti srca i krvožilnog sustava

Ivana Vranješ

Rak je vodeći javnozdravstveni problem, a po uspješnosti liječenja ove zloćudne bolesti Hrvatska je pri dnu među zemljama Europske unije. Stoga je nužno donošenje Nacionalnog plana protiv raka kojim se može spasiti između 5000 i 7000 života godišnje te zaustaviti porast broja oboljelih i umrlih.

O važnosti ovog dokumenta i iskustvu oboljelih od raka govorilo se u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu Westin na konferenciji Bori se i pobijedi – kako se oduprijeti raku u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šujice. Ona je članica neformalne grupe koju su u borbi protiv raka pokrenuli parlamentarci u Europskom parlamentu te već godinu dana održava ovakve konferencije diljem Hrvatske.

„Uključila sam se u grupu parlamentaraca u borbi protiv raka, jer sam svjesna da ćemo se bez lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine vrlo teško nositi s ovom pošasti“, pojasnila je Šujica. Izrazila je zadovoljstvo što predstavnici Vlade i njezin predsjednik Andrej Plenković sudjeluju na ovoj konferenciji, jer to znači potporu i dokaz da Vlada borbu protiv raka vidi kao svoj prioritet.

Nestranačka organizacija saborskih zastupnika

„Drago mi je da smo potaknuli zastupnike u Hrvatskom saboru da se osnuje neformalna skupina za borbu protiv raka. To će biti nestranačka organizacija, a zasada se priključilo 30 zastupnika te se nadam da će i svi ostali dati svoj doprinos“, istaknula je Šujica. Spomenula je da prema najnovijom podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka na razini SAD-a na 100 tisuća stanovnika 164 osoba umre od raka, a na razini Europske unije na 100 tisuća stanovnika 262 osobe. Također, prema podacima iz 2016. od raka dojke na razini Europske unije na 100 tisuća stanovnika umre 27 osoba, a na razini Hrvatske 47 osoba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo kako je rak drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj te od njega umre svaka četvrta osoba, a 26 posto svih smrti u 2017. godini je uzrokovano rakom, odmah iza bolesti srca i krvožilnog sustava. Naglasio je kako je lani od malignih bolesti umrlo 13 638 osoba, a to je prva godina u kojoj je broj umrlih od raka bio manji u odnosu na prethodne godine.

Kazao je da se ne možemo samo kroz zdravstveni sustav boriti protiv raka. Potrebno je i kontinuirano promicati zdraviji način života i prevenciju štetnih životnih navika koje doprinose razvoju malignih bolesti, što su primarne mjere prevencije. Važno je pravovremeno utvrđivanje zdravstvenog stanja što povećava uspješnost liječenja malignih bolesti. Premijer Plenković je spomenuo kako su započeti i provode se tri nacionalna programa za rano otkrivanje zloćudnih bolesti, za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

Važnost prevencije

„Ovi programi su na populacijskoj razini najučinkovitija mjera sekundarne prevencije koji već sada postižu rezultate. Primjerice, u 2017. godini je pad broja umrlih od raka dojke što je prvi put da to nije najčešći uzrok smrti žena u Hrvatskoj”, istaknuo je Plenković. Kao potrebnu mjeru spomenuo je uspostavu sustava praćenja, prevencije, liječenja malignih bolesti koji osigurava dostupnost potrebne terapije. Plenković je naglasio kako se sve to postiže donošenjem Nacionalnog plana protiv raka kojeg su radili ugledni stručnjaci, trenutno je u javnoj raspravi, a Plenković je uvjeren da će biti usvojen u prvoj polovici 2019. godine.

Govoreći o raku, ministar zdravstva Milan Kujundžić je rekao kako Vlada prepoznaje dubinu problema te prije godinu dana kreće s osnivanjem Povjerenstva kako bi se napravio Nacionalni plan za borbu protiv raka. Zahvalio je svim članovima Povjerenstva u Hrvatskoj i svijetu koji su pomogli napraviti taj plan, a najveći je doprinos u tome dao prof. dr. Eduard Vrdoljak.

Programi ranog otkrivanja raka pluća i raka prostate

„Vjerujem da ćemo s Nacionalnim planom biti učinkovitiji i bolji, kako glede pojavnosti raka tako i ranog otkrivanja i liječenja“, rekao je ministar Kujundžić. Najavio je da se od Nove godine počinje s analitičkim pregledima (eng. screening) ranog otkrivanja raka pluća, a od ljeta i sa screeningom otkrivanja raka prostate.

Naglasio je kako zahvaljujući novim lijekovima brojni ljudi izliječeni od karcinoma i bolest je pretvorena u kroničnu. Kao moćno oružje u borbi protiv raka spomenuo je linearne akceleratore koji su u zadnjih godinu dana nabavljeni u KBC-u Zagreb i Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj.

Zastupnik u Europskom parlamentu i bivši slovenski premijer Alojz Peterle i sam je obolio od raka i pobijedio je tu opaku bolest. Kad je dobio informaciju da boluje od raka to mu je bila poruka da mora nešto promijeniti u svom životu. „Može se pobijediti rak, ako je u osobi prava volja, ako se izabere pravi put. Puno ovisi o nama, mi smo odgovorni za svoje zdravlje”, tvrdi Peterle koji je zadovoljan što je osnovana grupa parlamentaraca u Europskom parlamentu koji se bore protiv raka.

„Rak nije samo problem bolesnika i doktora. To je društveno i političko pitanje. Sve Vlade i svi parlamenti u Europi trebali bi se boriti protiv raka“, poručio je Peterle.

Nacionalni plan kao moćan alat

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara spomenuo je svoje iskustvo s rakom koji mu je dijagnosticiran početkom ove godine, ali je odlučio boriti se i pobijediti ga. Naglasio je kako je Nacionalni plan za borbu protiv raka moćni alat protiv te zloćudne bolesti te je važnost tog dokumenta usporedio s važnošću Strategije za nacionalnu sigurnost, jer oba dokumenta se odnose na sigurnost hrvatskog čovjeka. Istaknuo je da pacijentu treba dati pravo na normalan život, pravo na rad, jer su pacijenti koji boluju od raka u našem društvu često stigmatizirani.

Konferenciji su nazočile osobe koje su pobijedile rak. Ljiljana Pranjić je pet puta pobijedila tu opaku bolest, od koje je bolovala od 2000. godine.

„Imam 18 godina suživota s rakom. Svjesna sam mana i prednosti našeg sustava. Kad sam se razboljela u Hrvatskoj nije postojala terapija za mene. Otišla sam u inozemstvo, gdje sam dobila drugo mišljenje koja bi terapija za mene bila učinkovitija. Ta terapija još nije bila registrirana u Hrvatskoj, nego samo u Europi. Pokušala sam je dobiti u Zagrebu, platila bi moja firma, ali nisam uspjela. Zbog toga sam otišla u Split i od 2015. godine svaka tri tjedna sam putovala na kemoterapiju i poslije dobivala pametne lijekove. Godišnje sam prelazila 14 tisuća kilometara, ali znam zašto sam to radila, nikada mi nije bilo teško i zato sam danas živa“, ispričala je za ZG-magazin Ljiljana Pranjić. Dodala je kako je zbog karcionoma dojke pretrpjela operacije i kemoterapije.

Teška životna situacija

„Ono što sad pokušavam promovirati je da rak nije bauk, nego teška životna situacija iz koje možemo nešto naučiti. U bolesti me je održao moj duh i vjera u sebe, moji prijatelji, ljubav prema životu. Danas sam aktivna u dvije udruge Sve za nju i Nismo same, bavim se pisanjem i pokušavam biti korisna u zajednici“, rekla je Pranjić.

Novinarka Ivana Kalogjera osnovala je udrugu „ Nismo same“ i istoimeni portal namijenjen ženama oboljelim od raka, njihovim obiteljima i prijateljima.

„Od raka dojke sam oboljela 2015. godine. U mojoj obitelji nitko nije imao rak, redovito sam se kontrolirala, rodila sam troje djece. Uslijed kemoterapije sam izgubila i posao. Danas na neki način pokušavam zastupati prava malih ljudi koji kažu da su u sustavu dosta zakinuti ili nemaju onu uslugu koju smatraju da bi trebali imati. Tako sam pokrenula projekt za prijevoz žena na kemoterapiju

Nisi sama, ideš s nama koji traje od 14. ožujka i više od sto žena je prevezeno na kemoterapiju. Nadam se da će ovo moje iskustvo, ono što pojedinac, građanin u zajednici može napraviti ohrabriti i druge da se pokrenu, a s druge strane da će osvijestiti i one nadležne da vide koliko je velik problem i da će kao u svim razvijenim zemljama prijevoz žena na kemoterapiju postati socijalna usluga koja se nudi u sklopu zdravstvenog sustava“, rekla je Kalogjera.